Laipelí
Tohi ʻa Molomoná


“Tohi ʻa Molomoná,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)

talavou ʻokú ne lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná

Fakahinohino ki hono Ako ʻo e Ongoongoleleí

Tohi ʻa Molomoná

Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi

Kau palōfita ʻi he kuonga muʻá ne nau tohi ʻa e Tohi ʻa Molomoná maʻá e kakai ʻi hotau kuongá. ʻOku fakamoʻoni fakataha ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú kia Sīsū Kalaisi. Ko kinautolu ʻoku nau lau mo ako fakamātoato ʻa e tohí, te nau ongoʻi e Laumālie Māʻoniʻoní mo maʻu ha ngaahi tali ki he konga lahi ʻo e ngaahi fehuʻi mahuʻinga taha ʻo e moʻuí. ʻI hono lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻe lava ke ʻiloʻi ʻe he kakaí ʻiate kinautolu ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, ʻokú Ne ʻofa ʻiate kinautolu, pea kuo fakafoki mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní.

Kuo tā tuʻo lahi hono faʻa fakaafeʻi mai ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga ní ki he kau mēmipa ʻo e Siasí ke nau ako maʻu pē ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Hangē ko ʻení, naʻe fanongonongo ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻOku ou palōmesi atu, ʻi hoʻo ako [ʻi he faʻa lotu] e Tohi ʻa Molomoná he ʻaho kotoa peé, ʻe toe lelei ange ai hoʻo fai tuʻutuʻuní—he ʻaho kotoa pē. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke akó, ʻe fakaava mai ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí, pea te ke maʻu ha ngaahi tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí mo ha fakahinohino ki hoʻo moʻuí. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo fakaʻutumauku fakaʻaho ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻe lava ke maluʻi koe mei he ngaahi kovi ʻo e kuongá.”

Ko e Hā ʻa e Tohi ʻa Molomoná?

Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko Ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisí, ko ha tohi folofola māʻoniʻoni ia. ʻOku ʻi loto ai ha ngaahi tohi ʻo ha kau palōfita ʻi onoʻaho ne nau nofo ʻi he Hemisifia Fakahihifó. ʻI he hoko ʻa Siosefa Sāmita ko e Palōfita ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, naʻá ne liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻaki ʻa e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3). ʻOku fakamoʻoni fakataha ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú kia Sīsū Kalaisi pea ʻoku ʻi ai ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí (vakai, ʻIsikeli 37:15–17; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:8–9). Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni foki ia ʻo e uiuiʻi fakaepalōfita ʻo Siosefa Sāmitá pea mo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí.

Vakai fakalūkufua ki he tefitó: Tohi ʻa Molomoná

Ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo hono ako ʻo e ongoongoleleí: Ngaahi Folofolá, Tohi Tapú, Siosefa Sāmita, Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

Vahe 1

ʻOku Fakamoʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko Sīsū Kalaisi ʻa e Huhuʻi ʻo e Māmaní

Tohi ʻa Molomoná

ʻOku pehē ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko e Tohi Tapú ko e folofola māʻoniʻoni ia. ʻOku fakatou hoko ʻa e Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú ko ha ongo fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi pea mo ʻEne ngāue ke fakahoko ʻa e fakamoʻui ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá. Naʻe hiki ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻe he kau palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi he ongo ʻAmeliká pea ʻoku hoko ia ko ha fakamoʻoni ʻe taha kia Sīsū Kalaisi. ʻOku ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e “kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí” pea ʻokú ne fakapapauʻi ki he māmaní ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi talanoa kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne kau palōfitá ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he Tohi Tapú (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:8–12). ʻOku ngāue fakataha ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ke tokoniʻi e kakaí ke nau maʻu ha mahino lelei ange ki he palani ʻa e ʻOtuá pea teuteuʻi kinautolu ke nau muimui kia Sīsū Kalaisi (vakai, ʻIsikeli 37:15–17; 2 Nīfai 3:12).

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ia ki he kakai ʻa e ʻOtuá he ʻahó ni. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi folofola ʻa Sīsū Kalaisí (vakai, 2 Nīfai 33:10). Naʻe fakamatala ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:

“ʻOku ʻi [he Tohi ʻa Molomoná] e tali ki he ngaahi fehuʻi mahuʻinga taha ʻo e moʻuí. ʻOkú ne akoʻi mai ʻa e tokāteline ʻo Kalaisí. ʻOkú ne tānaki mai mo fakamaʻalaʻala ʻa e ngaahi moʻoni ʻmahinongofua mo mahuʻinga’ [vakai, 1 Nīfai 13:29–33] naʻe mole ʻi he ngaahi senituli ʻo taimí, mo hono toutou liliu ʻo e Tohi Tapú.

ʻOku ʻomi ʻe he Tohi ʻa Molomoná e mahino kakato mo taupotu taha ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, he ʻikai ke toe maʻu i mei ha feituʻu kehe. … ʻOku tau maʻu e mālohi kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Piliote ai.”

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Naʻe akoʻi mai ʻe Siosefa Sāmita ko e Tohi ʻa Molomoná ko e “maka-tuʻu-loto ʻo ʻetau tui fakalotú” (vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2011), 73). ʻI he tā-palani ʻo ha fale, ko e maka-tuʻu-lotó ko ha foʻi maka ia ʻi lotomālie ʻi he taupotu taha ki ʻolunga ʻo ha ʻaleso, ʻa ia ʻokú ne fakamaʻu fakataha ʻa e toenga ʻo e fanga foʻi maká ʻo taʻofi ke ʻoua naʻa holafa ʻa e ʻalesó. Hangē ko e maka-tuʻu-loto ʻi he langa falé, ʻoku matuʻaki mahuʻinga ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki heʻetau tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí. ʻOku tākiekina fēfē nai hoʻo fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ʻa hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e ongoongoleleí?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Ko e tefitoʻi pōpoaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ho kulupú ke nau lau ʻa e peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻo tokanga makehe ki he palakalafi hono uá. ʻOku fakamamafaʻi fēfē nai ʻe he peesi talamuʻakí ʻa e mahuʻinga ko ia ʻo e Tohi ʻa Molomoná? Mahalo ʻe ʻaonga foki mo e ngaahi potufolofola ko ʻení: 1 Nīfai 6:4; Sēkope 1:7; ʻAmenai 1:26; 3 Nīfai 11:13–17; Molonai 10:32–33. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tokoni ke mahino ki he niʻihi kehé, ko e taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke fakamoʻoniʻi ko Sīsū ʻa e Kalaisí?

Ako Lahi Ange

Vahe 2

Ko Ha Mana Hono ʻOmi ʻo e Tohi ʻa Molomoná

ʻū lauʻi peleti koulá

Naʻe ʻomi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá. Naʻe fuofua hiki ʻa e tohí ʻe he kau palōfita ʻAmelika ʻo e kuonga muʻá ʻi ha ʻū lauʻi peleti ukamea. Naʻe lauisenituli hono tanu kinautolu ʻi he feituʻu ofi ki he ʻapi nofoʻanga ʻo Siosefa Sāmitá ʻi he tafaʻaki ki ʻolunga ʻo Niu ʻIoke, ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ʻo aʻu ki he taimi ne fakahā ai ʻe ha talafekau fakalangi ko Molonaí kia Siosefa Sāmita ʻa e feituʻu ke maʻu aí. Naʻe tauhi foki ha meʻangāue ki hono liliu ʻo e lekōtí, ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí, fakataha mo e ʻū lauʻi peletí, fakataha mo ha ngaahi koloa fakakuongamuʻa kehe (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:30–35).

Neongo naʻe taʻu 23 pē ʻa Siosefa Sāmita pea siʻi ʻene akó, naʻá ne liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he lea faka-Pilitāniá ʻo meimei peesi ʻe valu ki he ʻaho. Naʻe ʻikai mahino kiate ia ʻa e ngaahi lea ʻo e kuonga muʻá, pea naʻe ʻikai ke ne fakaʻaongaʻi ha faʻahinga fakamatala. Naʻá ne fakakakato kotoa hono liliu ʻo e tohí fakafuofua ki ha ʻaho ʻe 85. ʻI hono fakafehuʻia ʻe he kakaí pe naʻe anga fēfē ʻene lava ʻo liliú, naʻe talaange ʻe Siosefa naʻe fakahoko ia “ʻi he foaki mo e māfimafi ʻo e ʻOtuá” (peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná; vakai foki ki he Russell M. Nelson, “A Treasured Testament,” Ensign, July 1993).

Naʻe pulusi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he lea faka-Pilitāniá ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi pē kimuʻa ʻi hono fokotuʻu ʻo e Siasí ʻi he 1830 (vakai, Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí, “Ko Hono Paaki mo Pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná,” Gospel Library). ʻI he ʻaho ní, kuo liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki ha ngaahi lea fakafonua ʻe 100 tupu pea ʻoku fakaʻaongaʻi ia ʻi he funga ʻo e māmaní.

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Naʻe fekauʻi ʻa Siosefa Sāmita ke ne leʻohi fakalelei ʻa e ʻū lauʻi peletí. Lolotonga e ngāue ki hono liliú, naʻe ʻi ai ha tokosiʻi ne nau sio tonu ki he ʻū lauʻi peletí. Ka neongo ia, naʻe talaange kia Siosefa Sāmita ke ne fakahā ʻa e ʻū lauʻi peletí ki ha niʻihi ʻo hono kaungā-ngāue ofí. Naʻe hoko ʻo ʻiloa ʻa e niʻihi ko ʻení ko e “Kau Fakamoʻoni e Toko Tolú” mo e “Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú.” Te ke lava ʻo lau ʻenau ngaahi fakamoʻoní ʻi he “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú” mo e “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú.” Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ʻilo ki he ngaahi aʻusia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú? Ko e hā te ke ala fai ke vahevahe ai mo e niʻihi kehé ʻa hoʻo fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Neongo kuo fifili ha tokolahi ki he ngāue ki hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe ʻoange ʻe Siosefa Sāmita ha kiʻi fakamatala pau kau ki ai makehe mei hono talaange naʻe liliu ia “ʻi he foaki mo e māfimafi ʻo e ʻOtuá” (talateu ki he Tohi ʻa Molomoná; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3). Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻi ho kulupú ke nau lau ʻa e “Liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná” ʻi he Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí (Gospel Library). Fehuʻi ange pe ko e hā ha ngaahi fakakaukau ne nau maʻu mei he laukongá. ʻOku mou pehē ko e hā e ʻuhinga naʻe fakamamafaʻi ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e “meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá” ʻi hono aleaʻi ko ia e liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná?

Ako Lahi Ange

Vahe 3

Te Ke Lava ʻo ʻIloʻi ʻIate Koe ʻOku Moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná

kakai ʻoku nau talanoa fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná

Ko e hoko ko ia ko ha ākonga ʻo Sīsū Kalaisí, ko ha ngāue ia ʻi he moʻuí kotoa. ʻOku tau takitaha ʻi ha feituʻu kehekehe ʻi he hala fakalaumālie ke tau foki ai ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Ka ko e fē pē ha feituʻu ʻokú ke ʻi ai ʻi he hala ko iá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke ke ʻunu ke ofi ange kiate Kinaua. ʻOku fonu e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he mālohi fakaului (vakai, ʻAlamā 5:7; 31:5). ʻE lava ke tokoni atu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke ke fakaʻehiʻehi mei he kākā fakaemāmaní pea tataki koe ʻi he hala ki he malu fakalaumālié (vakai, 1 Nīfai 15:24; Hilamani 3:29–30).

Koeʻuhí ko e mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, kuo fakamamafaʻi ai ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻoku totonu ke feinga ʻa e kāingalotu kotoa pē ʻo Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke nau ʻilo ʻiate kinautolu pē ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku hā ʻi he talateu ki he Tohi ʻa Molomoná: “ʻOku mau fakaafeʻi ʻa e kakai kotoa ʻi he feituʻu kotoa pē ke nau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea nau fakalaulauloto ʻi honau lotó ki he pōpoaki ʻoku tuʻu aí, pea nau fehuʻi ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí pe ʻoku moʻoni ʻa e tohí. Ko kinautolu te nau fai ʻeni ʻo kole ʻi he tuí te nau maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoni mo hono faka-ʻOtuá ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. (Vakai, Molonai 10:3–5.)”

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Lau ʻa e fakamatala ko ʻeni meia ʻEletā Sefilī R. Hōlani, “ʻOku ou fakamoʻoni he ʻikai lava ha taha ʻo aʻu ki he tui kakato ki he ngāue ko ʻeni ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní—peá ne maʻu ai ha nonga mo e fiemālie kakato ʻo hotau kuongá—kae ‘oua kuó ne tali moʻoni hono faka-ʻOtua ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻokú ne fakamoʻoniʻí.” Kuo tākiekina fēfē nai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa hoʻo fakamoʻoni ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha meʻangāue ia kuo teuteuʻi fakalangi ki he fakauluí ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke liliu ʻa e fakakaukaú, lotó, mo e moʻuí ʻi heʻetau fakafenāpasi kitautolu kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ngaahi akonakí. Lau ʻa e fakamatala ko ʻeni meia Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní fakataha mo e kau mēmipa ʻi ho kulupú:

    “Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e meʻangāue ia ne palani ʻe he ʻOtuá ke “tafiʻi ʻa māmani ʻo hangē ka fai ia ʻaki ʻa e lōmakí, ke tānaki fakataha mai ʻa [Hono] kakai filí.’ (Mōsese 7:62.) Ko e tohi folofola toputapu ko ʻení, ʻoku fiemaʻu ke kakano lahi ange ʻaki ʻetau malangá, ʻetau faiakó, mo ʻetau ngāue fakafaifekaú. …

    “ʻOku ou fakatukupaaʻi kitautolu kotoa ke tau fakakaukauʻi ʻi he lotu lahi e ngaahi sitepu te tau lava fakataautaha ai ʻo ʻomai kakato e fakamoʻoni foʻou ko ʻeni kia Kalaisí ki heʻetau moʻuí pea ki he māmani ʻokú ne fiemaʻu lahi fau iá.”

    Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo tokoni ki he ʻEikí ʻi Heʻene ngāué ʻaki hono fakafonu ʻa e māmaní ʻaki ʻa e Tohi ʻa Molomoná?

Ako Lahi Ange

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni kehe fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná