Laipelí
ʻAloʻofá


“ʻAloʻofá,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)

ko Sīsū mo ha fefine

Vakai Fakalūkufuá

ʻAloʻofá

Ko e ʻaloʻofá ko e angaʻofa ia ki ha tokotaha ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻoku feʻunga mo iá, pea ʻoku malava ia ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní hotau ngaahi vaivaí mo e ngaahi angahalá. ʻOkú Ne fakahā mai ha ʻaloʻofa ʻi he taimi ʻokú Ne fakamolemoleʻi ai ʻetau ngaahi angahalá pea tokoniʻi kitautolu ke tau toe foki ʻo nofo ʻi Hono ʻaó.

ʻE ngali fehangahangai ʻa e manavaʻofa ʻa e ʻOtuá mo e lao ʻo e fakamaau totonú, ʻa ia ʻoku fiemaʻu ke ʻoua naʻa fakangofua ha meʻa taʻemaʻa ke nofo mo Ia. Ka naʻe fakaʻatā ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ke hoko ʻa e ʻOtuá “ko ha ʻOtua haohaoa, mo angatonu, kae ʻumaʻā ko ha ʻOtua ʻaloʻofa foki.”

Na‘e fakakakato ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻo e fakamaau totonú ʻi Heʻene tuʻu ʻo fakafofongaʻi kitautolu pea mamahi ʻi he tautea ki heʻetau ngaahi angahalá. Tupu mei he ngāue taʻesiokita ko ʻení, ʻe lava ʻe he Tamaí ʻo taʻofi ʻi he ʻaloʻofa ʻa e tauteá meiate kitautolu pea talitali lelei kitautolu ki Hono ʻaó. Ke ma‘u ʻa e fakamolemole ʻa e ʻEikí, kuo pau ke tau fakatomala moʻoni mei heʻetau ngaahi angahalá. Hangē ko hono akoʻi ʻe he palōfita ko ʻAlamaá, “ʻOku fai ʻe he fakamaau totonú ʻa ʻene ngaahi ʻeke kotoa pē, pea ʻoku kumi foki ʻe he ʻaloʻofá ke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ʻaʻaná; pea ko ia, ʻoku ʻikai ha taha ka ko ia pē ʻoku loto-fakatomala moʻoní ʻoku fakamoʻuí.”

Ko e fakamolemoleʻi ʻo e angahalá ʻoku ʻikai ko e meʻaʻofa pē ia ʻo e ʻaloʻofá mei he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Ko e tāpuaki kotoa pē ʻoku tau maʻú ko ha ngāue ia ʻo e ʻaloʻofá, ʻo lahi ange ʻi he meʻa te tau teitei lava ʻo maʻu ʻiate kitautolu peé. Naʻe akoʻi ʻe Molomona, “Ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku leleí ʻoku tupu meia Kalaisi; ka ʻikai ʻe kei nofo ʻa e tangatá ʻi he tuʻunga [hingá], pea ʻe ʻikai hoko mai ha meʻa ʻoku lelei kiate kinautolu.” Hangē ko ʻení, ʻoku tau maʻu kotoa ʻa e ʻaloʻofa fakalangí ʻi he fanongo mo tali mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi lotú, ʻi heʻetau maʻu ʻa e fakahinohino mei he Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻi hono fakamoʻui kitautolu mei he mahakí ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Neongo ‘oku maʻu kotoa ʻa e ngaahi tāpuaki peheé ko e ola ʻo ʻetau talangofuá, ka he ʻikai ke tau teitei lava ʻo maʻu ia ʻi heʻetau ngaahi ngāué ʻataʻatā pē. Ko ha ngaahi meʻaʻofa ʻaloʻofa ia mei ha Tamai ʻofa mo manavaʻofa.

ʻI he folofola ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākongá naʻá Ne fekau ʻo pehē: “Mou manavaʻofa, ʻo hangē foki ko e manavaʻofa ʻa hoʻomou Tamaí.” Te tau lava ‘o muimui ʻi he sīpinga ʻaloʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻi hotau ngaahi vā fetuʻutaki mo e niʻihi kehé. Te tau lava ‘o faifeinga ke toʻo mei heʻetau moʻuí ʻa e pōlepolé, loto-hīkisiá, mo e fakafuofuolahí. Te tau lava ʻo fekumi ki ha ngaahi founga ke manavaʻofa, fakaʻapaʻapa, faʻa fakamolemole, angavaivai, mo faʻa kātaki ai, ʻo aʻu ki he taimi ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻa e tōnounou ʻa e niʻihi kehé.

Kanotohi Fekauʻakí