Kosi o Tusitusiga Paia
Faaaliga 15–22


“Faaaliga 15–22,” Tusi Lesona a le Faiaoga Inisitituti o le Feagaiga Fou (2025)

o le Faaola toetu o loo tu ma lima faaloaloa a o gasolo mai tagata

The Last Judgment [O Le Faamasinoga Mulimuli], saunia e John Scott

Faaaliga 15–22

I lana faaaliga vaaia, na vaaia ai e Ioane le pa’u o Papelonia faaleagaga. Na ia vaaia foi le mamalu o le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. E le gata i lea, na molimauina e Ioane faamanuiaga o le faaeaga mo i latou o e tausia poloaiga a le Atua. Na vaai foi Ioane o tagata amiotonu i le lalolagi ma i latou o le Uluai Toetu o le a olioli i le afe tausaga o le filemu i le Meleniuma. O le a maua e le lalolagi lona mamalu selesitila ma avea ai ma aiga e faavavau mo e amiotonu.

O Punaoa Faaopoopo

Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Fou, “Faaaliga 15–22

Manatua: O le “Faatomuaga i le Kosi” ua tuuina mai ai le taitaiga i le auala e faaaoga ai elemene faatulagaina e fa o lesona o loo mulimuli mai.

aikona o suesuega
Fautuaina Suesuega Faaletagata Lava Ia

A o lei amataina le vasega, mafaufau e auina atu i tagata aoga se tasi pe sili atu o sāvali nei po o nisi o au oe lava sāvali:

  • Pe na e mafaufau ea pe aiseā ua ta’u mai ai ia i tatou e o ese mai Papelonia, o se aai anamua ua lē o toe iai? Faitau le Faaaliga 17:1–7, 12–14; 18:1–4 e aoao atili ai e uiga ia Papelonia.

  • O le a sou mafaufau pe o le a faapeī le Faamasinoga Mulimuli? Suesue i le Faaaliga 20:11–15, ma vaavaai pe o le a faapefea ona faamasino i tatou e le Faaola.

  • Pe e te ea popole i le lumana’i? Faitau le Faaaliga 21–22, ma vaavaai mo mea e mafai ona e iloaina ma le mautinoa e uiga i le lumanai.

aikona o talanoaga
Fesili ma Fetufaa’iga

Tuu atu se taimi mo tagata aoga e fai ai fesili ma faasoa mai ni malamalamaaga ma upumoni na latou maua i a latou suesuega faaletagata lava ia o le Faaaliga 15–22.

aikona o aoaoga o tomai
Aoaoga o Tomai

O leFaaaliga 17:1–7 atonu o se nofoaga aoga e faaaoga ai le tomai o le “Malamalama i Tusitusiga Paia i le Talaaga” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia E mafai foi ona e faataitaia le tomai “Faatumauina o le Paleni o Aoaoga Faavae” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia pe a suesueina le Faaaliga 20:11–15.

aikona o filifiliga o gaoioiga e aoao ai
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai

E tele filifiliga e aoao ai ua tuuina atu mo oe ma au tagata aoga. Filifili ma le agaga tatalo po o lē fea le filifiliga po o filifiliga o le a sili ona anoa mo lau vasega.

Faaaliga 17:1–7, 12–14; 18:1–4

E faapefea ona o’u manumalo i faatosinaga a Papelonia i loʻu olaga?

E mafai ona outou usuina, faalogologo, pe faitau le fuaiupu 1 o le “Isaraelu, Ua Vala’au mai le Atua” (Viiga, nu. 6) ma le fuaiupu 1 o le “Outou Faife’au o Isaraelu” (Viiga, nu. 198). Ona tuu atu lea i tagata aoga e faitau le Faaaliga 18:1–4 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:5.

  • Aisea o loo talanoa mai ai nei fuaiupu e uiga i tagata i o tatou aso o loo o ese mai Papelonia, ina ua faaumatia le aai o Papelonia i le faitau afe o tausaga ua mavae?

Faamatala atu e faapea ina ia malamalama i le faatusa o Papelonia i faaaliga a Ioane ma isi mau, e fesoasoani le malamalama i le talaaga faasolopito o Papelonia i le lalolagi anamua (tagai i le tomai “Malamalama i Tusitusiga Paia i le Talaaga” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia). E mafai ona faitau e tagata aoga le “Faaaliga 17–18. Aisea ua avea ai Papelonia ma faatusa o le amioleaga?” i le Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Fou ina ia malamalama lelei ai i le talaaga faasolopito mo Papelonia.

Faatasi ai ma lenei talaaga i le mafaufau, valaaulia tagata aoga e faitau le Faaaliga 17:1–7, 12–14 ma faailoa mai faatusa o loo faailoa mai ai le amioleaga o Papelonia.

Valaaulia tagata aoga e mafaufau i faataitaiga o Papelonia ua taatele i o tatou aso pe o loo latou molimauina e le aunoa.

  • O le a se mea ua e aoaoina e uiga i le Faaola mai suafa sa tusia e Ioane i le fuaiupu 14? (Mai lenei fuaiupu, e mafai e tagata aoga ona faailoa mai se upumoni e pei o lenei: O Iesu Keriso—le Tamai Mamoe a le Atua, le Alii o alii, le Tupu o tupu—ua faatoilaloina le amioleaga uma ua faatusa i ai Papelonia.)

  • O le a sou manatu e faapefea e lenei upumoni ona fesoasoani ia te oe e faatoilalo ai le amioleaga o loo oulua fetaia’i?

Faamanatu i tagata aoga ia viiga ma fuaiupu na e faitauina i le amataga o le vasega e uiga i le tuua o Papelonia ma o mai i Siona. (Afai e tatau ai, e mafai ona e faamalamalama atu o Siona o le faafeagai faaletusi paia lea o Papelonia. O Siona e faatatau i “e loto mama” [Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:21] faapea foi ma se nofoaga faafaafanua.)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e suesue ma malamalama lelei i le faatonuga a le Faaola e tuua Papelonia (tagai i le Faaaliga 18:4; Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:5), mafaufau e faasoa atu le saunoaga lenei a Elder D. Todd Christofferson. E mafai ona e vaevaeina tagata aoga i ni vaega toalaiti e faitau le faamatalaga ma talanoaina le fesili o loo mulimuli mai.

Elder D. Todd Christofferson

Ina ia o mai i Siona, e le lava mo oe ma a’u ona faapea ia laitiiti ifo le amioleaga nai lo isi. E le gata ia avea i tatou ma ni tagata lelei ae ia avea o ni alii ma ni tamaitai paia. I le toe manatuaina o le fuaitau a Elder Neal A. Maxwell, ia tatou faatuina faatasi lo tatou nofoaga i Siona ma lafoai le fale o le taumafanafana i Papelonia. (“O Mai i Siona,” Liahona, Nov. 2008, 39)

  • O le a sou manatu i le uiga o le tala a Elder Maxwell ina ua ia faasino i le faatuina o lo tatou nofoaga i Siona ma lafoai “le fale o le taumafanafana i Papelonia”?

A uma ona talanoaina faatasi e tagata aoga, e mafai ona e tuuina atu ia i latou se taimi e mafaufau loloto ai na o i latou pe faapefea ona latou faatumauina se tamai fale i le taumafanafana i Papelonia—i se isi faaupuga, pe faapefea ona latou taulai tele atu i mea faalelalolagi.

A uma ona tuu atu i tagata aoga se taimi e mafaufau loloto ai, e mafai ona e valaaulia i latou e mafaufau loloto ma le migao pe faapefea ona latou faatuina atoatoa lo latou nofoaga i Siona.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Faaaliga 20:11–15

O le a faapefea ona faamasino a’u e le Atua?

E mafai ona e amata i le faaali atu o le ata faataitai lenei:

Mafaufau faapea e iai sau uō e igoa iā Ioelu, o lē sa mafaufau tele i le olaga pe a mavae le oti talu mai le maliu o se tagata o le aiga i se faalavelave faafuase’i. A o liliu atu i le Tusi Paia mo se faamafanafanaga, sa ia faitauina le Faaaliga 20:11–15. O lenei fuaitau e uiga i le Faamasinoga Mulimuli na ita ai o ia. Ina ua e fesili atu pe aisea ua ita ai o ia, na ia fai mai, “Ua ou matua faaletonu lava. Afai e faamasino a’u e le Atua i le asō i a’u galuega, o le a iu ina ou taunuu ai i seoli. Sa ou faia ni mea leaga tele. Ou te manatu e le lava mea lelei e mafai ona ou faia e oo atu ai i le lagi.”

  • O ā ni lē malamalama atonu na iai iā Ioelu e faatatau i le Faamasinoga Mulimuli?

Valaaulia tagata aoga e faaaoga le pepa e tufa atu “Malamalama i le Faamasinoga Mulimuli” ina ia malamalama lelei ai i le Faamasinoga Mulimuli. O le gaoioiga lenei o le a fesoasoani i tagata aoga e faataitai ai le tomai “Faatumauina o le Paleni o Aoaoga Faavae” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia.

Pepa e tufa atu o le Malamalama i le Faamasinoga Mulimuli

A uma ona tuu atu i tagata aoga se taimi e suesue ai, valaaulia i latou e saunia se savali puupuu e mafai ona tuuina atu ai ia Ioelu se malamalamaaga sili atu ona atoatoa, paleni, ma faamoemoeina o le Faamasinoga Mulimuli. Ona valaaulia lea o i latou e feauauai i le faasoaina atu o le savali na latou saunia mo Ioelu. E mafai ona latou faia lenei mea i vaega toalaiti pe o le vasega atoa.

A uma ona faasoa e tagata aoga a latou savali, e mafai ona outou talanoaina fesili nei o se vasega:

  • O a upumoni o le talalelei na fesoasoani ia te oe e malamalama atili ai i le Faamasinoga Mulimuli? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga upumoni e pei o nei: O le a faamasinoina i tatou taitoatasi e Iesu Keriso. O le a faamasinoina i tatou e tusa ai ma a tatou galuega ma manaoga o o tatou loto. O le Faamasinoga Mulimuli o le a faaalia ai le aafiaga o a tatou amioga ma mafaufauga—o le mea ua avea ai i tatou. O Iesu Keriso o se faamasino amiotonu.)

  • Aisea e mafai ai ona e faatuatuaina Iesu Keriso e avea ma ou faamasino?

  • E mafai faapefea e le i ai o se malamalamaaga atoatoa ma paleni o le Faamasinoga Mulimuli ona musuia oe e salamo ma faia mea e sili atu?

E mafai ona e tuuina atu i tagata aoga se taimi e mafaufau loloto ai po o le a le ituaiga tagata ua avea ai i latou. E mafai ona mafaufau tagata aoga i se mea e mafai ona latou amata pe taofi le faia ina ia mafai ona avea i latou ma ituaiga tagata e finagalo le Alii ia avea ai i latou.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina mai

Fatuina o avanoa mo tagata aoga e maua ai faaaliga. Ina ia ola faaleagaga, o i latou o loo e aoaoina o le a manaomia faaaliga patino e ala i le Agaga Paia. Vaavaai mo auala e fesoasoani ai i tagata aoga ia iloa le auala e fesootai ai le Agaga ma i latou? Tuu atu ia i latou le tele o le taimi e mafaufau loloto ai ma tusi e uiga i mea o loo aoaoina ai i latou e le Agaga Paia.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Faaaliga 21–22

E mafai faapefea ona ou faafetaiaia le lumanai ma le faatuatua?

E mafai ona e faaali atu le ata lenei:

o se auala palapala e ui atu i se vanu papa
  • E mafai faapefea ona avea lenei ata ma se faatusa mo lou olaga?

  • O le ā se mea e lē o iloa e uiga i lou lumanai?

  • E mafai faapefea e le popole i le lumanai ona aafia ai lou olaga i aso taitasi?

Faamalamalama atu na vaai Ioane i se faaaliga vaaia o le malo o le taunuuga manumalo o le Atua. E mafai ona e faaali atu le aotelega lenei ma tuuina atu se vaaiga aoao puupuu o nei mea na tutupu.

o se siata o loo faaalia ai mea na tutupu i le Faaaliga 19–21

Valaaulia tagata aoga e faitau le Faaaliga 21; 22:1–5 na o i latou pe faatasi ma se paga, ma taofi e talanoaina fuaiupu latou te fiafia i ai. Tuu atu i tagata aoga e faailoga fuaitau, mea na tutupu, po o upumoni o loo aoao mai ai mea e mafai ona tatou iloa ma le mautinoa e uiga i le lumanai.

A uma ona tuu atu i tagata aoga le taimi e su’esu’e ai, valaaulia i latou e faasoa mai mea na latou mauaina. A uma ona faasoa mai e tagata aoga o latou manatu, mafaufau e fesili atu:

  • E faavae i le faaaliga a Ioane, o le a le mea e finagalo le Alii e te iloa e uiga i lou lumanai? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga se upumoni e pei o lenei: Afai ou te usiusitai ma faamaoni ia Iesu Keriso, o le a faamanuiaina au i le mamalu selesitila.)

  • E mafai faapefea e le iloaina o lenei upumoni ona uunaia ou lagona e uiga i le lumanai?

  • E mafai faapefea e Iesu Keriso ona fesoasoani ia te oe ia faamaoni a o e feagai ma le lumanai?

Mafaufau e faasoa atu le saunoaga lenei mai ia Peresitene Jeffrey R. Holland:

Peresitene Jeffrey R. Holland

Ua leva ona folafola mai le lumanai o lenei lalolagi; ua uma ona iloa le taunuuga mulimuli i le va o le lelei ma le leaga. E matuai leai lava se fesiligia po o ai e manumalo aua ua uma ona faapipii le manumalo i luga o le laupapa tusi ’ai. Na pau lava le mea uiga ese i nei mea uma o le, o loo tatou i ai pea iinei i le malae e taumafai e filifili po o le fea o ofu o le ’au tatou te mananao e ofuina! (i le John Bytheway, When Times Are Tough: 5 Scriptures That Will Help You Get through Almost Anything [2004], 30–31, sii mai i le Amy Carlin, “Put On the Jersey,” The Daily [podcast], 13 Aok., 2024, ChurchofJesusChrist.org)

  • O le a le uiga o le tala a Peresitene Holland i ofu taalo o le ’au? (Fesoasoani i tagata aoga ia malamalama o le ofu taalo tatou te ofuina e mafai ona faatusa i a tatou tautinoga ma mea e faamuamua.)

  • O a nisi o faataitaiga o ofu taalo o le ’au e ono ofuina e talavou matutua?

  • E mafai faapefea ona e iloa pe na e faamuamuaina le i ai i le ’au a le Alii?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto pe faapefea ona latou faia le Faaola ma a latou faamuamua aupito maualuga. E mafai ona latou faasoa mai faamanuiaga ma luitau na oo mai i le filifili e avea ma soo o Iesu Keriso. E mafai ona e molimau atu e mafai ona tatou ausia le mamalu selesitila pe afai tatou te tauivi ia faamaoni ia Iesu Keriso.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”