Laipelí
Tohi ʻa Molomoná


“Tohi ʻa Molomoná,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)

ʻAʻahi ʻa Kalaisi ki he kakai ʻi he ongo ʻAmeliká

Vakai Fakalūkufuá

Tohi ʻa Molomoná

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ia ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi pea ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku hā ʻi he Tohi Tapú. ʻOku ʻikai ʻaupito ke teitei fakafepakiʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e Tohi Tapú, ka ʻoku poupouʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e fakamoʻoni ʻa e Tohi Tapú kau kia Sīsū Kalaisí. ʻOku pehē ʻe ha potufolofola ʻe taha, ʻoku hanga ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻo “fakamoʻoniʻi ʻa hono moʻoni” ʻo e Tohi Tapú “pea ʻe fakahā ia ki he faʻahinga, mo e ngaahi lea, mo e kakai fulipē, ko e Lami ʻa e ʻOtuá ko e ʻAlo ia ʻo e Tamai Taʻengatá, pea ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní; pea kuo pau ke haʻu ʻa e kakai fulipē kiate ia, pē ʻe ʻikai fakamoʻui ʻa kinautolu.”

ʻI he ngaahi veesi ʻe 6,000 tupu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku lave ai kau kia Sīsū Kalaisi ʻo meimei tuʻo 4,000 pea ʻi ha ngaahi huafa kehekehe ʻe 100: “Sihova,” “‘Īmanuela,” “Mīsaia Māʻoniʻoni,” “Lami ʻa e ʻOtuá,” “Huhuʻi ʻo ʻIsileli,” mo e alā meʻa pehē.

Ko e ongo tohi folofolá ko hano fakatahatahaʻi ia ʻo ha ngaahi akonaki ʻa ia kuo lekooti ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá. Neongo ʻoku fakaikiiki mai ʻe he Tohi Tapú ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he Hemisifia faka-Hahaké, ka ʻoku fakamatala ʻe he Tohi ʻa Molomoná ki he moʻui ʻo e kakai ne nau nofo ʻi he ongo ʻAmeliká ʻi he kuonga muʻá.

Naʻe hiki ʻa e tohí ʻe ha kau palōfita tokolahi ʻo e kuonga muʻá, ʻi he laumālie ʻo e kikite mo e fakahā. “Naʻe tohi ʻenau ngaahi leá, ʻi he ngaahi peleti koula, pea tohi mo fakanounouʻi ʻe ha palōfita mo e tangata faʻu hisitōlia ko Molomona hono hingoá. …

“Ko e meʻa mahuʻinga taha naʻe tohi ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ko e hāʻele tonu mai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻo ngāue ʻi he lotolotonga ʻo e kau Nīfaí ʻi he hili pē ʻEne toetuʻú. ʻOku fakamatalaʻi mai ai ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí, pea fakahā mai mo e palani ʻo e fakamoʻuí, mo fakamatalaʻi ki he tangatá ʻa e meʻa kuo pau ke nau fai, ke nau maʻu ai ʻa e melinó ʻi he moʻui ko ʻení mo e fakamoʻui taʻengatá ʻi he maama kahaʻú. …

“Naʻe faifai pea toki ʻomai ʻa e ngaahi peletí kia Siosefa Sāmita, pea naʻá ne liliu ia ʻi he foaki mo e māfimafi ʻo e ʻOtuá. Kuo pulusi ʻa e lekōtí he taimí ni ʻi ha ngaahi lea kehekehe lahi ʻo hoko ko ha fakamoʻoni foʻou ʻe taha ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtua moʻui pea ko kinautolu kotoa pē ʻe haʻu kiate Ia mo talangofua ki he ngaahi fonó mo e ngaahi ouau ʻo ʻEne ongoongoleleí ʻe fakamoʻui. …

“ʻOku mau fakaafeʻi ʻa e kakai kotoa ʻi he feituʻu kotoa pē ke nau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea nau fakalaulauloto ʻi honau lotó ki he pōpoaki ʻoku tuʻu aí, pea nau fehuʻi ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí pe ʻoku moʻoni ʻa e tohí. Ko kinautolu te nau fai ʻeni ʻo kole ʻi he tuí te nau maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoni mo hono faka-ʻOtuá ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

“Ko kinautolu te nau maʻu ʻa e fakamoʻoni faka-ʻOtua ko ʻení mei he Laumālie Māʻoniʻoní te nau ʻiloʻi foki ʻi he mālohi tatau ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní, pea ko Siosefa Sāmita ʻa ʻEne tangata maʻu fakahā mo e palōfita ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení, pea ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e puleʻanga ʻo e ʻEikí ʻa ia kuo toe fokotuʻu ʻi he māmaní, ko e teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Mīsaiá.”

Kanotohi Fekauʻakí