“Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)
Fakahinohino ki hono Ako ʻo e Ongoongoleleí
Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní
Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki mai ki he māmaní he ʻahó ni
Fakakaukau ki ha tāpuaki pau kuó ke maʻu pe ʻe lava ke ke maʻu ʻi hoʻo hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻE fēfē nai hoʻo moʻuí ka ne taʻeʻoua ʻa e tāpuaki ko iá? Fakakaukau leva ki ha ngaahi founga kehe kuo faitāpuekina pe ʻe lava ke tāpuekina ai koe mo e niʻihi ʻokú ke ʻofa aí ʻi hoʻomou hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí.
ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Kalaisí, ʻoku tāpuekina kitautolu ʻi ha ngaahi founga lahi. Ka te tau lava foki ʻo tāpuekina e niʻihi kehé ʻi ha ngaahi founga lahi. Te tau lava ʻo fefakamālohiaʻaki mo fetokoniʻaki. ʻOku tau feakoʻiʻaki ʻa e ongoongoleleí mo feinga ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻiate kitautolu. Te tau lava ‘o tēngihia e niʻihi kehé. Te tau lava ʻo fakamaʻamaʻa ʻetau ngaahi kavengá ʻaki haʻatau fai ha tokoni fakaeloto mo fanongo fakalelei ki he ngaahi fakakaukau ʻa ha taha kehe.
Ka ʻoku ope atu ʻa e kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi hono maʻu pē ʻo e ngaahi tāpuaki ko ʻení. ʻOku tau tui ko e Siasi moʻoni pē ʻeni ʻe taha ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní, kuo fakafoki mai ke teuteuʻi ʻa e māmaní ki he liuaki mai ʻa e Fakamoʻuí. ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, te tau lava ʻo kau ʻi he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava kotoa ʻoku fiemaʻu ke tau toe foki ai ʻo nofo mo e ʻOtuá ʻi ha ʻahó. Te tau lava kotoa ʻo fetokoniʻaki ʻi he hala fononga ke foki ki heʻetau Tamai Hēvaní.
Ko e hā ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní?
Naʻe fakafoki mai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻe he ʻOtuá ʻi hotau kuongá ni ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ko ha “kulupu ʻo e kakai tui kuo nau fakatahataha pea nau toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he papitaiso mo e hilifakinima.” ʻOku ʻi ai Hono mafaí, ngaahi akonakí, ngaahi fonó, ngaahi ouaú, mo e huafá pea ʻokú Ne puleʻi ia ʻo fakafou ʻi he kau fakafofonga kuó Ne fili.
Ko e hingoa ʻo e Siasi ʻo Kalaisí ʻi he ʻaho ní, ʻa ia naʻe foaki mai ʻi he fakahā meiate Ia, ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:4).
Vakai fakalūkufua ki he tefitó: Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Siasí
Ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo hono ako ʻo e ongoongoleleí: Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, Ko e Tānaki ʻo ʻIsilelí, Ngaahi Fuakavá mo e Ngaahi Ouaú
Vahe 1
Naʻe Fakafoki Mai ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasi Moʻoní ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá
Hili e pekia ʻa Sīsū Kalaisi mo e ʻuluaki Kau ʻAposetoló, naʻe ʻikai ke toe ʻi māmani ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí (vakai, Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí, “Hē mei he Moʻoní,” ʻi he Gospel Library ki ha fakamatala lahi ange).
ʻI ʻEpeleli 1830, naʻe toe fokotuʻu ʻe he ʻEikí Hono Siasi moʻoní ʻi he māmaní ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:17–30; 20:1–2). Kuó Ne ui ha kau ʻaposetolo mo ha kau palōfita ke hokohoko atu e ngāue ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:12–13). ʻOku nau maʻu e ngaahi kī ʻo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke malanga ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo fakahoko ʻa e ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau ʻa e ʻOtuá.
Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai
-
Te mou lava ʻo mamata ʻi he foʻi vitiō “Living Apostles Testify of Jesus Christ” ke fanongo ki he ngaahi fakamoʻoni mālohi ʻa e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he Fakamoʻuí mo Hono misioná. ʻOku tokoniʻi fēfē koe ʻe he ngaahi fakamoʻoni ʻa e kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá pea mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ke ke ʻiloʻi ko e Siasi ʻeni ʻo e ʻOtuá kuo fakafoki maí? Ko e hā e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke tataki ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí he ʻahó ni ʻe he kau ʻaposetolo mo e kau palōfita? Ko e hā ha meʻa kuó ke fai pe ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo fai ke ke ʻiloʻi ai ʻiate koe pē ʻoku uiuiʻi ʻe he ʻOtuá hotau kau taki ʻi he Siasí pea ko Hono Siasí ʻeni kuo fakafoki mai ki he māmaní he ʻahó ni?
ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé
-
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo pehē: “Ko e hā e ʻuhinga ʻo e pehē ko e Siasi pē ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e Siasi moʻoni pē tahá? ʻOku fakamatalaʻi ʻe he meʻa lalahi ʻe tolu—(1) kakato ʻo e tokāteliné, (2) mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo e (3) fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí—ʻa e ʻuhinga naʻe fakahā ai ʻe he ʻOtuá pea tau lau ʻi heʻetau hoko ko ʻEne kau tamaioʻeiki, ko e Siasi moʻoni mo moʻui pē ʻeni ʻe taha ʻi he funga ʻo e māmaní.” Aleaʻi ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻe tolú mo e ʻuhinga ʻoku nau hoko ai ko ha konga mahuʻinga ʻo e Siasi moʻoni ʻo e ʻOtuá. Vahevahe ha ngaahi aʻusia kuó ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e Siasi moʻoni mo moʻui ʻa e Fakamoʻuí. Fakamatala ki he founga kuo tāpuekina ai ʻe he ʻilo ko iá hoʻo moʻuí.
Ako lahi ange
-
“Ko e Fakafoki Mai ʻa e Kakato ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí: Ko Ha Fanongonongo ki Māmani ʻo e Taʻu Uangeaú,” Gospel Library
-
“Ko e Kamataʻanga ʻo e Siasi ʻo Kalaisí,” vahe 8 ʻi he Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), 82–94
Vahe 2
ʻOku ʻOmi ʻe he Siasí ha Ngaahi Faingamālie ke Tau Tokoni ʻi he Ngāue ʻa e ʻOtuá
ʻOku feinga ʻa e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ke tokoni ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ʻaki ʻenau faifeinga ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, tokangaekina ʻa e niʻihi oku faingataʻaʻiá, fakaafeʻi ʻa e kakai kotoa pē ke nau tali ʻa e ongoongoleleí, mo fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ke taʻengata.
ʻOku ʻomi ʻe he Siasí ha founga ke tau lotu fakataha ai mo ako ʻa e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku tokoni foki ia ke tau ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé, vahevahe ʻEne folofolá, mo tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.
Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai
-
Lau mo fakalaulauloto ki he Sione 15:16. Ko e hā e ʻuhinga kiate koe kuo fili koe ʻe he ʻOtuá ke tokoni ke fakahoko ʻEne ngāué ʻi Hono Siasí? Ko e hā ha founga kuó ke ongoʻi ai ke tokoni kiate Ia ʻi Heʻene ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí? Kuo tāpuekina fēfē koe ʻi hoʻo talangofua ki he ngaahi ongo ko ʻení? Lekooti ho ngaahi fakakaukaú ʻi hoʻo tohinoá, pea fakakaukau pe ʻoku ʻi ai ha meʻa kuó ke faʻa taumuʻa ke fai ʻa ia ʻoku fekauʻaki mo e ngāue ʻa e ʻOtuá ka kuo teʻeki ai ke ke fakahoko. Hili iá, fokotuʻu leva ha taumuʻa ke fai ia.
ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé
-
Naʻe fakamanatu mai ʻe ʻEletā Sione C. Pingilī ko e Siʻí ko e ngāue ʻa e ʻOtuá “ʻoku ʻikai tuku mavahe [ia] maʻa ha niʻihi tukupau pē ʻoku faingamālié, ka ʻoku maʻatautolu kotoa ia—ʻo tatau ai pē pe ko ha tangata pe fefine kitautolu, hotau matakalí, fonuá, tuʻunga vāhengá, tuʻunga ʻi he sosaietí pe fatongia ʻi he Siasí. ʻOku ʻi ai e fatongia mahuʻinga ʻo e tokotaha kotoa pē ʻo kitautolu ki hono fakatupulaki e ngāue ʻa e ʻOtuá (vakai, Mōsese 1:39).” Naʻá ne hoko atu ʻo pehē: “ʻOku fehuʻia ʻe hatau niʻihi pe ʻe lava nai ke meʻangāue ʻaki ʻe he Tamai Hēvaní kitautolu ke tau fai ha ngaahi tokoni mahuʻinga. Kae manatuʻi, kuó Ne fakaʻaongaʻi maʻu pē ʻa e kakai angamahení ke nau fakahoko ha ngaahi meʻa ʻoku makehe (vakai, 1 Kolinitō 1:27–28; T&F 35:13; 124:1).” Te ke lava ʻo talanoa kau ki ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa makehe kuó ke mamata ʻoku fai ʻe he kāingalotu angamaheni ʻo e Siasí ke tokoni ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. Mahalo te mou lava ʻo fokotuʻu ha taumuʻa ke fakahoko fakataha ha meʻa he uiké ni ke paotoloaki e ngāue ʻa e ʻOtuá. Te mou lava leva ʻo talanoa fekauʻaki mo e meʻa naʻa mou ako mei he aʻusiá pe ko e ongo naʻa mou maʻu ʻi hoʻomou ngāué.
Ako lahi ange
-
Mātiu 5:13–16; ʻEfesō 4:11–15; Mōsaia 18:27–29; Molonai 6:4–9
-
Dallin H. Oaks, “Ko e Fiemaʻu ke ʻi ai ha Siasí,” Liahona, Nōvema 2021, 24–26
-
“How the Church Is Organized” (video), Gospel Library
Vahe 3
ʻOku Fakaafeʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Tokotaha Kotoa Pē ke Haʻu ‘o Kau ki Hono Siasí
ʻI he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku talitali lelei ʻa e tokotaha kotoa pē. ʻOku tāpuekina ʻa e Siasí ʻi heʻetau fevahevaheʻaki ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e aʻusia kehekehé pea feakoʻakí. Naʻe akoʻi ʻe he palōfita ko Nīfaí ʻoku fakaafeʻi ʻe Kalaisi ʻa e tokotaha kotoa pē “ke nau haʻu kiate ia ʻo maʻu ʻi heʻene angaleleí; pea ʻoku ʻikai te ne taʻofi ha tokotaha ʻoku haʻu kiate ia” (2 Nīfai 26:33). ʻOku finangalo ʻa Sīsū Kalaisi ke maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e faingamālie ke haʻu kiate Ia pea fakahaofi ʻaki ʻenau kau ki Hono Siasí mo fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá.
Te tau lava ʻo tokoni ke tānaki Hono kakaí kiate Ia. ʻI heʻetau fai ha ngaahi fakaafe faingofua mo fakamātoató, te tau lava ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé ke fakatafoki honau lotó kia Kalaisi pea maʻu ʻa e loto-holi ke kau ʻi Heʻene tākangá.
Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai
-
Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kēliti W. Kongo: “[ʻOku kole mai ʻe he ʻEikí] ke tau ngaohi Hono [Siasí] ko ha feituʻu ʻo e ʻaloʻofa mo ʻataʻatā, ʻa ia ʻe lava e tokotaha kotoa ʻo fakataha ki ai, pea mo ha feituʻu ʻoku ʻataʻatā ki he kakai kotoa pē. ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku tatau ʻa e tokotaha kotoa pē, ʻo ʻikai ha kulupu maʻulalo ange. ‘Oku talitali lelei ʻa e kakai kotoa pē ke ʻalu ki he houalotu sākalamēnití, ngaahi fakataha kehe ʻi he Sāpaté, mo e ngaahi meʻa fakasōsialé. ʻOku tau faʻa fakakaukau mo fetokaʻiʻaki ʻi heʻetau moihū ʻi he loto ʻapasia ki hotau Fakamoʻuí. ʻOku tau vakai pea fakatokangaʻi ʻa e tokotaha kotoa. ʻOku tau malimali, tangutu mo kinautolu ʻoku nofo toko tahá, ako ha ngaahi hingoa, kau ai ʻa kinautolu ʻoku papi ului foʻoú, ko e kāinga foki maí, kau finemuí mo e kau talavoú, mo e kiʻi tamasiʻi Palaimeli takitaha. ʻI heʻetau fakakaukauloto atu kiate kitautolu ʻi honau tuʻungá, ʻoku tau talitali lelei ai ʻa e ngaahi kaungāmeʻá, kau ʻaʻahí, toki hiki foʻou maí, mo e niʻihi fakafoʻituitui ʻoku femoʻuekina he ngaahi meʻa kehekehé.” Ko e hā ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi ʻoku talitali lelei kinautolu ʻi heʻetau ngaahi fakatahaʻangá pea ʻoku nau kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí? Ko hai ha taha te ke lava ʻo tokoniʻi? Fakakaukau ke fokotuʻu ha taumuʻa ke fakahoko ha meʻa ke fakahaaʻi ki he niʻihi kehé ʻokú ke tokanga kiate kinautolu pea ʻoku nau kau ʻi ho uōtí pe koló.
Ngaahi ʻekitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé
-
ʻOku finangalo ʻa Sīsū Kalaisi ke haʻu ʻa e taha kotoa kiate Ia mo Hono Siasí, pea te tau lava ʻo tokoni ʻaki hono fai ha ngaahi fakaafe faingofua mo fakamātoato ki he niʻihi ʻoku tau feohí. Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoni: “ʻOku laungeau ʻa e ngaahi fakaafe te tau lava ke fakaaʻu atu ki he niʻihi kehé. Te tau lava ʻo fakaafeʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻomi ʻo mamata’ ʻi ha houalotu sākalamēniti, pe ko ha ʻekitivitī fakauooti, pe ha vitiō ʻi he ʻinitanetí ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻE lava ke hoko ʻa e ʻomi ʻo mamatá’ ko ha fakaafe ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná pe ʻaʻahi ki ha temipale foʻou lolotonga ʻa e [ʻoupeni hausi] kimuʻa pea fakatapuí. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e fakaafé ʻoku fai pē kiate kitautolu—ko hano fakaafeʻi kitautolu, ke tau ʻiloʻi mo maʻu ha vīsone ki he ngaahi faingamālie ʻoku tau maʻu ke fai ha ngāue ki aí. ʻI hotau kuonga fakaʻilekitulōniká, ʻoku faʻa vahevahe ʻe he kāingalotú ʻenau pōpoakí ʻi he mītia fakasōsialé. Te ke lava ke maʻu ai ha ngaahi meʻa fakatupulaki ʻe laungeau, ʻo aʻu ki he lauiafe, ʻoku feʻunga mo taau ke vahevahe.” Aleaʻi ha ngaahi fakaafe te mou lava ʻo fai he uiké ni, pea mou fakataha mai leva ʻo lipooti hoʻomou ngaahi aʻusiá.
-
Kole ki ha taha ʻi he kulupú ke ne tā ha fakatātā faingofua ʻo ha sino, pea talanoa ki he founga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e ngaahi kupu kehekehe kotoa pē (hangē ko e nimá, vaʻé, matá, mo e telingá). Lau fakataha leva ʻa e 1 Kolinitō 12:12–18 pea aleaʻi ʻa e meʻa naʻá ke akó. Te tau lava fēfē ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ki heʻetau mēmipasipi ʻi he Siasí? Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo pehē: “ʻOku tau fie maʻu e niʻihi ne toki papi uluí mo kinautolu ko e hako ʻo e kau paioniá. ʻOku fie maʻu ke tau fekumi kiate kinautolu kuo heé pea tokoniʻi ke foki mai ki he tākangá. ʻOku tau fie maʻu e poto mo e fakakaukau mo e mālohi fakalaumālie e tokotaha kotoa. Ko e mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí ni ko ha ʻelemēniti mahuʻinga ia ʻo e sino ʻo e Siasí.” Te mou lava ʻo takitaha hiki ha meʻa te mou lava ʻo fai he uiké ni ke tokoni ki ha taha ʻi homou uōtí pe koló ke ne ʻiloʻi ʻokú ne mahuʻinga. Te mou lava leva ʻo lipooti ʻa e meʻa naʻa mou faí.
Ako lahi ange
-
D. Todd Christofferson, “Ko e Tokāteline ʻo e Kau Maí,” Liahona, Nōvema 2022, 53–56
-
D. Todd Christofferson, “ʻUhinga ʻo e Siasí,” Liahona, Nōvema 2015, 108–11
-
Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí, “Faikehekehé mo e Uouangatahá ʻi Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní,” Gospel Library
-
“Unity in Diversity” (video collection)