Kosi o Tusitusiga Paia
1 Korinito 14–16


“1 Korinito 14–16,” Tusi Lesona a le Faiaoga Inisitituti o le Feagaiga Fou (2025)

o le Keriso Toetu

Keriso Toetu, saunia e Wilson J. Ong

1 Korinito 14–16

Na aoao mai le Aposetolo o Paulo e faapea, o le meaalofa o valoaga e mafai ona faamalosia ai isi faaleagaga. I le avea ai o se tasi o molimau e toatele na vaaitino i le Alii toetu, sa aoao atu ai Paulo e uiga i le moni o le Toetu o Iesu Keriso ma tagata uma. Sa aoao mai foi e Paulo e tolu malo o le mamalu, lea na ia faatusaina i le la, masina,ma fetu.

O Punaoa Faaopoopo

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou, ”1 Korinito 14–16

Manatua: O le “Faatomuaga i le Kosi” ua tuuina mai ai le taitaiga i le auala e faaaoga ai elemene faatulagaina e fa o lesona o loo mulimuli mai.

aikona o suesuega
Fautuaina Suesuega Faaletagata Lava Ia

A o lei amataina le vasega, mafaufau e auina atu i tagata aoga se tasi pe sili atu o sāvali nei po o nisi o au oe lava sāvali:

  • E te manao i le meaalofa o le valoaga? Suesue le 1 Korinito 14:1–6, 22–26, 39, ma vaai po o le a le mea o loo aoao mai e Paulo e uiga i lenei meaalofa faaleagaga.

  • A o e suesueina le 1 Korinito 15:12–19, mafaufau pe faapefea ona ese lou olaga pe afai e leai se Toetu.

  • A o e sauni e suesue le 1 Korinito 15, matamata i le ”Mauaina o le Faamoemoe e ala i le Toetu,” ma mafaufau pe aisea e taua ai le Toetu o Iesu Keriso ia te oe.

    4:42

aikona o talanoaga
Fesili ma Fetufaa’iga

Tuu atu se taimi i le vasega e fai ai fesili ma faasoa mai ni malamalamaaga ma upumoni na latou maua i a latou suesuega faaletagata lava ia o le 1 Korinito 14–16.

aikona o aoaoga o tomai
Aoaoga o Tomai

O le1 Korinito 14:34–35 atonu o se nofoaga aoga e faaaoga ai le tomai o le “Taulimaina o Fuaitau Faigata pe Le Mautonu” i le Tomai o Suesuega o Tusitusiga Paia

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina mai

Faatulaga se faamoemoega o le suesueina o tusitusiga paia i aso taitasi. Na ta’ua e Peresitene Nelson e faapea, “Faatasi ai ma le saoasaoa taufaamata’u, o se molimau e le faafaileleina i aso taitasi ‘i le afioga lelei a le Atua’ [Moronae 6:4] e mafai ona solofa i lalo. O lea, o le vaifofo i togafiti a Satani ua manino: tatou te manaomia i aso taitasi aafiaga o le tapuai atu i le Alii ma le suesueina o Lana talalelei. Ou te augani atu ia te outou ia faamuamua le Atua i lou olaga. Tuu atu ia te Ia se vaega talafeagai o lou taimi” (”O Le Mana o le Malosiaga Faaleagaga,” Liahona, Me 2022, 99). Faamalosia’u atu i tagata aoga ia faia se uiga masani o le suesue i tusitusiga paia i aso taitasi.

aikona o filifiliga o gaoioiga e aoao ai
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai

E tele filifiliga e aoao ai ua tuuina atu mo oe ma au tagata aoga. Filifili ma le agaga tatalo po o lē fea le filifiliga po o filifiliga o le a sili ona anoa mo lau vasega.

1 Korinito 14:1–6, 22–26, 39

E tatau ona ou sailia le meaalofa o valoaga?

E mafai ona e amata le vasega e ala i le faasoa atu o le saunoaga lenei a Peresitene Iosefa Filitia Samita:

Peresitene Iosefa Filitia Samita

E tatau i tagata uma o le Ekalesia ona saili mo le meaalofa o valoaga. (Talafaasolopito o le Ekalesia ma Faaaliga o Ona Po Nei [1953], 1:201)

  • Aisea e te manatu ai e tatau ona tatou sailia le meaalofa o valoaga?

Faamalamalama atu faapea i le 1 Korinito 14, na talanoa ai Paulo e uiga i le taua o le meaalofa o valoaga e ala i le faatusatusaina i le meaalofa o tautala i gagana. Valaaulia tagata aoga e faitau le “1 Korinito 14:1–6. O le a le meaalofa o le valoaga?” ma le ”1 Korinito 14:2–22. O le a le meaalofa o le tautala i gagana?” i le Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou Fai atu ia i latou e faamatala i a latou lava upu nei meaalofa taitasi i se paga.

  • O le a se mea na faamanino pe faasa’oina e nei faamatalaga i lou malamalamaaga e uiga i nei meaalofa?

Ia mautinoa ua malamalama tagata aoga e ui o perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga a le Alii ua na o le pau ia o tagata e mafai ona maua faaaliga mo le Ekalesia atoa, ae e mafai e tagata taitoatasi ona oo i le meaalofa o valoaga mo lo latou lava manuia (tagai Dallin H. Oaks, ”Meaalofa Faaleagaga,” Ensign, Sete. 1986, 71).

Valaaulia tagata aoga e faitau le 1 Korinito 14:1–6, 22–26, 39, ma vaavaai mo le mafuaaga e tatau ai ona tatou sailia le meaalofa o le valoaga:

  • Aisea e sili atu ai le meaalofa o valoaga nai lo le meaalofa o le gagana?

  • E tusa ai ma le faamatalaga a Paulo, e mafai faapefea e le meaalofa o valoaga ona faamanuiaina lou olaga? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga se upumoni e pei o lenei: O le meaalofa o valoaga e mafai ona aumaia ai le faagaeetia, faamalosiauga, ma le faamafanafanaga [tagai i le fuaiupu 3].)

  • Aisea atonu e taua ai mo oe le manao (ma saili ma le naunautai) i le meaalofa o valoaga?

Mafaufau e faasoa lenei malamalamaaga mai ia Peresitene Dallin H. Oaks e uiga i le meaalofa o valoaga:

Peresitene Dallin H. Oaks

E pei ona tatou faitauina i le Tusi o Faaaliga, ”O le agaga o le valoaga o le mau lea ia Iesu.’ (Faaaliga 19:10.) Sa faalagolago le Perofeta o Iosefa Samita i lenei mau e aoao atu ai e faapea ‘o tagata uma e i ai le molimau ia Iesu’ o se perofeta [i le Elders’ Journal, July 1838, 43]. E faapena foi, na taua e le Aposetolo o Paulo e faapea ”a o lē perofeta ane, e tautala ia i tagata, ina ia faamafanafana ai, ma apoapoai ai, ma fetomai ai.” (1 Kori.14:3.) O le mea lea, i le uiga na faaaogaina i le tautala i meaalofa faaleagaga, o se perofeta o ia lea e molimau atu ia Iesu Keriso, aoao atu le afioga a le Atua, ma apoapoai atu i le nuu o le Atua. …

“… I o tatou taimi, sa tautino mai ai e Elder Iosefa Filitia Samita e faapea ”o tagata uma o le Ekalesia e ao ona saili atu mo le meaalofa o valoaga, mo lo latou lava taitaiga, o le agaga lea e malamalama ai i le afioga a le Alii ma faailoa mai ai lona faamoemoega.” (Talafaasolopito o le Ekalesia ma Faaaliga o Ona Po Nei, 3 vols., Salt Lake City, Deseret Book Co., 1953, 1:201.) (“Meaalofa Faaleagaga,” 71)

  • O le a se mea na e aoaoina mai ia Peresitene Oaks ma Peresitene Samita e uiga i le meaalofa o valoaga?

  • E mafai faapefea e le sailia o le meaalofa o valoaga ona faalatalata atili atu ai oe ma i latou o loo e uunaia i le Faaola?

Tuu atu i tagata aoga e mafaufau i taimi na latou lagonaina ai le Agaga Paia ma molimau atu ai ia Iesu Keriso, aoao atu le talalelei, faamalosiauina isi, pe malamalama lelei ai i faamoemoega o le Alii. Valaaulia tagata aoga o e naunau e faasoa mai o latou aafiaga i le meaalofa o valoaga.

Valaaulia tagata aoga e mulimuli i le fautuaga a Paulo ma saili ma faaaoga le meaalofa o valoaga i o latou olaga.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

1 Korinito 14:34–35

Aisea na faatonu ai e Paulo ia tamaitai ia le tautatala i le ekalesia?

Afai e i ai ni fesili a tagata aoga e uiga i le 1 Korinito 14:34–35, tuu atu ia i latou e sue i le ”Taulimaina o Fuaitau Faigata pe Le Mautonu” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia ma faitau faatasi le vaega ”Faamatala”. Ona fai atu lea i tagata aoga e fai ni vaega toalaiti ma fai mea nei:

A maea le taimi mo suesuega, valaaulia tagata aoga e faasoa mai mea na latou aoaoina e uiga i le auala e taulima ai se fuaitau faigata.

Faamanatu i tagata aoga sa talanoaina e Paulo se aganuu ma ni tulaga e matuai ese lava mai ia i tatou lava. Atonu e taua le faaaluina o ni nai minute ma talanoaina leo o tamaitai i le Ekalesia a le Alii i o tatou aso. Mafaufau e faasoa atu le saunoaga lea a Peresitene Russell M. Nelson.

Peresitene Russell M. Nelson

Ou tuafafine pele, po o le a lava lou valaauga, po o a lava ou tulaga, e manaomia ou manatu, o lou silafia, ma au musumusuga. Matou te manaomia outou tou te saunoa mai i aufono a uarota ma siteki. Matou te manaomia tuafafine faaipoipo taitasi e tautatala o se ”paaga saofaga ma atoatoa ” [Spencer W. Kimball, ”Avanoa ma Tiutetauave o Tuafafine,” Liahona, Ian. 1978, 106] a o outou tuufaatasia ma lou toalua i le puleaina o lou aiga. Pe faaipoipo pe nofofua, ua ia te outou tuafafine ni gafatia iloga ma uunaiga faapitoa ua outou mauaina o ni meaalofa mai le Atua. E le mafai e i matou o le itupa o alii ona suitulaga i la outou faatosinaga tulaga ese. (”O Se Talosaga i O’u Tuafafine,” Liahona, Nov. 2015, 97)

  • O le a le mea ua aoao mai e Peresitene Nelson e uiga i leo o tamaitai? (Fesoasoani i tagata aoga e faailoa mai le upumoni e faapea o saofaga ma leo o tamaitai e taua i vaega uma o le galuega a le Faaola.)

  • Ua faapefea ona faamalosia e leo o tamaitai lou faatuatua ia Iesu Keriso? O faapefea ona latou faalatalata atili oe i le Faaola?

E mafai ona e valaaulia tagata aoga e mafaufau i se lauga, lesona, po o se molimau talu ai nei a se tuafafine ua faamalosia ai lo latou faatuatua ia Iesu Keriso ma Lana Talalelei. E mafai ona latou faasoa atu o latou manatu i le tasi ma le isi i ni vaega toalaiti.

Uunaia tuafafine i lau vasega ia faatuatuaina le Agaga pe a uunaia ma tautala atu i o latou aiga, uarota, ma isi nofoaga. E mafai ona e faaiuina i le matamata i le “Leo o Tamaitai” saunia e Peresitene Camille N. Johnson, Peresitene Aoao o le Aualofa (1:39).

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

1 Korinito 15:3–28, 51–58

E mafai faapefea e le faatuatua i le Toetu o le Faaola ona fesoasoani ia te au e ola ai ma le faamoemoe?

Valaaulia tagata aoga e faailoa mai luitau tatou te feagai ona e i ai o tatou tino faaletino. E mafai ona e tusia a latou tali i luga o le laupapa. (Ia mautinoa ua latou faailoa mai le oti o se tasi o luitau.) Ia tuu atu nei i tagata aoga e vaai faalemafaufau i nei luitau uma e pei e lei toetu Iesu Keriso.

  • O le a le uiga o lena mea mo le lalolagi ma mo oe lava ia?

Faamatala atu e faapea sa lipotia ia Paulo o nisi tagata i Korinito sa latou aoao atu faapea e leai se Toetutu o e ua oti. Na tali atu Paulo i upumoni e mafai ona fesoasoani ia i tatou ia iloa ma lagona le moni ma le taua o le Toetu o le Faaola.

Tusi fasifuaitau e le’i mae‘a lenei i luga o le laupapa:

  • Ana faapea e le toetu Iesu mai le oti, semanu …

  • Talu ai ona sa toetu mai Iesu mai e ua oti, o lona uiga …

Valaaulia le afa o le vasega e faitau le 1 Korinito 15:12–19, ma vaavaai pe o le a le mea semanu e tupu pe ana le toetu mai Iesu mai e ua oti. Valaaulia le isi afa e faitau le 1 Korinito 15:20–28, ma vaavaai mo faamanuiaga e oo mai ona sa faatoilaloina e Iesu Keriso le oti. A lava loa se taimi, tuu atu i tagata aoao e faasoa mai mea na latou mauaina.

  • E tusa ai ma le faamatalaga a Paulo, o le ā le i’uga pe ana lē toetu mai Iesu Keriso?

  • O le a le aoaoga faavae o loo aoao mai e Paulo i nei fuaiupu? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga se upumoni e pei o lenei: Ona sa toetu Iesu Keriso, o le a toetutu ai tagata uma.)

  • O a ni ou lagona mo Iesu Keriso, i le iloaina ua Ia saunia le ala mo oe e faatoilalo ai le oti ma vaivaiga faaletino uma o loo ia te oe pe o le a feagai foi ma oe?

Toe foi atu i le lisi o lu’itau o i luga o le laupapa. I le toe mafaufau ai i nei luitau, faitau faatasi le 1 Korinito 15:51–58 ma le saunoaga lenei a Peresitene Jeffrey R. Holland:

Peresitene Jeffrey R. Holland

Ou te molimau atu e uiga i le Toetu paia, lena meaalofa lemafaamatalaina o le maatulimanu i le Togiola a le Alii o Iesu Keriso! Faatasi ai ma le Aposetolo o Paulo, ou te molimau atu i le mea na luluina ma le mataga o le a toe faatuina i se aso i le matagofie ma o le mea na luluina i le vaivai o le a mulimuli ane toe faatuina i le mana. Ou te molimau atu i lena aso o le a tūtū ai ē pele tatou te iloaina e lē atoatoa le malosi o le tino i le olaga nei, i o tatou luma i le mamalu ma le ofoofogia, ma maofa i le atoatoa o le tino ma le mafaufau. Maeu se taimi inā a mata’ina o lena taimi! Ou te le iloa pe o le a sili atu lo tatou fiafia mo i tatou lava ona o lo tatou molimauina o se vavega fa’apea, pe sili atu le fiafia mo i latou ona ua latou matua atoatoa ma ua i’u ina “sa’oloto mulimuli ane.” Ae ao lei oo i lena itula pe a faaali mai le meaalofa atoatoa o Keriso ia i tatou uma, tau ina ia tatou ola i le faatuatua, pipiimau i le faamoemoe, ma faaalia le “fealofani o le tasi i le isi” [1 Peteru 3:8]. (“Peiseai o se Ipu ua Nutililii,” Liahona, Nov. 2013, 42)

  • E mafai faapefea e le faatuatua i le Toetu o le Faaola ona fesoasoani ia te oe e ola ai ma le faamoemoe a o e feagai ma luitau e fesootai ma se tino faaletino?

E mafai foi ona e matamata i le “O Le Talalelei” (2:18) ma faataga tagata aoga e mafaufau loloto ma tusi o latou lagona e uiga i faamanuiaga o le a latou maua ona o le Toetu o Iesu Keriso.

2:18

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

1 Korinito 15:40-44

O le a faapei lo’u tino pe a ou toetu?

E mafai ona e amata i le faaali atu o le ata lenei ma fai atu i tagata aoga e faasoa mai mea atonu o loo aoao mai e lenei mea e uiga i le Toetu.

o le ata laau e i ai laina o le malamalama o loo i lalo ifo o fetu; o le ata laau e tele atu laina o le malamalama o loo i lalo ifo o se masina; o le ata laau e sili atu ona tele laina o le malamalama o loo i lalo ifo o se la

Faamalamalama atu faapea i le 1 Korinito 15, na aoao mai ai e Paulo upumoni taua e uiga i le Toetu. Faitau faatasi le 1 Korinito 15:40–44, ma valaaulia tagata aoga e vaavaai mo le mea e faia e le ata i aoaoga a Paulo e uiga i le Toetu.

  • O a upumoni ua aoao mai e Paulo e uiga i le natura o tino toetutu? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga upumoni e pei o nei: O tino toetutu o le a mamalu ma lē pala. O tino toetutu o le a eseese ia tikeri o le mamalu.)

  • Aisea e te manatu ai o le a i ai eseesega i mamalu o tagata toetutu?

Faailoa atu o loo i ai ni nai a tatou fuaitau o mau o loo faamatala ai se tino toetu mai se tasi o nei malo. E mafai e tagata aoga ona faitau le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:17 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:2–4 e faitau ai e uiga i le tino faamamaluina ma toetu o le Faaola.

  • O le a se mea e musuia ai oe a o e faitau e uiga i le Keriso toetu?

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e faaloloto lo latou malamalama i le mafuaaga e i ai eseesega i le mamalu o tino toetu, valaaulia i latou e galulue faatasi ma se paga ma vaai po o le a se mea e mafai ona latou aoaoina mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:22–31.

  • O a ni mea o loo aoao mai ai tatou e nei fuaiupu e uiga i le Toetu? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga se upumoni e pei o lenei: I le Toetu, o le a tatou maua ai se tino faamamaluina e tusa ai ma le tulafono paia tatou te filifili e usitai i ai.)

  • E mafai faapefea e lenei malamalamaaga ona taialaina ai faaiuga e te faia i le asō?

Mafaufau e faitau faatasi le saunoaga lenei a Peresitene Russell M. Nelson:

Peresitene Russell M. Nelson

Ona o le Togiola le i’u a Iesu Keriso, o le fuafuaga a lo tatou Tama Faalelagi o se fuafuaga atoatoa! O se malamalamaaga i le fuafuaga ofoofogia a le Atua ua aveesea ai le mealilo mai i o tatou olaga ma masalosaloga ma le mautonu mai lo tatou lumanai. Ua faataga ai tatou taitoatasi e filifili pe faapefea ona tatou ola iinei i le lalolagi ma pe o fea o le a tatou ola ai e faavavau. …

… o Au filifiliga i le asō o le a filima’otia ai ni mea se tolu: o fea o le a e ola ai i le faavavau atoa, o le ituaiga tino o le a e toetu mai ma oe, ma i latou o le a outou nonofo faatasi e faavavau. …

O lea, afai tatou te filifili ma le lē atamai e ola i tulafono faatelesitila i le taimi nei, o loo tatou filifili la ina ia toetutu mai ma se tino telesitila. O loo tatou filifili ia ola faatasi ma o tatou aiga e faavavau.

O lea la,o’u uso e ma tuafafine pele, e faapefeama o fea ma o ai e te manao tou te mafuta e faavavau? E filifili oe. (“Mafaufau Faaselesitila!,” Liahona, Nov. 2023, 117~18)

Tuu atu i tagata aoga se taimi e faamaumau ai o latou manatu e uiga i le fesili a Peresitene Nelson: “E faapefea ma o fea ma o ai e te manao e ola faatasi e faavavau?” Uunaia i latou e mafaufau i filifiliga o loo latou faia ma pe o taitai atu na filifiliga i le mamalu selesitila. E mafai foi e tagata aoga ona faamaumau o latou manatu ma lagona e uiga i le Togiola e le gata a le Faaola ma le fuafuaga atoatoa a le Tama o le faaolataga lea e mafai ai ona maua le mamalu selesitila.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”