“Roma 7–16,” Tusi Lesona a le Faiaoga Inisitituti o le Feagaiga Fou (2025)
Ata na tusia e Jen Tolman
Roma 7–16
Na molimau mai Paulo e laveaiina i tatou e Iesu Keriso mai la tatou tauiviga i totonu i le tino ma le agasala. O le Togiola a le Faaola ua mafai ai ona tatou maua le Agaga, lea e fesoasoani ia i tatou e faatoilalo ai vaivaiga o le tino. Ua molimau mai le Agaga o i tatou o fanau a le Atua ma e ala i feagaiga e mafai ai ona avea i tatou ma suli faatasi ma Keriso. Afai tatou te taumafai ma le faamaoni e ola latalata i le Faaola, e leai se mea e mafai ona tuueseeseina i tatou mai le alofa o le Atua. Sa fautuaina e Paulo tagata o le Ekalesia ina ia ola i le talalelei ina ia atiina ae ai le filemu ma le lotogatasi o le Ekalesia.
O Punaoa Faaopoopo
Fesoasoaniga o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou, “Roma 7–16”
Manatua: O le “Faatomuaga i le Kosi” ua tuuina mai ai le taitaiga i le auala e faaaoga ai elemene faatulagaina e fa o lesona o loo mulimuli mai.
Fautuaina o Suesuega Faaletagata Lava Ia
A o lei amataina le vasega, mafaufau e auina atu i tagata aoga se tasi pe sili atu o sāvali nei po o nisi o au oe lava sāvali:
-
O le a se mea e mafai ona e faasoa atu i se tasi o loo mafaufau pe aoga le taumafaiga e tausi poloaiga a le Atua? Vaavaai mo upumoni i le Roma 8:1–18.
-
O anafea le taimi mulimuli na e lagonaina ai le alofa o le Atua? Vaavaai mo mea ua e aoaoina e uiga i le loloto ma le malosi o le alofa o le Atua a o e faitauina le Roma 8:31–39.
-
Pe o e sailia se fautuaga aogā i le auala e avea ai ma se tagata e sili atu ona faapei o Keriso? Mafaufau e suesue nisi o mau nei mo ni manatu: Roma 12:1–6, 9–21; 13:8–14.
Fesili ma Fetufaa’iga
Tuu atu se taimi mo tagata aoga e fai ai fesili ma faasoa mai ni malamalamaaga ma upumoni na latou maua i a latou suesuega faaletagata lava ia o le Roma 7–16.
Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina mai
Saunia tagata aoga mo Fesili ma le Faasoaina Atu. Mafaufau pe faapefea e auala nei ona faaauai ai au tagata aoga i le vaega o Fesili ma le Faasoaina Atu o le vasega: (1) Tuu atu i tagata aoga e aotele mea autu na tutupu po o tala o mau ma faasoa mai mea na sili ona faagaeetia ai i latou. (2) Fai atu i tagata aoga e faailoa mai autu patino mai faitauga ma faasoa mai ni faamatalaga ma ni fesili e faatatau i ai. (3) A o lei amataina le vasega, tofi nisi o tagata aoga e o mai saunia e faasoa mai se mea na sili ona faagaeetia ai i latou mai faitauga.
Aoaoga o Tomai
O leRoma 8:31–39 atonu o se nofoaga aoga e faaaoga ai le tomai o le “Faatumauina o le Paleni o Aoaoga Faavae” i le Tomai o Suesuega o Tusitusiga Paia.
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai
E tele filifiliga e aoao ai ua tuuina atu mo oe ma au tagata aoga. Filifili ma le agaga tatalo po o le fea le filifiliga po o filifiliga o le a sili ona anoa mo lau vasega.
Roma 8:1–18
O a faamanuiaga e mafai ona ou maua pe a ou filifili e mulimuli ia Iesu Keriso?
Mafaufau e amata le lesona i le faasoa atu o le ata faataitai lenei: E mafai ona e fetuunai faamatalaga auiliili o le ata faataitai ia fetaui ma manaoga ma tulaga o au tagata aoga.
E i ai ni nai uo a Luka o nisi taimi e ulagia o ia ona o le auala o loo ia ola ai. Ua ia mātauina e foliga fiafia ana uō e ui lava e lē o se vaega tele o o latou olaga le Atua. Ua amata ona mafaufau Luka pe aoga le taumafaiga e avea ma soo o Iesu Keriso.
Valaaulia tagata aoga e mafaufau pe na i ai se taimi na latou lagonaina ai le pei o Luka. Faamalamalama atu faapea i lana tusi i le au Roma, na faasoa mai ai e Paulo upumoni e mafai ona fesoasoani ia i tatou e iloa ai faamanuiaga o le mulimuli ia Iesu Keriso. Uunaia tagata aoga a o latou suesue e gauai atu i uunaiga mai le Agaga Paia e mafai ona fesoasoani ia i latou i o latou tulaga taitoatasi.
Mafaufau e faaali atu faatonuga nei e fesoasoani ai i tagata aoga e suesue i aoaoga a Paulo i le Roma 8. (Mo le laasaga 1, e mafai ona e tofia le afa o tagata aoga e suesue fuaiupu 1–9 ae o le isi afa e suesue fuaiupu 10–18.)
-
Faitau le Roma 8:1–18, ma vaavaai mo upumoni e mafai ona fesoasoani i se tasi o loo faigata ona avea ma se soo o Iesu Keriso.
-
Tusi i lalo ni upumoni se lua pe tolu na e iloa e sili ona anoa.
-
Tusi e uiga i le mafuaaga e te manatu ai e mafai ona fesoasoani na upumoni e uunaia ai i tatou e mulimuli ia Iesu Keriso.
A uma ona maua se taimi e faamaea ai e tagata aoga le gaoioiga suesue, tuu atu ia i latou se avanoa e faasoa atu ai mea na latou tusia i se paga po o se vaega toalaiti. Ona talanoaina lea o upumoni na maua e tagata aoga faatasi o se vasega. Atonu ua latou faailoa mai upumoni e pei o nei: O le mafaufau faaletino e taitai atu ai i le oti faaleagaga; o le mafaufau faaleagaga e taitai atu ai i le ola e faavavau ma le filemu. Afai tatou te mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia, e mafai ona avea i tatou ma suli-faatasi ma Iesu Keriso i mea uma ua i ai a le Tama Faalelagi.
Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia loloto lo latou malamalama o nei upumoni, mafaufau e talanoaina nisi o fesili nei:
-
O le ā le mea na sili ona fesoasoani ia te oe e avea ai oe ma se tagata e sili atu ona mafaufau faaleagaga? Na faapefea ona faamanuiaina oe e le Atua i nei taumafaiga?
-
O le a sou manatu i le uiga o le avea ma “suli faatasi ma le Atua” ma “suli faatasi ma Keriso”? (Afai e manaomia e tagata aoga se fesoasoani, mafaufau e faasino i latou i le faamatalaga “Roma 8:17. O le a le uiga o le avea ma ‘suli o le Atua, ma suli faatasi ma Keriso’?” i le Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou. E mafai foi ona e faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Dieter F. Uchtdorf.)
Pe a tatou lagonaina le faatauvaa, tuliesea, ma le faagaloina, tatou te aoao ai e mafai ona tatou mautinoa e le o faagaloina i tatou e le Atua—o le mea moni, ua Ia ofoina mai i Ana fanau uma se mea e le’i mafaufauina: ia avea ma “suli o le Atua ma suli-faatasi ma Keriso” [Roma 8:17; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:38].
O le a le uiga o lea mea?
O le a tatou ola e faavavau, maua se atoaga o le olioli, ma maua le gafatia e “mautofi i nofoalii, malo, itumalo, ma mana, ma puleaga” [Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19].
E matua faalotomaualaloina lava le iloa ai o lenei lumanai ofoofogia ma le paia e mafai ona maua—e le ona o o tatou tagata, ae ona o le Atua lava ia.
O le iloa ai la o lenei mea, pe mafai faapefea ona tatou muimui pe tumau pea i le ita? Pe mafai ea faapefea ona taulai pea la tatou vaai i lalo, ae o loo valaaulia i tatou e le Tupu o tupu e agai atu i se lumanai e le’i mafaufauina o le fiafia faalelagi? (“O Loo ia i Tatou le Atua,” Liahona, Me 2021, 8)
-
O le a se mea e fesoasoani nei faamanuiaga folafolaina o loo faamatalaina i le Roma 8 e te malamalama ai e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?
Valaaulia tagata aoga e toe mafaufau i mea ua latou aoaoina ma lagonaina mai le Agaga Paia e mafai ona fesoasoani ia i latou i o latou luitau po o faaiuga o i ai nei. Fautuaina i latou e tusifaamaumau o latou uunaiga faaleagaga. Molimau atu i upumoni na outou talanoaina i lenei gaoioiga e aoao ai.
Roma 8:31–39
O a lagona o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e uiga ia te a’u?
Ina ia amata lenei gaoioiga e aoao ai, mafaufau e faasoa atu le tala lenei na faamatala mai e Elder Brian K. Taylor:
Jen … a o talavou na mafua ai se faalavelave ogaoga tau taavale. E ui sa tuga lona mafatiaga faaletino, ae sa ia lagonaina le tiga sili ona matuitui ona sa maliu le isi avetaavale. “Ua maliu le tina o se tasi tagata, ma o a’u e tuua’ia,” o lana tala lea. Jen, o lē sa na o le lua aso na muamua atu, na tu ai ma taulotoina le, “O i matou o afafine a lo matou Tama Faalelagi, e alofa ia i matou,” ua fesili nei, “Pe faapefea ona Ia alofa ia te a’u?” (“O A’u ea o se Atalii o le Atua?,” Liahona, Me 2018, 12)
Fai atu i tagata aoga e mafaufau i mea latou te ono fai atu ia Jen pe ana faapea o ia o la latou uo ma ua sau ia i latou ma le fesili lenei.
Faamalamalama atu o le tusi a Paulo i le Au Paia i Roma sa i ai fautuaga e mafai ona fesoasoani ia i tatou e lagona ai le alofa o le Tama Faalelagi mo i tatou, e tusa lava pe tatou te lagonaina le le agavaa mo lena mea. Valaaulia tagata aoga e suesue le Roma 8:31–39, ma vaavaai mo upu po o fasifuaitau latou te mananao e faasoa atu ia Jen.
Tuu atu i tagata aoga se avanoa e talanoaina ai mea na latou aoaoina ma lagonaina a o latou suesueina nei fuaiupu. E mafai ona faailoa mai e tagata aoga se upumoni e talitutusa ma lenei: E leai se mea e mafai ona tuueseeseina i tatou mai le alofa o le Atua.
-
O le a le eseesega e mafai ona faia e le lagonaina o le alofa o le Atua mo oe i lou olaga?
-
O a nisi o auala e faaalia ai e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso lo Laua alolofa mo oe? (I le avea ai o se vaega o la outou talanoaga, e mafai ona e faasino atu tagata aoga i fuaiupu 32 ma le 34.)
-
O le a se mea e mafai ona e faia e iloa atili ai le alofa o le Atua mo oe?
Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia lagona le taua o lenei mataupu faavae, mafaufau e faaali atu le vitio “E Leai se Tapulaa o le Alofa o le Atua | Lona Alofa Tunoa” (5:38). Valaaulia tagata aoga e talanoaina pe na faapefea ona aafia le tagata i lenei vitio i le alofa o le Atua.
Atonu e fesoasoani le faailoa atu e mafai ona tatou le malamalama lelei i le alofa o le Atua pe a tatou le mafaufau i ai i totonu o le anotusi o isi upumoni e faatatau i ai o le talalelei (tagai i le “Faatumauina o le Paleni o Aoaoga Faavae” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia). E mafai ona e faaali atu pe tuu atu i tagata aoga ni kopi o le saunoaga lenei a Elder D. Todd Christofferson. Valaaulia i latou e vaavaai pe faapefea ona ia faatumauina le paleni o aoaoga faavae e ala i le taulai atu i upumoni ma tusitusiga paia e faatatau i le alofa o le Atua:
Ua aoao mai tusitusiga paia e faapea “o le Atua o le alofa lea” [1 Ioane 4:8]. O Ia o le faatusa atoatoa o le alofa, ma e tatou te faalagolago atoa i le aapa mai faifai pea o lena alofa i tagata uma. E pei ona faailoa mai e Peresitene Thomas S. Monson e faapea: “Ua i ai le alofa o le Atua iina mo outou e tusa lava pe ua outou lagona lo outou manaomia pe leai foi o se alofa. O loo i ai lava iina i taimi uma” [Thomas S. Monson, “E Le Tuua Lava Na o i Tatou” Liahona, Nov. 2013, 124].
E tele lava auala e faamatala ai ma talanoa ai e uiga i le alofa paia. O se tasi o faaupuga ua tatou faalogo soo i ai i aso nei e faapea, o le alofa o le Atua e “le faatuaoia.” E ui i se tasi lagona e moni ai, ae o le faamatalaga le faatuaoia e le o maua i tusitusiga paia. Ae, o Lona alofa ua faamatalaina i tusitusiga paia o le “alofa tele ma le ofoofogia” [Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:3], “alofa ua atoatoa” [1 Ioane 4:18; Moronae 8:16], “alofa togiola” [Alema 5:26], ma le “alofa tumau-faavavau” [Ieremia 31:3]. O loo i ai isi faaupuga sili atu ona o le upu le faatuaoia e mafai ona avatu ai ni manatu sese e uiga i le alofa paia, e pei o le, e faatagaina ma tuusaunoa e le Atua soo se mea tatou te faia ona o Lona alofa le faatuaoia; po o le e le faia e le Atua ni poloai faamalosi ia i tatou, ona o Lona alofa le faatuaoia; po o le, e faaolaina tagata uma i le malo faalelagi o le Atua ona o Lona alofa le faatuaoia. O le alofa o le Atua e le iu ma o le a tumau pea e faavavau, ae o lona uiga mo i tatou taitoatasi e faalagolago lea i le auala tatou te tali atu ai i Lona alofa. …
O le a alofa pea le Atua ia i tatou, ae e le mafai ona Ia laveai i tatou i a tatou agasala. (“Tumau i Lo‘u Alofa,” Liahona, Nov. 2016, 48)
-
O a ni malamalamaaga faaopoopo na e maua e uiga i le alofa o le Atua mai le saunoaga a Elder Christofferson?
-
Aisea e te manatu ai e taua mo i tatou le taumafai mo le paleni o aoaoga faavae a o tatou suesue ma aoao atu le talalelei?
Faaiu lenei gaoioiga e ala i le molimau atu i le alofa o loo i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso mo tagata taitasi. Uunaia tagata aoga e saili ia lagona le alofa o le Atua mo i latou ma isi.
Roma 12:1–6, 9–21; 13:8–14
O a ni mea e mafai ona ou faia ina ia avea atili ai e faapei o Iesu Keriso?
Mafaufau e faaali atu ata nei ma talanoaina faapuupuu le auala e fai ai se ie lalaga. (O se ie lalaga e faia e ala i le lalagaina faatasi o ie teuteu i se mamanu.) Ona faitau faatasi lea o le saunoaga a Elder Robert D. Hales pe matamata i le “Lalagaina o la Tatou Ie Lalaga Faaleagaga” (4:18).
E soifua ia soo ina ia mafai ona lalagaina i totonu o latou tagata ia uiga o Keriso, e pei o se ie lalaga faaleagaga. …
… o le lalagaina o le ie lalaga faaleagaga o le avea ma soo patino e manaomia ai le sili atu nai lo se filo se tasi. (“Avea o se Soo o lo Tatou Alii o Iesu Keriso,” Liahona, Me 2017, 46)
-
O le a se mea e mafai ona aoao mai e le faatusa o le ie lalaga ia i tatou e uiga i le faagasologa o le avea faapei o Keriso?
Faamalamalama atu faapea i le faaiuga o le tusi a Roma, na faamatala ai e Paulo le tele o uiga ma amioga faaKeriso e mafai ona faaaofia i o tatou olaga. Faaali atu le vaega lenei o le faamatalaga i luga o le laupapa: E mafai ona avea atili a’u e faapei o Iesu Keriso e ala i le …
Faaali atu fuaitau nei. Valaaulia tagata aoga e faitau se tasi pe sili atu o na mea, ma vaavaai mo auala eseese e mafai ona latou faamae’aina ai le faamatalaga o loo i luga o le laupapa.
-
Roma 12:1–6
-
Roma 12:9–21
-
Roma 13:8–14
E mafai ona o tagata aoga i le laupapa ma tusi ni auala na latou faamae’aina ai le faamatalaga. Ina ia faalolotoina lo latou malamalama, e mafai ona e talanoaina fesili e pei o fesili nei:
-
O fea o faamatalaga i luga o le laupapa e te lagona e sili ona talafeagai ia te oe? Aisea?
-
Na faapefea ona faaalia e Iesu Keriso nisi o nei uiga i le taimi o Lana galuega i le tino?
-
E faapefea i lou manatu ona aafia lou olaga i le lalagaina o lenei uiga faaKeriso i totonu o lou ie lalaga faaleagaga?
E mafai ona e faaiuina i le valaauliaina o tagata aoga e mafaufau po o a uiga faaKeriso ua amata ona latou lalagaina i ni ie lalalga faaleagaga. Valaaulia i latou e filifili se tasi o uiga po o amioga na latou suesueina i le aso ma fatu se fuafuaga e uiga i le auala o le a latou faaaogaina ai ma le filiga sili atu i o latou olaga. Uunaia i latou e saili ma le agaga tatalo le fesoasoani a le Tama Faalelagi i o latou uiga po o amioga ua filifilia.