“ʻAmanaki leleí,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)
Vakai Fakalūkufuá
ʻAmanaki leleí
Ko e ʻamanaki leleí ko e ʻamanaki loto-falala ia mo ha fakaʻānaua ki he ngaahi tāpuaki ʻo e māʻoniʻoní kuo talaʻofa maí. ʻOku faʻa fakamatala ʻi he ngaahi folofolá fekauʻaki mo e ʻamanaki leleí ko e nofo fakatuʻamelie ki he moʻui taʻengatá ʻo fakafou ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí.
ʻOku faʻa ʻi ai ha maʻuhala ʻi he taimi ʻe niʻihi ki he foʻi lea ʻamanaki leleí. ‘I heʻetau lea fakaʻahó, ʻoku faʻa ongo veiveiua ʻa e foʻi leá. Hangē ko ʻení, te tau lava ʻo pehē ʻoku tau ʻamanaki lelei ki ha liliu ʻi he ʻeá pe ki ha ʻaʻahi mai ha kaungāmeʻa. Ka ʻi he lea ʻo e ongoongoleleí, ʻoku pau, taʻe-veiveiua, mo longomoʻui ʻa e foʻi lea ʻamanaki leleí. ʻOku lea ʻa e kau palōfitá ki hono maʻu ʻo ha “ʻamanaki mālohi” mo ha “ʻamanaki moʻui.” Naʻe akoʻi ʻe he palōfita ko Molonaí, “ʻIlonga ia ʻoku tui ki he ʻOtuá kuo pau ke ne faʻa ʻamanaki fakapapau ki ha maama ʻoku lelei ange, ʻio, ki ha nofoʻanga ʻi he toʻukupu toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá, pea ko e ʻamanaki lelei ia ʻoku tupu mei he tuí, ʻo hoko ko ha taula ki he laumālie ʻo e tangatá, ʻa ia ʻe ngaohi ai ʻa kinautolu ke nau fai mālohi pea tuʻu maʻu, pea fonu maʻu ai pē ʻi he ngaahi ngāue lelei, ʻo langaki ʻenau fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá.”
Ko e taimi ʻoku tau maʻu ai ha ʻamanakí, ʻoku tau falala ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau maʻu ha fakapapau fakalongolongo kapau te tau fai “ʻa e ngaahi ngāue ʻo e māʻoniʻoní [te tau] maʻu [ʻetau] totongi, ʻio ʻa e melino ʻi māmani, pea mo e moʻui taʻengata ʻi he maama ka hoko maí.” Naʻe akoʻi ʻe Molomona ʻoku hoko mai pē ʻa e ʻamanaki peheé ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí: “Ko e hā ʻa e meʻa ke mou ʻamanaki lelei ki aí? Vakai ʻoku ou pehē kiate kimoutolu te mou maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ʻi he fakalelei ʻa Kalaisí pea mo e mālohi ʻo ʻene toetuʻú, ke fokotuʻu hake ki he moʻui taʻengatá, pea ʻe fai ʻeni koeʻuhi ko hoʻomou tui kiate ia ʻo fakatatau mo e talaʻofá.”
ʻI heʻetau faifeinga ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí, ʻoku tupulaki ai ʻa e malava ke tau “mohu ʻamanaki leleí, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.” ʻOku tupulaki ʻetau ʻamanaki leleí ʻi heʻetau lotu mo kolea ʻa e fakamolemole ʻa e ʻOtuá. ʻI he Tohi ʻa Molomoná, naʻe fakapapauʻi ange ʻe ha faifekau ko ʻĒlone ki ha tuʻi Leimana, “Kapau te ke fakatomala mei hoʻo ngaahi angahalá kotoa pē, ʻo punou hifo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻo ui ki hono huafá ʻi he tui, ʻo tui te ke maʻu, te ke toki maʻu ʻa e ʻamanaki lelei ʻa ia ʻokú ke fie maʻú.” ʻOku tau maʻu foki ʻa e ʻamanaki leleí ʻi heʻetau ako ʻa e ngaahi folofolá mo muimui ki hono ngaahi akonakí. Naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “Ko e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe tohi ʻi muʻá, naʻe tohi ko hotau akonaki, koeʻuhí ko e meʻa ʻi he faʻa kātaki mo e fakafiemālie ʻo e ngaahi tohí, ke tau maʻu ai ʻa e ʻamanaki leleí.”
ʻOku ope atu e tefitoʻi moʻoni ʻo e ʻamanaki leleí ki ʻitāniti, ka te ne toe lava pē foki ʻo poupouʻi kitautolu ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakaʻahó. Naʻe pehē ʻe he tangata Sāmé, “ʻOku monūʻia ia ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e ʻOtua ʻo Sēkopé ko hono tokoní, pea ko ʻene ʻamanaki leleí ʻoku ʻi [he ʻEiki] ko hono ʻOtuá.” Te tau lava ʻi he ʻamanaki leleí, ʻo maʻu ʻa e fiefia ʻi he moʻuí. Te tau lava ʻo “faʻa kātaki, pea kātakiʻi ʻa e ngaahi faingataʻá … ʻi he ʻamanaki mālohi ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho te mou mālōlō ai mei homou ngaahi faingataʻaʻia kotoa pē.” Te tau lava ʻo “vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa, mo ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē. Ko ia, kapau te mou vilitaki atu, pea keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí, pea kātaki ki he ngataʻangá, vakai, ʻoku folofola ʻe he Tamaí: Te mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”