“Tohi Tapú,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)
Fakahinohino ki hono Ako ʻo e Ongoongoleleí
Tohi Tapú
Ko hono akoʻi e tui kia Sīsū Kalaisí ki ha lauimiliona
Ko e ngaahi talanoa ʻi he Tohi Tapú naʻe hoko ia ʻi he taʻu e lauiafe kuohilí. ʻOku nau fakamatalaʻi ʻa e kakai, ʻulungaanga fakafonua, mo e ngaahi tūkunga ʻoku faʻa kehe ʻaupito mei hotau kuongá ni. Ka ʻi heʻetau ako ʻa e Tohi Tapú, ʻoku tau ʻilo ai ʻoku lahi ha ngaahi meʻa ai ʻoku hā angamaheni. ʻOku tau lau ai fekauʻaki mo e ngaahi fāmili ʻoku nau aʻusia ʻa e fiefiá mo e fepakipakí, niʻihi fakafoʻituitui ʻoku nau pikitai ki heʻenau tuí ʻi heʻenau fehangahangai mo e loto-mamahí, mo e ngaahi puleʻanga ʻoku nau foua ʻa e ngaahi taú mo e ngaahi fakatamaki fakanatulá. Kae hiliō aí, ʻoku tau laukonga fekauʻaki mo e fekumi ha kakai ki ha fehokotaki mo e ʻOtuá—pea ʻoku nau maʻu ia ʻi heʻenau tui mo e ʻamanaki lelei kia Sīsū Kalaisí.
Ko e Hā ʻa e Tohi Tapú?
Ko e Tohi Tapú ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻi ai e ngaahi tohi ʻa e kau palōfitá mo e kau faʻu tohi kehe ne ueʻi fakalaumālie mei he kuonga ʻo ʻĀtama mo ʻIví ʻo aʻu ki he kuonga ʻo e kau ʻAposetolo ʻa Sīsū Kalaisí hili ʻEne Toetuʻú. ʻOku kau ʻi he ngaahi tohi ko ʻení ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ko ʻEne ngaahi fuakavá, ko ʻEne ngaahi fakahaá, mo ʻEne fengāueʻaki mo ʻEne fānaú. ʻOku konga ʻe ua ʻa e Tohi Tapú: ko e Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú. ʻI he Fuakava Motuʻá, ʻoku fakamoʻoni ai ʻa e kau palōfitá ki he hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí. Ko e Fuakava Foʻoú ko ha lekooti ia ʻo e moʻui mo e ngaahi ngāue ʻa Sīsū Kalaisí.
Ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo e ako ʻo e ongoongoleleí: Ngaahi Folofolá, Tohi ʻa Molomoná, Kau Palōfitá, Fakahaá, Siosefa Sāmita
Vahe 1
Ko e Tohi Tapú ko e Folofola Ia ʻa e ʻOtuá mo ha Fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi
ʻI heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻaho Kimui Ní, ʻoku tau mataʻikoloa ʻaki mo fakaʻapaʻapaʻi ʻa e Tohi Tapú ko e folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau ako ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻEne ngaahi fekaú mo e ngaahi akonakí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:12).
Ko Sīsū Kalaisi ʻa e tefitoʻi taumuʻa ʻo e Tohi Tapú. ʻOku ʻiloa Ia ʻaki ha ngaahi huafa lahi ʻi hono ngaahi pēsí, hangē ko e Sihova, ʻEiki ko e ʻOtua, Huhuʻi, ko e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí, ʻImanuela, mo e Lami ʻa e ʻOtuá. Naʻe tomuʻa kikiteʻi ʻEne ngāue ʻi he māmaní ʻe he kau palōfita ʻi he Fuakava Motuʻá, pea ʻoku ʻomi ʻe he Fuakava Foʻoú ha ngaahi fakamatala fakamoʻoni ki he ngāue ko iá (vakai, ʻĪsaia 9:6; Sione 20:31). ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolú, ʻa ia naʻe fakahā mai ia ʻo fakafou ʻi hono ʻai ʻe Sīsu Kalaisi ke tau lava ʻo maʻu ha fakamolemole ki heʻetau ngaahi angahalá pea toe foki ʻo nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Te tau lava ʻo maʻu ha fakafiemālie mo ha fakahinohino ʻi hono ako e Tohi Tapú, ʻaki ʻetau feinga ke hoko ko e kau ākonga ʻa Kalaisí.
Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai
-
Naʻe talanoa ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he Tohi Tapú ʻo pehē, “ko ia ʻe lahi taha ʻene laú ʻe saiʻia taha ai, pea ko ia ʻe maheni taha mo iá, te ne ʻilo ʻa e toʻukupu [ʻa e ʻOtuá] ʻi ha potu pē ʻe mamata ia ki ai.” Kuo fakamālohia fēfē nai ʻe he Tohi Tapú ʻa hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí? Ko e hā ha meʻa ʻokú ke ako kau ki he ʻOtuá ʻi hoʻo lau iá? Fakakaukau ke lekooti ʻa e founga ʻokú ke mamata ai ki Hono toʻukupú ʻi he moʻui ʻo kinautolu ne nau moʻui he kuonga muʻá pea mo hoʻo mamata ki Hono toʻukupú ʻi hoʻo moʻuí ʻi he kuongá ni.
-
ʻI he taimi ʻokú ke fekumi ai ki he potó pe fakahinohinó, te ke lava ʻo maʻu ha fakahinohino ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá. Te ke lava ʻo lau ʻa e Lea Fakatātā 3:5–6; Selemaia 29:12–13; Sione 14:23; Kolose 3:16; mo e Sēmisi 1:5 ki ha ngaahi sīpinga ʻo hono ʻomi ʻe he ʻEikí ha fakahinohino kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi he Tohi Tapú. Tohiʻi leva ha ngaahi veesi ʻe niʻihi mei he Tohi Tapú kuó ne faitāpuekina koe ʻaki ʻa e ʻamanaki lelei mo e fakahinohino.
Ngaahi ʻekitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé
-
ʻE lava ke tau ʻiloʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻaki ʻetau ako e Tohi Tapú, ʻa ia ʻoku fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. Fakakaukau ke lau fakataha ʻa e ʻEkesōtosi 3:6–14; Mātiu 3:13–17; mo e Luke 2:25–38 ki ha ngaahi sīpinga ʻo e fakamoʻoni ʻa e Tohi Tapú ki he Fakamoʻuí. Te ke lava foki ʻo mamataʻi ha foʻi vitiō ʻo e Tohi Tapú fekauʻaki mo e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní. Aleaʻi e meʻa kuó ke ako mei he ngaahi talanoa ko ʻeni fekauʻaki mo e misiona fakalangi ʻa Kalaisí. ʻOku fakamoʻoniʻi fēfē nai ʻe he Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú, ko Sīsū ʻa hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí?
-
Ko e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa maʻongoʻonga taha mo e ngaahi fakahā ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, naʻe hoko ia koeʻuhi ko hono ako ʻe he kau palōfitá ʻa e Tohi Tapú. Lau mo aleaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi momeniti ko ia ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí ʻo hangē ko hono lekooti ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:10–20; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:11–20; mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:1–11. Te mou lava ʻo hivaʻi fakakulupu ha niʻihi ʻo e ngaahi himi fekauʻaki mo e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, hangē ko e “Ko e Fua Lotu ʻa Siosefá” pe “Ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá.”
Ako Lahi Ange
-
Russell M. Nelson, “Scriptural Witnesses,” Liahona, Nov. 2007, 43–45
-
D. Todd Christofferson, “Ko e Tāpuaki ʻo e Folofolá,” Liahona, Mē 2010, 32–35
-
“Scriptures Legacy” (vitiō), ChurchofJesusChrist.org
Vahe 2
Kuo Fakatolonga ʻe he ʻOtuá ʻa e Tohi Tapú ke Tāpuekina ʻAki ʻEne Fānaú
Ko ʻetau maʻu ko ia ʻa e Tohi Tapú ke tau ako mo maʻu ha ʻilo mei ai he kuonga ní, ko ha mana moʻoni ia. Koeʻuhi ko e ʻEikí mo ha niʻihi fakafoʻituitui loto-toʻa ʻi he hisitōliá, ʻoku tau lava ai ʻo ako mei he lekooti fisifisimuʻa ko ʻení, “ʻa ia kuo lauisenituli ʻene fakatafoki e loto ʻo e tangatá ʻo tākiekina kinautolu ke nau lotu, fili ki he ngaahi hala ʻoku totonú pea mo fekumi ke nau ʻiloʻi honau Fakamoʻuí.” ʻOku tokoni ʻa e tohi ko ʻení ke tau ongoʻi e Laumālie ʻo e ʻOtuá.
Naʻe ʻuluaki tohi ʻa e Tohi Tapú ʻi he lea faka-Hepelū, faka-Kalisi, mo e faka-Alameá. Ka ʻi he hili ha lauisenituli mo ha vakaiʻi tuʻo lahi ʻo e tohí, naʻe mole ai ha ngaahi moʻoni mahinongofua mo pelepelengesi (vakai, 1 Nīfai 13:26–29; Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:8). Koeʻuhí ko ʻeni, naʻe fakahinohinoʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke fakafoki mai ha niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni ko iá ʻa ia ʻoku ui he ʻahó ni ko e Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Tohi Tapú. ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he liliu fakalaumālie ʻa e Palōfitá ʻa e mahuʻinga ko ia ki he ʻEikí ke maʻu ʻe Heʻene fānaú ʻa e mahino totonu ki he Tohi Tapú mo hono ngaahi akonakí.
Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai
-
Kuo tolonga mai e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi ha ngaahi lauitaʻu ke faitāpuekina ʻEne fānaú, pea ʻoku taʻengata ʻEne folofolá. Te ke lava ʻo lau ʻa e ʻĪsaia 40:8; Sione 1:1; mo e 1 Pita 1:25 ke ako fekauʻaki mo e natula taʻengata ʻo ʻEne folofolá. Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí? ʻOku anga fēfē nai ʻenau ueʻi fakalaumālie koe ke fakalahi hoʻo tukupā ke ako ʻa e Tohi Tapú?
-
Naʻe ongoʻi ʻe Siosefa Sāmita, ko hono toe vakaiʻi fakalaumālie ko ia ʻo e Tohi Tapú, ko ha konga ia ʻo hono uiuiʻi ko ha palōfitá. Neongo naʻá ne fakakakato e lahi taha ʻo ʻene liliu ʻa e Tohi Tapú ʻi he 1833, ka naʻá ne fakatonutonu ʻene ngāue ke pulusí ʻo aʻu ki heʻene pekia ʻi he 1844. Fakakaukau ke lau e Liliu ʻa Siosefa Sāmita ki he Mātiu 4:1–11; Mātiu 18:11; mo e Maʻake 16:3–6. ʻOku liliu fēfē nai ʻe he ngaahi fakafoʻou ko ʻení ʻa hoʻo mahino ki he potufolofola takitaha? Ko e hā e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai kiate koe ke fakafoki mai ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení?
ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé
-
Koeʻuhi ko e Tohi Tapú, “kuo aʻu ki he kakai ʻe lauimiliona kuo nau maʻu e tui ki he ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi.” Ko e hā e meʻa naʻá ne fakaaʻu ʻa e Tohi Tapú ki he niʻihi tokolahi? ʻI he lea ʻa Palesiteni M. Lāsolo Pālati ko e “The Miracle of the Holy Bible,” te ke lava ʻo ako ai fekauʻaki mo e ngaahi feilaulau ʻa kinautolu ne nau foaki ʻenau moʻuí ke ʻomi e tohi folofola toputapu ko ʻení kiate kitautolu. Pe mahalo te ke fie fili ke hulu ha foʻi vitiō fekauʻaki mo e Tohi Tapú ʻi he ngaahi lea fakafonua ko ʻení:
-
Faka-Pilitāniá: “King James Bible Anniversary”
-
Faka-Sipeiní: “Latter-day Saint Edition of the Holy Bible in Spanish”
-
Faka-Potukalí: “History of the Translation of Biblia Sagrada”
-
Hili ʻa e vitioó, te ke lava ʻo vahevahe hoʻo ngaahi ongo fekauʻaki mo kinautolu ne nau tokoni ke tau maʻu e Tohi Tapú he kuonga ní. ʻOku kaunga fēfē nai ʻenau ngaahi talanoá ki he founga ʻetau fakakaukaú mo ʻetau ako e Tohi Tapú?
Ako Lahi Ange
-
Robert D. Hales, “Preparations for the Restoration and the Second Coming: ‘My Hand Shall Be over Thee,’” Liahona, Nōvema 2005, 89–90
-
Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Liliu ʻa Siosefa Sāmitá (LSS),” Gospel Library
-
Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí, “Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi Tapú,” Gospel Library