Laipelí
Fakamolemolé


“Fakamolemolé,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)

fefine ʻoku fāʻofua ki ha tangata

Vakai Fakalūkufuá

Fakamolemolé

Ko e fakamolemolé ko ha ʻulungaanga faka-ʻOtua ia. Ko hono fakamolemoleʻi ia ha taha mei hano tukuakiʻi ki ha fakaʻitaʻi pe faihala. ʻOku lave ʻa e folofolá ki he fakamolemolé ʻi ha founga ʻe ua. ʻOku fekauʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá pea kumia ʻEne fakamolemolé. ʻOkú Ne toe fekau mai foki ke tau fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ʻoku nau fakaʻitaʻi pe fakamamahiʻi kitautolú.

Kole ha Fakamolemole mei he ʻEikí

Ko e angahalá ko ha kavenga mamafa. ʻOkú ne ʻomi ʻa e mafatukituki ʻo e loto-halaiá pea mo e mamahi ʻi hono ʻilo kuo tau talangataʻa ki he finangalo ʻo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní. ʻOkú ne ʻomi ha mamahi taʻetuku ʻi heʻetau fakatokangaʻi ko ia ne makatuʻunga ʻi heʻetau angafaí, haʻatau fakamamahiʻi ai mo ha niʻihi kehe pea taʻofi ai haʻatau maʻu ha ngaahi tāpuaki kuo teuteuʻi ʻe he Tamaí ke foaki mai maʻatautolu.

Koeʻuhi ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, te tau lava ʻo maʻu ha fakamolemole ki heʻetau ngaahi angahalá ʻo fakafou ʻi he fakatomala moʻoni mo kakato. ʻOku ʻomi ʻe he faiangahalá ʻa e faingataʻa mo e mamahi, ka ʻoku ʻomi ʻe he fakamolemole ʻa e ʻEikí ha fiemālie, nonga, mo e fiefia. Kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí:

“Vakai, ko ia ia kuó ne fakatomala mei heʻene ngaahi angahalá, ʻoku fakamolemoleʻi ia, pea ko au ko e ʻEikí, ʻoku ʻikai te u toe manatu ki ai.”

“Neongo ʻa e tatau ʻa hoʻomou angahalá mo e kula ʻahoʻahó, ʻe hoko ia ke hinehina ʻo hangē ko e ʻuha hinaekiakí; kapau ʻoku kulokula ia ʻo hangē ko e kulamumū, ʻe tatau ia mo e fulufuluʻi sipi.”

Te tau lava ʻo aʻusia ʻa e mana ko ʻení ʻo tatau ai pē pe ʻoku fiemaʻu ke tau fakatomala mei he ngaahi angahala mamafá pe ko e ngaahi tōnounou fakaʻahó. Hangē ko e kole ʻa e Fakamoʻuí ki he kakai ʻi he kuonga muʻá, ʻokú Ne kole mai ai kiate kitautolu he kuongá ni:

“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.

“Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou angavaivai mo angamalū: pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié.

“He ʻoku faingofua pē ʻeku haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa ʻeku kavengá.”

“He ʻikai koā te mou tafoki mai ʻeni kiate au, pea fakatomala mei hoʻomou ngaahi angahalá, ʻo liliu, koeʻuhi ke u fakamoʻui ʻa kimoutolu?

“ʻIo, ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, kapau te mou haʻu kiate au te mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Vakai, ʻoku mafao atu hoku nima ʻo e ʻaloʻofá kiate kimoutolu, pea ko ia ia ʻe haʻú, te u maʻu ia; pea ʻoku monūʻia ʻa kinautolu ʻa ia ʻoku haʻu kiate aú.”

Ko Hono Fakamolemoleʻi ʻo e Niʻihi Kehé

Makehe mei he fekumi ki ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá, kuo pau ke tau loto-fiemālie ke fakamolemoleʻi e niʻihi kehé. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí: “ʻOku totonu ke mou fefakamolemoleʻaki; he ko ia ia ʻoku ʻikai te ne fakamolemoleʻi hono tokouá ʻi heʻene ngaahi angahalá ʻoku halaia ia ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí; he ʻoku nofo ʻiate ia ʻa e angahala lahi angé. Ko au, ko e ʻEikí, te u fakamolemoleʻi ʻa ia ʻoku ou loto ke fakamolemoleʻí, ka ʻoku ʻekeʻi meiate kimoutolu ʻa hoʻomou fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē.”

ʻI he ngaahi tūkunga fakaʻaho ʻo e moʻuí, kuo pau pē ke faihala mai ha niʻihi kiate kitautolu—ko e taimi ʻe niʻihi ne ʻikai ke nau taumuʻa pehē pea taimi ʻe niʻihi ko ʻenau taumuʻá pē ia. ʻOku faingofua ke te tāufehiʻa pe loto-ʻita pe loto ke sāuni ʻi he faʻahinga tūkunga peheé, ka ʻoku ʻikai ko e founga ia ʻa e ʻEikí. Naʻe akonaki ʻa e Fakamoʻuí, “ʻOfa ki homou ngaahi filí, tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku kapeʻi ʻa kimoutolú, fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolú, pea hūfia ʻa kinautolu ʻoku fai kovi mo fakatanga kiate kimoutolú.” Naʻá Ne tā ʻa e sīpinga haohaoa ʻo e fakamolemolé ʻi he taimi naʻá Ne ʻi he funga kolosí aí. Naʻá Ne lotua ʻa e kau sōtia Loma ne nau tutuki Iá ʻo pehē, “ʻE Tamai, fakamolemole ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí.”

ʻOku totonu ke tau lotua ha mālohi ke fakamolemoleʻi ʻa kinautolu kuo nau faihala maí, pea ʻoku totonu ke tau siʻaki ʻa e ngaahi ongo ʻo e loto-ʻitá, tāufehiʻá, pe loto-sāuní. ʻOku totonu foki ke tau vakai pē ki he leleí ʻi he niʻihi kehé kae ʻoua ʻe tokanga taha ki heʻenau ngaahi fehalākí mo siofi honau ngaahi vaivaí. Ko e ʻOtuá ʻe hoko ko e fakamaau ki he ngaahi tōʻonga fakamamahi ʻa e niʻihi kehé.

Fakamatala ʻoku Fekauʻakí