Laipelí
Siokālafi ʻo e Tohi ʻa Molomoná


“Siokālafi ʻo e Tohi ʻa Molomoná,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)

ngaahi folofola

Vakai Fakalūkufuá

Siokālafi ʻo e Tohi ʻa Molomoná

ʻOku kau ʻi he Tohi ʻa Molomoná ha hisitōlia ʻo ha kakai he kuonga muʻá ne nau hiki mei he Hahake Ofi Maí ki he Ongo ʻAmeliká. ʻOku ʻi he hisitōlia ko ʻení ha fakamatala fekauʻaki mo e ngaahi feituʻu naʻa nau nofo aí, kau ai e fakamatala ki he ngaahi fōtunga ʻo e kelekelé, fōtunga ʻo natulá, pea mo e ngaahi feituʻu mamaʻo mo mahuʻinga ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi feituʻu mahuʻingá. Ko e faitatau maʻu pē ʻa e ngaahi fakamatalá ni, ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

Talu mei hono pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he 1830, kuo fakahaaʻi ʻe he kau mēmipa mo e kau taki ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ha ngaahi fakakaukau taʻefaʻalaua fekauʻaki mo e ngaahi feituʻu pau ʻo e ngaahi meʻa ne hokó ʻoku aleaʻi ʻi he tohí. ʻOku tui ha niʻihi ko e hisitōlia ʻoku hā ʻi he Tohi ʻa Molomoná—tuku kehe pē ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he Hahake Ofi Maí—naʻe hoko ia ʻi ʻAmelika Tokelau, kae tui ha niʻihi naʻe hoko ia ʻi ʻAmelika Lotoloto pe ʻAmelika Tonga. Neongo ʻoku hokohoko atu hono aleaʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e ngaahi fakakaukau peheé he ʻahó ni, ka ko e tui pē ʻa e Siasí ko e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻoku fakamatalaʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná naʻe hoko ia ʻi he ongo ʻAmeliká he kuonga muʻá.

Naʻe tali ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e meʻa naʻá ne ongoʻí ko ha fakamoʻoni ia ʻo e ngaahi puleʻanga ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻi ʻAmelika Noate mo ʻAmelika Lotoloto fakatouʻosi. Lolotonga e fononga ʻa Siosefa mo e ʻApitanga ʻo Saioné ʻi he 1834, naʻá ne tohi ki hono uaifi ko ʻEmá ʻo pehē naʻa nau “hē fano ʻi he potu tokalelei ʻo e kau Nīfaí, ʻo fakamatalaʻi ʻa e hisitōlia ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻo fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga maʻulalo taha ʻo e kakai ʻofeina ʻo e ʻEikí, ʻo toʻo hake honau ʻulu pokó mo honau ngaahi huí, ko ha fakamoʻoni ki hono moʻoni fakalangí.” ʻI he 1842, naʻe pulusi ai ʻe he nusipepa ʻa e Siasí ko e Times and Seasons ha ngaahi fakamatala ʻi lalo ʻi he ngāue fakaʻētita ʻa Siosefa Sāmitá naʻe fakamahinoʻi ai ʻa e toetoenga ʻo e ngaahi puleʻanga fakakuongamuʻa ʻi Mekisikou mo ʻAmelika Lotolotó ko ha fakamoʻoni lahi ange ki he tuʻunga fakahisitōlia ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku ʻikai ha lau ʻa e Siasí ki he ngaahi feituʻu fakasiokālafi pau ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻi he ongo ʻAmeliká he kuonga muʻá. ʻE lava ke takihalaʻi ʻa e fakamahamahalo ki he siokālafi ʻo e Tohi ʻa Molomoná kae ʻikai fakamaama; ʻe lava ke hoko ʻa e faʻahinga ako peheé ko ha fakahohaʻa mei hono taumuʻa fakalangí.

ʻE lava ke maʻu ʻe he fakafoʻituituí haʻanau fakakaukau pē ʻanautolu fekauʻaki mo e tuʻunga fakasiokālafi ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea mo ha ngaahi meʻa pehē kuo teʻeki ke folofola ʻaki ʻe he ʻEikí. Ka neongo ia, ʻoku tapou ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he kau takí mo e kāingalotú ke ʻoua te nau taukapoʻi ʻa e ngaahi fakakaukau fakataautaha ko iá ʻi ha faʻahinga tūkunga pe founga te ne fakahaaʻi ha poupou fakapalōfita pe faka-Siasi ki he ngaahi fakakaukau ko iá. ʻOku totonu ke feinga ʻa e ngaahi faʻahí kotoa ke fakaʻehiʻehi mei he fakakikihi ʻi he ngaahi meʻá ni.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Russell M. Nelson fekauʻaki mo e hisitōlia mo e tuʻunga fakasiokālafi ʻo e tohí ʻo pehē: “Neongo e mahuʻinga ʻa e ngaahi meʻá ni, ka ʻoku fakafiefia taha pē hono ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taimi ʻoku tokanga taha ai ha taha ki hono tefitoʻi taumuʻá—ke fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. ʻI hono fakafehoanakí, ʻoku ʻikai mahuʻinga e ngaahi meʻa kehé ia.”

Ngaahi Fakamatalá

  1. Letter to Emma Smith, 4 June 1834,” ʻi he The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 4: April 1834–September 1835, ed. Matthew C. Godfrey and others (2016), 56; ne fakatonutonu e sipelá.

  2. Vakai, “Traits of the Mosaic History, Found among the Azteca Nation,” Times and Seasons, June 15, 1842, 818–20; vakai foki, “American Antiquities,” Times and Seasons, July 15, 1842, 858–60. Neongo ʻoku ʻikai mahino pe ko e hā hono lahi e kau ʻa Siosefa Sāmita ʻi hono hiki ʻo e ngaahi tohi fakaʻētita ko ʻení, ka naʻe ʻikai ke ne teitei fakaʻikaiʻi kinautolu.

  3. Russell M. Nelson, “A Testimony of the Book of Mormon,” Ensign, Oct. 1999, 69.