Kosi o Tusitusiga Paia
Galuega 1–5


“Galuega 1–5,” Tusi Lesona a le Faiaoga Inisitituti o le Feagaiga Fou (2025)

O se motu o tagata toatele o loo papatisoina i se vaitafe i le aso o le Penetekoso.

Aso o le Penetekoso, saunia e Sidney E. King

Galuega 1–5

Ina ua mavae le afio a’e o Iesu Keriso i le lagi, sa pulefaamalumalu Peteru i le filifilia o se Aposetolo fou. I le aso o le Penetekoso, sa faatumulia aposetolo i le Agaga. Sa latou talai atu le talalelei, ma pe tusa ma le tolu afe tagata na papatisoina. Sa faia e Aposetolo vavega, molimau atu ia Iesu Keriso, ma sa faamata’uina, faafalepuipuiina, ma sasaina. Na faaauau pea ona faatupulaia le Ekalesia i totonu o Ierusalema.

O Punaoa Faaopoopo

Fesoasoaniga o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou, “Galuega 1–5

O le “Faatomuaga i le Kosi” ua tuuina mai ai le taitaiga i le auala e faaaoga ai elemene faatulagaina e fa o lesona o loo mulimuli mai.

Aikona o Suesuega
Uunaia o Suesuega Faaletagata Lava Ia

A o lei amataina le vasega, mafaufau e auina atu i tagata aoga se tasi pe sili atu o sāvali nei po o nisi o au oe lava sāvali:

  • Na faapefea ona tosinaina e le Agaga lou olaga? Faitau le Galuega 2, ma faamaumau soo sau fesili o i ai e uiga i le Agaga. Aumai au fesili i le vasega.

  • A o e faitauina le Galuega 3:1–16, mafaufau i vavega ua faia e le Alii i o tatou aso ma i lou olaga. Afai e le mafai ona e mafaufau i ni vavega, mafaufau e matamata i le “The Miracle of the Ordinary” (3:00).

  • Pe e te moomoo ea ia sili atu lou lototele pe a talanoa atu i isi e uiga ia Iesu Keriso ma Lana talalelei? Faitau le Galuega 4:1–20, 29, 31; 5:27–32, 40–42, ma vaai po o le a se mea e mafai ona e aoao mai ia Peteru ma Ioane e uiga i le lototele.

aikona o talanoaga
Fesili ma Fetufaa’iga

Tuu atu se taimi mo tagata aoga e fai ai fesili ma faasoa mai ni malamalamaaga ma upumoni na latou maua i a latou suesuega faaletagata lava ia o le Galuega 1–5.

aikona o aoaoga faamasani
Aoaoga o Tomai

O leGaluega 2 atonu o se nofoaga aoga lea e faaaoga ai le tomai o le “Malamalama i Tusitusiga Paia i le Talaaga” i le Tomai i Suesuega o Tusitusiga Paia.

aikona o filifiliga o gaoioiga e aoao ai
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai

E tele filifiliga e aoao ai ua tuuina atu mo oe ma au tagata aoga. Filifili ma le agaga tatalo po o lē fea le filifiliga po o filifiliga o le a sili ona anoa mo lau vasega.

Galuega 1:2–9; 2:1–24, 37–47

O faapefea ona faamanuiaina a’u e le meaalofa o le Agaga Paia?

E mafai ona e faaali atu le ata lenei o le Afio a’e o Iesu Keriso. Faamalamalama atu ina ua mavae Lana galuega e 40 aso, sa afio a’e Iesu Keriso i le lagi (tagai Galuega 1:9–11). Valaaulia tagata aoga e mafaufau pe na faape’i le tulaga o Aposetolo ina ua afio a’e le Faaola i le lagi.

O aposetolo o loo tilotilo atu i le lagi a o tutu agelu e toalua i o latou luma

O le Afio A’e o Iesu (O Le Afio A’e), saunia e Harry Anderson

  • O a ni fesili po o ni atugaluga semanu e oo ia te oe pe ana faapea sa e i ai i le tulaga o Aposetolo?

Faitau faatasi le Galuega 1:5–8, ma vaavaai mo mea na folafola atu e le Alii i Ona soo a o lei afio a’e o Ia i le lagi.

  • Aisea atonu na naunau ai soo o le Alii e maua le Agaga Paia ina ua afio ese Iesu Keriso? (Afai e fesoasoani, e mafai ona e toe iloiloina faapuupuu mea na aoaoina ai i latou e Iesu Keriso e uiga i le Agaga Paia a o lei maliu o Ia [tagai Ioane 14:13, 16–17, 26–27; 15:26; 16:7–8, 13–14].)

Faamalamalama atu o le aso o le Penetekoso na maua ai e Aposetolo le meaalofa folafolaina o le Agaga Paia. (E mafai ona outou faitau faatasi le “Galuega 2. O le a le mea sa taua e uiga i le aso o le Penetekoso?” ma le “Galuega 2:1–6. Na faapefea ona faaali mai le Agaga Paia i le aso o le Penetekoso?” i le Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou.)

Mafaufau e tuu atu i tagata aoga e galulue taitoalua, ma tuu atu ia i latou le pepa e tufa atu “O Le Aso o le Penetekoso.” Tuu atu i le tasi paga e suesue le vaega 1 ae o le isi le vaega 2. Ona tuu atu lea ia i latou e faasoa i le tasi ma le isi ni mea sa latou aoaoina.

Pepa e tufa atu: O Le Aso o le Penetekoso

Pe a uma ona tuuina atu i tagata aoga se taimi e faauma ai a latou talanoaga, valaaulia i latou e faasoa soo se malamalamaaga ma le vasega. E mafai foi ona tou talanoaina faatasi fesili nei:

  • O a nisi o auala na faamanuiaina ai oe e le Agaga Paia i se taimi lata mai nei? (E mafai ona tou matamata i le “How Does the Holy Spirit Guide?” [3:25] mo ni faataitaiga faaopoopo.)

    3:25

Molimau atu i le finagalo o le Faaola e faamanuia i latou e ala i le meaalofa o le Agaga Paia. Fautuaina tagata aoga e saili le taitaiga a le Agaga Paia i o latou lava olaga.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Galuega 3:1–16

E faapefea ona ou mauaina le faamalologa e ala ia Iesu Keriso?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau ma faamaumau se auala latou te mananao ai po o se tasi latou te iloa se faamalologa mai le Faaola. Fai atu ia i latou e manatua lenei mea i le taimi o lenei aafiaga e aoao ai.

Faaali atu le ata lenei. Faitau faatasi le Galuega 3:1–2, ma valaaulia tagata aoga e faasoa mai pe na faape’i le le mafai ona savali mai le fanau mai ma aioi atu i aso taitasi mo se fesoasoani.

o se alii o loo nofo i luga o faasitepu o le malumalu
  • O a ni ala masani atonu e tali atu ai tagata i se tasi o i ai i le tulaga o lea tagata i o tatou aso?

Faitau faatasi le Galuega 3:3–11 pe matamata i le “Peter and John Heal a Man Crippled Since Birth” (3:28), ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu Peteru ma Ioane i le talosaga a le alii mo ni meaalofa (foai).

3:28
  • O le a se mea ua sili ona faagaeetia ai oe e uiga i lenei tala? (Valaaulia tagata aoga e faaalu ni nai minute e taumafai ai e vaai faalemafaufau i le vaaia o lenei faamalologa e ala i mata o le tagata pipili, o Peteru ma Ioane, ma isi tagata o e na molimauina le vavega.)

Faitau faatasi le Galuega 3:11–16, ma valaaulia tagata aoga e vaavaai mo mea na aoao mai e Peteru ina ua ia vaai ua maofa tagata i le faamalologa o le tamaloa.

  • O le a se savali taua na i ai ia Peteru mo i latou na vaai i le vavega? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga se upumoni e pei o lenei: E ala i le faatuatua ia Iesu Keriso, e mafai ai ona faamaloloina i tatou.)

  • O a ni auala eseese e mafai ai e le Faaola ona faamalolo i tatou? Na faapefea ona e oo i le faamalologa e ala i le Faaola?

  • O le a sau tala e fai atu i se tasi e manao moni lava i le mana faamalolo o le Faaola ae na te le’i oo i ai?

E mafai ona tou faitauina faatasi le saunoaga lenei a Matthew L. Carpenter:

Elder Matthew L. Carpenter

E le mafai ona tatou puleaina pe o afea e tupu ai le taimi o le faamalologa a Keriso i o tatou ma’i faaletino. E tupu le faamalologa e tusa ai ma Lona finagalo ma le atamai. I tusitusiga paia, sa mafatia nisi mo le tele o tausaga; o isi, o ō latou olaga faaletino atoa. O gasegase faaletino, e mafai ona faamamāina ai tatou ma faamalosia ai lo tatou faalagolago atu i le Atua. Ae a tatou faatagaina Keriso ina ia faaaofia ai, e Na te faamalosia pea i tatou faaleagaga ina ia tatou maua le gafatia silisili e onosaia ai a tatou avega.

I le iuga, tatou te iloa o ma’i faaletino uma, gasegase, po o ni lē atoatoa o le a faamaloloina i le Toetu. O se meaalofa lena i tagata uma e ala i le Togiola a Iesu Keriso.

E mafai e Iesu Keriso ona faamalolo isi [vaega] i lo na o ō tatou tino faaletino. E mafai ona Ia faamalolo foi o tatou agaga. (“Ia Faamaloloina Oe,” Liahona, Nov. 2018, 102)

  • O le a se mea sa tulaga ese ia te oe mai le saunoaga a Elder Carpenter?

Valaaulia tagata aoga e faasoa mai mea ua latou aoaoina e uiga i le faatuatuaina o le taimi, finagalo, ma le atamai o le Alii a o latou mafaufau e uiga i le mana faamalolo o le Alii.

Tuu atu i tagata aoga e iloilo mea na latou faamaumauina i le amataga o lenei gaoioiga aoaoina. Uunaia i latou e mafaufau loloto pe faapefea ona faatatau mea ua latou aoaoina ma lagonaina i le faamalologa latou te iloa po o se tasi latou te iloa e mananao i ai.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Galuega 4:1–20, 29, 31; 5:27–32, 40–42

E mafai faapefea ona ou lototele atili i la’u molimau ia Iesu Keriso ma Lana Talalelei?

Mafaufau e faasoa atu le aafiaga lenei na faamatala mai e Elder Gary E. Stevenson:

Elder Gary E. Stevenson

Ou te manatua lo’u tietie ai i se taavale la’u pasese mo le 45-minute i le Aai o Niu Ioka. O le faia ai o se talanoaga mafana e uiga i le talalelei ma le avetaavale mo le taimi atoa o la’u malaga atu i le malae vaalele na ou totogiina ai o ia ma sauni e aluese mai le taavale. Ona ou iloaina ai lea ou te lei tuuina atu se molimau i mea sa ou faasoa atu i ai. (“Uunaiga a le Agaga,” Liahona, Nov. 2023, 44)

  • Pe na i ai se tasi o outou na i ai i se tulaga na e mafaufau ai, “Pe tatau ona ou faasoa atu la’u molimau?” O a ni mafaufauga po o ni lagona na e maua i na taimi?

O nisi taimi atonu tatou te oo ai i le popole po o le fefe e uiga i le tutu atu o se molimau ia Iesu Keriso. A o tatou suesue i le tala i le pue faapagotaina o Peteru ma Ioane, ia gauai atu i mea ua e aoaoina ma lagona atonu e faamalosiauina ai oe.

Faamalamalama atu na pue faapagotaina Peteru ma Ioane ma aumai i luma o se au fono ona sa la aoao atu ma molimau atu ia Iesu Keriso (tagai Galuega 4:1–4). Valaaulia tagata aoga e faitau le Galuega 4:5–21 pe matamata i le “Peter and John Are Judged” (2:54), ma vaavaai mo mea e mafai ona latou aoaoina e uiga i le avea ma se molimau lototele a le Faaola.

2:55
  • E tusa ai ma le Galuega 4:13, aisea na ofo ai taitai Iutaia i le lototele, po o le lototoa o Peteru ma Ioane? (Manatua: O “alii valea” i le Lomiga a King James e mafai foi ona faaliliuina o ni “tagata masani ma lē taualoa.”)

  • O le a sou manatu i le mea na mafai ai e Peteru ma Ioane ona lototele i la laua molimau ia Iesu Keriso? (Afai e manaomia, tata’i atu le gaua’i o tagata aoga i le Galuega 4:8 ma faailoa mai se upumoni e talitutusa ma lenei: E fesoasoani le Agaga Paia i tagata masani e aoao atu ma le lototoa ma molimau atu ia Iesu Keriso.)

  • E mafai faapefea e le taulai atili atu i le Agaga Paia ae faaitiitia lou fefe ma vaivaiga ona uunaia lou gafatia e aoao atu ma molimau atu ia Iesu Keriso ma le lototele sili atu?

Faailoa atu o Peteru ma Ioane, e ui lava ina lapataia, ae sa faaauau pea ona aoao atu ma molimau atu ia Iesu Keriso ma sa pue faapagotaina foi i laua mo le taimi lona lua. E mafai ona e faitauina le Galuega 5:27–32, 40–42 pe matamata i le “Peter and John Continue Preaching the Gospel” (5:38) ma mafaufau po o a ni lesona faaopoopo e mafai ona e aoaoina e uiga i le avea ma se molimau lototele ia Iesu Keriso.

5:41
  • E te manatu na faapefea ona aafia tagata na siomia i laua i le talaiga faifai pea a Peteru ma Ioane e uiga ia Iesu Keriso?

  • O anafea na e molimau atu ai pe faalogo ai i se tasi o molimau atu ma le lototoa e uiga i le Faaola e ala i le mana o le Agaga Paia? O le a le aafiaga o lena molimau ia te oe po o isi na i ai?

Mafaufau e talanoaina le saunoga lenei a Elder Neil L. Andersen:

Elder Neil L. Andersen

Faatasi ai ma i latou o siomia i tatou, ia faateleina ona tatou talanoa faamaoni, ma faateleina le naunau e talanoa e uiga ia Keriso. Sa saunoa mai Peresitene Nelson, “O soo moni o Iesu Keriso ua loto e tutu atu, tautatala atu, ma ia ese ai mai tagata o le lalolagi.”

A o faaitiitia le tautatala o le lalolagi e uiga ia Iesu Keriso, e ao ina faateleina lo tatou tautatala e uiga ia te Ia. A o faaali atu o tatou lanu moni o ni Ona soo, o le toatele o loo siomia i tatou o le a saunia e faalogo. A o tatou faasoa atu le malamalama ua tatou mauaina mai ia te Ia, o Lona malamalama ma Lona mana laveai paia o le a susulu atu i luga o i latou o e naunau e tatala o latou loto. Na fetalai Iesu, “Ua ou sau o [se] malamalama i le lalolagi.” (Ua Matou Tautalatala e Uiga ia Keriso, Liahona, Nov. 2020, 88)

E mafai ona e faaiuina i le valaaulia o tagata aoga e faasoa mai ni faataitaiga o tagata latou te iloa o e “ua naunau e tulaga ese” ma “tautala atu” i la latou molimau i le Faaola. Afai e lava le taimi, e mafai ona valaaulia tagata aoga e faasoa mai a latou molimau i le Faaola.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina mai

Tulitatao ia valaaulia e faatino. O le avea faapei o le Faaola e manaomia ai lo tatou galulue i le faatuatua. Pe a tatou faia ni valaaulia musuia mo tagata aoga e faatino, mafaufau i auala e tulitatao ai. E mafai ona e auina atu se savali i le aluga o le vaiaso e faamanatu ai i tagata aoga e uiga i le valaaulia. E mafai ona aoga le valaaulia o ni tagata aoga patino a o lei oo i le taimi e o mai ai i le vasega ua saunia e faasoa mai o latou aafiaga. Pe mafai foi ona e tuuina atu i tagata aoga se taimi i le amataga o le vasega e sosoo ai e faasoa mai ai mea na latou faia.

Uunaia tagata aoga e tatalo mo avanoa e faasoa atu ai a latou molimau i le Faaola i fafo atu o le vasega. Mafaufau e tulitatao lenei valaaulia i vasega mulimuli ane.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”