Kosi o Tusitusiga Paia
Ioane 1


“Ioane 1,” Tusi Lesona a le Faiaoga Inisitituti o le Feagaiga Fou (2025)

o Iesu o loo silasila atu i fetu

Sa i ai le Upu i le Amataga, saunia e Eva Timothy

Ioane 1

Sa faailoa mai e Ioane le Faaola “o le Upu” (Ioane 1:1, o le Foafoa o lenei lalolagi (tagai Ioane 1:3, “o le ola” (Ioane 1:4, “o le Malamalama” (Ioane 1:7, ma “o le Alo e toatasi o le Tamā” (Ioane 1:14). Sa tautino mai e Ioane le Papatiso faapea o Iesu “o le Tamai Mamoe a le Atua” na auina mai e aveese ia agasala a le lalolagi (Ioane 1:29). O isi soo, e aofia ai Anetelea ma Natanielu, sa molimau atu foi ia Iesu Keriso.

Punaoa Faaopoopo

Fesoasoaniga o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou, “Ioane 1

Manatua: O le “Faatomuaga i le Kosi” ua tuuina mai ai le taitaiga i le auala e faaaoga ai elemene faatulagaina e fa o lesona o loo mulimuli mai.

aikona o suesuega
Fautuaina o Suesuega Faaletagata Lava Ia

A o lei amataina le vasega, mafaufau e auina atu i tagata aoga se tasi pe sili atu o sāvali nei po o nisi o au lava sāvali:

  • Mafaufau loloto i mea e mafai ona e aoaoina e uiga ia Iesu Keriso mai Ana matafaioi ma faalagiga na e faailoa mai i le Ioane 1:1–14.

  • O le a se mea ua e iloa e uiga i le Faaliliuga a Iosefa Samita? Faitau le Faaliliuga a Iosefa Samita, Ioane 1:1–19 (Gospel Library), ma mafaufau po o a malamalamaaga ma faamaninoga taua o loo aumaia ai. (Manatua: o suiga i le faaliliuga a Iosefa Samita ua faatusilima.)

  • Faitau le Ioane 1:35–51 e aoao ai pe aisea e tāua ai le valaaulia o isi e o mai ia Keriso. Mafaufau e valaaulia se tasi lua te auai i le inisitituti i le vaiaso lenei.

aikona o le talanoa
Fesili ma le Fetufaa’iga

Tuu atu se taimi i tagata aoga e fai ai fesili ma faasoa mai ni malamalamaaga ma upumoni na latou maua i a latou suesuega faaletagata lava ia o le Ioane 1.

aikona o aoaoga mo tomai
Aoaoga mo Tomai

Faaliliuga a Iosefa Samita, Ioane 1:1–19 (Gospel Library) atonu o se nofoaga aoga e faaaoga ai le tomai “Faaaogaina o Tusitusiga Paia o le Toefuataiga e Malamalama ai i le Tusi Paia” i Tomai o le Suesuega o Tusitusiga Paia.

aikona o filifiliga o gaoioiga e aoao ai
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai

E tele filifiliga e aoao ai ua tuuina atu mo oe ma au tagata aoga. Filifili ma le agaga tatalo po o le fea le filifiliga po o filifiliga o le a sili ona anoa mo lau vasega.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina mai

Valaaulia tagata aoga e talia le matafaioi mo lo latou lava aoaoina. Mafaufau i lau auala o le aoao atu. O e taulai atu i le faiaoga po o le tagata aoao? Pe o au tagata aoga e fa’atalafu pe o gaua’i mai? O ai e faia le tele o le talanoaga i lau vasega—o oe po o au tagata aoga? A o e sauni mo vasega taitasi, fesili ifo ia te oe lava, “O le a se mea e mafai e a’u tagata aoga ona fai i le asō e talia ai le tiutetauave mo lo latou lava aoaoina?” (Mo nisi malamalamaaga, faitau le “Sa Fesoasoani le Faaola i Isi e Tauaveina le Tiutetauave mo lo Latou Aoaoina” i le Aoao Atu i le Ala a le Faaola [2022], 24–25.)

Ioane 1:1–14, 29, 34, 36, 41, 49, 51

O le a se mea e mafai ona ou aoaoina e uiga ia Iesu mai Ona faalagiga, suafa, ma matafaioi?

E mafai ona tou amata i le fai atu o fesili nei:

  • E fia faalagiga, suafa, ma matafaioi e te manatu o loo i ai ia Iesu? O a nisi o Ona faalagiga, suafa, ma matafaioi? (Tuu atu i tagata aoga ni nai minute e faasoa mai ai pe saili mo tali. E mafai ona e valaaulia i latou e faitau le “50 Suafa ma Faalagiga o Iesu Keriso” [ComeuntoChrist.org] e vaai ai i faataitaiga mai le Tusi Paia.)

  • Aisea e te manatu ai e tāua le sailiili i le uiga o faalagiga, suafa, ma matafaioi a Iesu?

Valaaulia tagata aoga e toe faamanatu le Ioane 1:1–14, 29, 34, 36, 41, 49, 51, ma vaavaai mo faalagiga, suafa, ma matafaioi a Iesu. E mafai e tagata aoga ona faia lenei mea i ni vaega ona tusi lea i luga o le laupapa mea latou te maua. Ona mafai lea ona e valaaulia se tasi pe toalua foi o tagata aoga e faasoa mai mea e sili ona faagaeetia ai i latou e uiga i nisi o faalagiga, suafa, ma matafaioi a Iesu Keriso o loo lisiina i luga o le laupapa.

Ina ia loloto le aoaoina, e mafai ona e valaaulia tagata aoga e galulue ma se paga ma filifili se tasi o faalagiga, suafa, po o matafaioi ma aoao atili e uiga i ai.

Manatua: Afai e aoga, faaali atu i tagata aoga nisi o punaoa po o meafaigaluega e pei o nei: o le vaega o le Define i le Gospel Library, vaefaamatalaga, o le Taiala i Tusitusiga Paia, po o le Bible Dictionary (tagai “Sailia o Uiga o Upu ma Fuaitau” i Tomai o le Suesuega o Tusitusiga Paia).

Ona mafai lea ona e faaali atu ma valaaulia tagata aoga e tali fesili nei:

  • O le a se mea e mafai ona e aoaoina e uiga ia Iesu Keriso ma Lana misiona paia mai le faalagiga, suafa, po o le matafaioi na e filifilia?

  • E mafai faapefea e le aoaoina o lenei mea e uiga ia Iesu Keriso ona faateleina lou faatuatua ia te Ia?

A uma ua lava se taimi e suesue ai tagata aoga, valaaulia nisi o i latou e faasoa mai i le vasega mea sa latou aoaoina pe lagonaina a o latou taulai atu i faalagiga, suafa, po o matafaioi a le Faaola.

Fautuaina le vasega e faaauau pea ona vaavaai mo faalagiga, suafa, ma matafaioi a le Faaola a o latou suesueina le Feagaiga Fou.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Faaliliuga a Iosefa Samita, Ioane 1:1–19

O a upumoni manino ma tāua e mafai ona ou aoaoina e uiga i le Faaola mai le Faaliliuga a Iosefa Samita, Ioane 1:1–19?

Valaaulia tagata aoga e faitau le Ioane 1:18 ma mafaufau po o le a le faafitauli faaleaoaoga faavae o loo tuuina mai e lenei fuaiupu. Ona faatusatusa lea o le fuaiupu i le Ioane 6:46.

  • E mafai faapefea ona tatou foia mea e foliga mai o se feteenaiga i le Evagelia a Ioane? (Manatua: E mafai ona ta’u mai e tagata aoga o isi fuaitau o mau ua faaalia ai na faaali atu le Atua i tagata [mo se faataitaiga, Esoto 33:11; Galuega 7:55–56; Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:17].)

Afai e lē ta’ua maia e tagata aoga, faailoa i ai o le Faaliliuga a Iosefa Samita e aumaia ai le manino i le Ioane 1:18 (tagai Ioane 1:18, vaefaamatalagai).

Manatua: Afai e le masani au tagata aoga i le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia, e mafai ona outou iloiloina faatasi le “Faaliliuga a Iosefa Samita (FIS)” i le Taiala i Tusitusiga Paia (Gospel Library). E mafai foi ona e ta’u atu o le faaaogaina o le Faaliliuga a Iosefa Samita ma isi tusitusiga paia o le Toefuataiga e mafai ona fesoasoani ia i tatou e malamalama atili ai i le Tusi Paia (tagai i le “Faaaogaina o Tusitusiga Paia o le Toefuataiga e Malamalama ai i le Tusi Paia” i Tomai i Suesuega o Tusitusiga Paia).

Faaali i le vasega le auala e maua ai le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Ioane 1:19 i le faaopoopoga o le Tusi Paia po o le Joseph Smith Translation Appendix o le vaega o le Fesoasoaniga mo Suesuega i le Gospel Library. Faitau faatasi ma faailoa i ai o suiga musuia a le Perofeta o Iosefa Samita e faatusilima e iloagofie ai i latou mai uluai faaupuga o loo maua i le Lomiga a King James o le Tusi Paia. Ona talanoaina lea pe faapefea e faaopoopoga musuia a Iosefa i le Ioane 1:19 ona fesoasoani tatou te malamalama atili ai e uiga i mea e foliga mai o se feteenaiga.

Valaaulia tagata aoga e suesue atili i le Ioane 1 i le Faaliliuga a Iosefa Samita. O se vaega o lenei gaoioiga, e mafai ona galulue faatasi tagata aoga ma se paga po o ni vaega toalaiti ma talanoaina fesili nei:

  • O a suiga i le Faaliliuga a Iosefa Samita e te iloa e faapitoa le aoga?

  • O a ni malamalamaaga ua e maua e uiga ia Iesu Keriso mai Faaliliuga a Iosefa Samita?

A uma ona tuu atu se taimi mo talanoaga faavaega, valaaulia nisi o tagata aoga e faasoa mai mea e tulaga ese ia i latou e uiga i le Faaliliuga a Iosefa Samita o lenei fuaitau. Fautuaina le vasega e faaauau le faaaogaina o le Faaliliuga a Iosefa Samita i a latou suesuega o le Tusi Paia.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Ioane 1:19–34

O le a se mea e mafai ona aoao mai e perofeta a le Atua ia te a’u e uiga ia Iesu Keriso?

Mafaufau e fesili i tagata aoga pe faapefea ona ese le fua a le lalolagi ma le Atua o le silisili ese.

Faaali atu se ata o Ioane le Papatiso. Talanoaina le eseesega i le va o le auala atonu na vaai ai tagata ia te ia e faavae i le faamatalaga o ia i le Mareko 1:6–7 ma pe na faapefea ona silasila atu le Faaola ia te ia e pei ona faamatalaina i le Luka 7:28.

Ioane le Papatiso o loo talai atu

Ioane o loo Talai Atu i le Vao, saunia e Del Parson

Valaaulia tagata aoga e faasoa mai mea latou te manatu na avea ai Ioane le Papatiso ma se tasi o perofeta silisili a le Alii.

E mafai e tagata aoga ona suesue le Ioane 1:19–34, ma vaavaai mo mea e mafai ona latou aoao mai le galuega a Ioane le Papatiso.

  • O a mea o aoao mai e nei fuaiupu e uiga i le matafaioi a se perofeta? (Manatua: Atonu e fesoasoani le faamalamalama atu o le mau faasino ia Elia i le fuaiupu 21 e faasino ia Elia ma o le faasinoga ia Isaia i le fuaiupu 23 e faasino ia Isaia. Mo nisi faamatalaga i le suafa ma le faalagiga Elia, tagai ‟Ioane 1:19–28. O ai Elia” i le Scripture Helps: New Testament [Fesoasoaniga i Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou].)

A uma ua lava se taimi mo suesuega, fuafua e fai atu fesili e pei o nei:

  • O le a le misiona ma le sāvali a Ioane le Papatiso?

  • O le a se mea e mafai e le taulaiga a Ioane le Papatiso i le Faaola ona aoao ai i tatou e uiga i perofeta? (Atonu e faailoa mai e tagata aoga se upumoni e pei o lenei: O upu a perofeta e faasino atu ai i tatou ia Iesu Keriso. E mafai foi ona e faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Neil L. Andersen: “O le matafaioi aupito tāua a le perofeta a le Alii o le aoao lea o i tatou e uiga i le Faaola ma taitai atu i tatou ia te Ia” [“O Le Perofeta a le Atua,” Liahona, Me 2018, 25].)

  • Na faapefea e aoaoga a perofeta ma aposetolo a Iesu Keriso ona tosina ai ou lagona mo Ia?

Mafaufau e faaali le vitio “Living Apostles Testify of Jesus Christ” (2:16). Fautuaina le vasega e tusifaamaumau o latou manatu ma uunaiga a o latou faalogologo i nei molimau. Valaaulia i latou e mafaufau loloto po o ai e mafai ona latou faasoa atu i ai lenei vitio.

2:16

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Ioane 1:35–51

Aisea e tāua ai lo’u valaaulia o isi e o mai ia Keriso?

Afai na faailoa atu e se tasi o lau vasega i le Ekalesia e se uo, valaaulia i latou e faasoa mai o latou aafiaga. Pe valaaulia tagata aoga e mafaufau i se taimi na valaaulia ai i latou e se tasi ina ia sili atu ona mulimuli i le Faaola. E mafai foi ona e faasoa atu lou lava aafiaga o le valaauliaina o se tasi po o se tasi o valaauliaina oe e sau ia Keriso.

Faailoa i ai i le taimi o le galuega a Ioane le Papatiso, e toatele tagata sa saili mo le Mesia. (Afai e manaomia, iloilo faapuupuu le uiga o le upu Mesia [tagai i Taiala i Tusitusiga Paia, “Mesia,” Gospel Library].) Tuu atu i tagata aoga le pepa e tufa atu lenei ma valaaulia i latou e vaavaai pe na faapefea ona maua e Aneterea, Peteru, Filipo, ma Natanielu le Mesia moni.

Pepa e tufa atu o le Omai ia ina Matamata

A uma ona faatumu e tagata aoga le pepa, e mafai ona latou faasoa atu i se paga po o ni vaega toalaiti mea na latou faamaumauina. Ona mafaufau lea e fai atu fesili nei:

  • Faamata e faapefea ona ese nei aafiaga pe ana lē valaaulia e Ioane le Papatiso, Aneterea, ma Filipo a latou uo e “o mai ia ina matamata”? (Ioane 1:39).

  • O le a se mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i nei aafiaga? (Fesoasoani i tagata aoga ia iloa le upumoni lenei: A o tatou valaaulia isi e o mai ia Keriso, e mafai ona latou maua a latou lava molimau i Lona paia.)

E mafai ona e fai atu i tagata aoga e faasoa mai ni auala na latou valaaulia ai isi e o mai ia Iesu Keriso. Ina ia uunaia manatu, e mafai ona e matamata i se tasi o vitio nei. Valaaulia tagata aoga e mafaufau pe o ai e mafai ona latou valaaulia e “o mai ia, ina matamata” i le Faaola.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”