“Kau Palōfitá,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)
Fakahinohino ki hono Ako ʻo e Ongoongoleleí
Kau palōfitá
Kau fakamoʻoni fakalangi ʻo Sīsū Kalaisi kuo uiuiʻí
ʻI he kuonga muʻá, naʻe ui ʻe he ʻOtuá ha kau tangata angamaheni mo faivelenga ke hoko ko ha kau palōfita pea fakamafaiʻi kinautolu ke nau fakafofongaʻi Ia. Naʻá Ne ueʻi fakalaumālie e kau tamaioʻeiki ko iá, folofola kiate kinautolu, pea foaki ange Hono mālohí ke nau fakahoko ʻaki ʻEne ngāué. Ko e taha ʻo e ngaahi pōpoaki mahuʻinga ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ko ʻetau maʻu ha kau palōfita moʻui ʻi he māmaní he ʻaho ní.
Koeʻuhí kuo fekauʻi e kau palōfita ʻa e ʻEikí ke akoʻi e fānau ʻa e ʻOtuá mo tataki ʻEne ngāué, ʻoku mahuʻinga ai ke tau tokanga ki heʻenau ngaahi leá. ʻE lava ke fakatupulaki hoʻo falala ki honau uiuiʻi fakalangi ko e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo ako fekauʻaki mo e fatongia ʻo e kau palōfitá mo fakaloloto ange hoʻo loto-holi ke falala ki heʻenau faleʻí mo e fakahinohinó. Kiate kinautolu ʻoku muimui ʻi he palōfita moʻuí, ʻoku talaʻofa ʻe he ʻOtuá ʻa e haó, malú, pea naʻa mo e fakamoʻuí mo e moʻui taʻengatá.
Ko Hai ʻa e Kau Palōfitá?
Ko e palōfitá ko ha tokotaha kuo uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ke lea Maʻana (vakai, Selemaia 1:4–5; ʻĀmosi 3:7; Sione 15:16; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:37–38). ʻOku fakamoʻoni ʻa e kau palōfitá kia Sīsū Kalaisi mo akoʻi ʻEne ongoongoleleí. ʻOku nau fakaʻilo mai ʻa e finangalo mo e ʻulungaanga totonu ʻo e ʻOtuá. ʻOku nau fakahalaʻi ʻa e faiangahalá, fakatokanga ki hono ngaahi nunuʻá, mo tokoniʻi kitautolu ke tau fakeʻehiʻehi mei he kākaá (vakai, ʻIsikeli 3:16–17; ʻEfesō 4:11–14). ʻOku nau kikiteʻi he taimi ʻe niʻihi ha ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he kahaʻú. ʻOku malava ʻe he kau palōfitá ke fakahoko e ngaahi fatongia ko ʻení koeʻuhí ʻoku nau maʻu e mafai, ngaahi kī, mo e fakahā mei he ʻOtuá.
Vakai fakalūkufua ki he tefitó: Kau Palōfitá
Ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo hono ako ʻo e ongoongoleleí: Fakahā, Siosefa Sāmita, Ngaahi Kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí, Church of Jesus Christ
Vahe 1
ʻOku Ui ʻe Sīsū Kalaisi ha Kau Palōfita mo ha Kau ʻAposetolo ʻi Hotau Kuongá
Talu mei he kuonga ʻo ʻĀtamá, mo hono fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá ha kau palōfita ki Heʻene fānaú. Lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi he moʻui fakamatelie, naʻá Ne fokotuʻu Hono Siasí ʻi he fakavaʻe ʻo e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita (vakai, ʻEfesō 2:19–20). Naʻe muimui ʻa e ʻOtuá ki he sīpinga tatau ko ʻení ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻi he taimi naʻá Ne ui ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, fakafoki mai Hono Siasí, mo fokotuʻu ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.
Ko e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá ki he kakai kotoa pē ʻo e māmaní. ʻOku tau poupouʻi e Palesiteni ʻo e Siasí ko ha palōfita, tangata kikite mo e tangata maʻu fakahā pea ko ia pē ʻi he māmaní ʻokú ne maʻu e mafai ʻa e ʻOtuá ke ne ngāue ʻaki ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku tau poupouʻi foki e ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko ha kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā.
Fekauʻaki mo hono mahuʻinga ʻo e kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá, naʻe fakatokangaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Ko e ngaahi tefito‘i mo‘oni mahu‘inga ‘o ‘etau tui fakalotú ko e fakamo‘oni ko ia ‘a e kau ‘Aposetoló mo e kau Palōfitá ‘o fekau‘aki mo Sīsū Kalaisí, na‘e pekia, pea telio, pea toe tu‘u ‘i he ‘aho hono tolú, ‘o hā‘ele hake ki he langí; pea ko hono toenga ‘o e ngaahi me‘a kehe kotoa pē fekau‘aki mo ‘etau tui fakalotú ko ha ngaahi tānaki atu pē ki ai.”
Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai
-
Naʻe ui ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻe he ʻOtuá ke ne malangaʻi ʻa hono fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo tokoniʻi e fānau ʻa e ʻOtuá ke nau maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí ʻoku fiemaʻu ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. Kuo maʻu ʻe kinautolu naʻa nau fetongi iá, kau ai ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí he ʻaho ní, ʻa e mafai mo e fatongia tatau ke hoko atu ko e kau fakafofonga ʻo e ʻEikí. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:91–92. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi atu ʻe he potufolofola ko ʻení fekauʻaki mo e fatongia mahuʻinga ʻo e palōfita ʻa e ʻEikí ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní?
ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé
-
ʻOku tāpuekina ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku nau feinga ke muimui ki he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí kuo filí. Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻi ho kulupú ke nau fakafehoanaki ʻa e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻi he Hilamani 13:24–28 pea mo e 3 Nīfai 12:1–2. Ko e hā ʻoku tali ai ʻe ha niʻihi ʻa e kau palōfita he kuohilí kae ʻikai ke nau tali ʻa e kau palōfita moʻuí? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke fakatokangaʻi koeʻuhí ʻoku tau maʻu ha kau palōfita mo ha kau ʻaposetolo moʻui ʻi he māmaní he ʻahó ni?
Ako Lahi Ange
-
ʻIsikeli 2:7; Luke 1:70; 6:12–13; 1 Nīfai 22:2; 3 Nīfai 20:24; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:23
-
Russell M. Nelson, “Ko Hono Poupouʻi ʻo e Kau Palōfitá,” Liahona, Nōvema 2014, 74–76
Vahe 2
ʻOku Tau Muimui ʻia Sīsū Kalaisi ʻi he Taimi ʻOku Tau Tokanga Ai ki Heʻene Kau Palōfitá
Kuo fakamamafaʻi ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻa e mahuʻinga ke tali ʻEne kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí. ʻOku tau fai ia ʻi heʻetau fakafanongo mo tokanga ki heʻenau faleʻí. “Ko ia ia ʻokú ne tali ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻokú ne tali au; pea ko ia ia ʻokú ne tali aú ʻokú ne tali ʻeku Tamaí; pea ko ia ia ʻokú ne tali ʻeku Tamaí ʻokú ne maʻu ʻa e puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí; ko ia ko e meʻa kotoa pē ʻoku maʻu ʻe heʻeku Tamaí, ʻe foaki ia kiate ia” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:36–38).
ʻOku fekauʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau fakakaukau ki he ngaahi lea ʻa ʻEne kau tamaioʻeikí ʻo hangē pē ko Haʻane folofola tonú. Naʻá Ne folofola, “Neongo pē ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:38). Koeʻuhí ʻoku fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻEne kau palōfitá ke akoʻi mo tataki ʻEne fānaú mo teuteuʻi kinautolu ki he moʻui taʻengatá mo e hakeakiʻí, ʻe maluʻi mo tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau tokanga kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne kau tamaioʻeiki kuo filí (vakai Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:45–46).
Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai
-
Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē: ““Ko hono moʻoní, ʻoku talaki [ʻe he kau taki ʻo e Siasi ʻa e ʻEikí] ʻEne moʻoní koeʻuhí ʻoku mau tokanga moʻoni ki Heʻene fānaú kotoa pē. Mahalo he ʻikai te mau fakahā maʻu pē ki he kakaí ʻa e meʻa ʻoku nau fie fanongo ki aí. ʻOku tātātaha ke manakoa ʻa e kau palōfitá. Ka te mau akoʻi maʻu pē ʻa e moʻoní!” Ko e fē nai ha taimi kuo tokoniʻi ai koe ʻe hoʻo loto-fiemālie ke falala ki he palōfita ʻa e ʻEikí, ke ke fakatokangaʻi ʻa e moʻoni ʻo ʻene pōpoakí?
-
ʻOku fakatokanga ʻa e folofolá fekauʻaki mo e kau palōfita loi ʻe tuʻu hake ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí pea te nau feinga ke kākaaʻi e fānau ʻa e ʻOtuá (vakai Mātiu 24:24). Naʻe folofola ʻa e ʻEikí te Ne hiki hake maʻu pē ʻEne kau palōfitá ʻo fakafou ʻi he sīpinga kuo fokotuʻu ʻoku ʻiloʻi ʻi he Siasí. Lau ʻa e Sione 10:1–2 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 43:7. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻe hū ʻa e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻi he matapaá? ʻOku tokoniʻi fēfē koe ʻe hoʻo ʻilo ʻoku haʻu maʻu pē ʻa e fakahā mei he ʻOtuá ʻi ha founga lakanga fakataulaʻeiki pau ke ke hao ai mei hano kākāʻí?
ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé
-
Lau mo e kau mēmipa ʻi ho kulupú ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “Ko ʻetau hikinimaʻi e kau palōfitá, ko ha tukupā fakataautaha ia te tau fai hotau tūkuingatá ke poupouʻi ʻenau ngaahi taumuʻa fakaepalōfitá. Ko ʻetau hikinimá ʻoku hangē ia ha fakaʻilonga ʻo ha fakapapau ʻoku tau tali honau uiuiʻi ko e palōfitá ʻoku moʻoni pea tau haʻisia ki ai.” Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:22. Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo poupouʻi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo fakafou ʻi heʻetau “falala, tui, mo e [ngaahi] lotú”?
Ako Lahi Ange
-
Mātiu 10:40; 3 Nīfai 28:34; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:14; 112:20, 30–32
-
“Vahe 11: Muimui ʻi he Palōfita Moʻuí,” Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: ʻEselā Tafu Penisoni (2014), 171–80
Vahe 3
Ko e Fatongia ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
ʻOku maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku fiemaʻu ki hono fokotuʻutuʻu mo tataki e ngaahi ngāue ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní (vakai Mātiu 16:16–19; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 81:1–2). ʻOku talaʻofa ʻe he ʻEikí ʻe maʻu Hono mālohí ʻi he ngaahi fili naʻe fai ʻe he leʻo uouangataha ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI he Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá ʻoku pehē ai: “Ko hono kotoa e kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā. ʻOku nau kau fakataha ʻo faʻu ʻa e Fakataha Alēlea ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e ʻEikí pea ʻi he loto-taha, ʻoku maʻu ʻe he fakataha alēleá ni ʻa e mafai ke fakahā mo fakaʻuhingaʻi ʻa e tokāteliné mo fokotuʻu ha tuʻutuʻuni ki he Siasí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:38; 107:27–31).”
ʻI he talanoa ko ia ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, naʻe akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “‘Oku tokanga‘i ‘e he Kau Palesitení pe Kau Palesitenisī [‘Uluakí] ‘a e Siasí; pea ko e ngaahi fakahā mo e fakakaukau pea mo e finangalo ‘o e ‘Otuá ki he Siasí, kuo pau ke fakafou mai ia ‘i he Kau Palesitenisií. Ko e founga ʻeni ʻa e langí, mo e mālohi pea mo e faingamālie ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí [Faka-Melekisētekí].”
Neongo ʻoku ʻomi ʻe he ʻOtuá ha fakahā ʻo fakafou mai ʻi he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ke tataki ʻaki ʻEne fānaú, ka ʻe lava ke maʻu ʻe he niʻihi fakafoʻituituí ha fakahā fakataautaha ke tokoni kiate kinautolu ʻi heʻenau ngaahi fiemaʻu paú, fatongiá, mo e ngaahi fehuʻí pea ke tokoni ke fakamālohia ʻenau fakamoʻoní. ʻE fenāpasi maʻu pē ʻa e ueʻi fakalaumālie fakataautaha mei he ʻEikí mo e fakahā ʻoku ʻomi ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá.
Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai
-
Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ko e kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá ko e fakavaʻe ia ʻo e Siasí (vakai ʻEfesō 2:19–20). Lau ʻa e ʻEfesō 4:11–14. ʻOku maluʻi fēfē nai kitautolu ʻe he kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ʻa e ʻEikí mei hono “felīliaki, mo feʻaveʻaki fano ʻe he matangi ʻo e akonaki kotoa pē, ʻi he poto kākā ʻo e tangatá, mo e poto ʻi he fiemuʻá”? (veesi 14).
ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé
-
Lau mo e kau mēmipa ho kulupú ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitasení:
“ʻOku fehuʻia ʻe ha niʻihi tokosiʻi ʻenau tuí ʻi haʻanau maʻu ha fakamatala fuoloa ʻa ha taki ʻo e Siasí ʻoku fehangahangai [taʻefenāpasi] mo ʻetau tokāteliné. ʻOku ʻi ai ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻokú ne puleʻi e tokāteline ʻa e Siasí. ʻOku akoʻi e tokāteliné ʻe he kau mēmipa kotoa ʻe toko 15 ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku ʻikai fūfuuʻi ia ʻi ha palakalafi fakapulipuli ʻi ha lea pē ʻe taha. ʻOku toutou akoʻi e ngaahi tokāteline moʻoní ʻe ha niʻihi tokolahi. ʻOku ʻikai faingataʻa ke ʻilo ʻetau tokāteliné.”
Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kulupú ke nau aleaʻi e founga te tau lava ai ʻo ʻiloʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonu ʻo e ongoongoleleí mo e tokāteline fakaʻofisiale ʻo e Siasí.
Ako Lahi Ange
-
Dallin H. Oaks, “Ko e Fakamoʻoni Pau ʻa e Kau Palōfita ʻo Onopōní,” Liahona, ʻOkatopa 2023, 5–7
-
D. Todd Christofferson, “Ko e Tokāteline ʻo Kalaisí,” Liahona, Mē 2012, 86–89
Vahe 4
Te Tau Lava ʻo Fekumi ki ha Fakapapauʻi Fakalaumālie ʻo e Uiuiʻi mo e Ngaahi Lea ʻa e Palōfitá
ʻI he Fuakava Motuʻá, naʻe fakatatau ʻe he ʻEikí ʻa e fatongia ʻo ʻEne kau palōfitá ki ha “tangata leʻo” ʻa ia ko hono fatongiá ke fakatokanga ki he kakaí kau ki ha fakatamaki ʻoku tuʻunuku mai (vakai, ʻIsikeli 33:1–7). Lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he māmaní, naʻá Ne fakamamafaʻi e fiemaʻu ko ia ke fakatomalá (vakai, Mātiu 4:17; 7:13–14; Luke 5:32). ʻOku maʻu ʻe he kau palōfitá ʻa e fatongia ke fakahā ʻa e pōpoaki tatau pē—ʻo fakatokanga ki he kakai ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa ʻo e angahalá mo e faiangahalá pea akoʻi ʻa e fiemaʻu ke fakatomalá (vakai, Ngāue 10:43; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:4–5).
Naʻe akonaki mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “He ʻikai mahino maʻu pē kiate koe ʻa e fakahā kotoa ʻa ha palōfita moʻui. Ka ʻi he taimi ʻokú ke ʻiloʻi ko e palōfitá ko ha palōfita, te ke lava ʻo hū ki he ʻEikí ʻi he loto-fakatōkilalo mo e tui pea kolea haʻo fakamoʻoni fekauʻaki mo ha meʻa pē kuo fakahā ʻe Heʻene palōfitá.”
ʻI he ʻaho naʻe fokotuʻu ai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakaí ke nau tali ʻa e ngaahi lea ʻa ʻEne palōfitá “ʻo hangē ko e lea ia mei [Hono] ngutu [ʻOʻoná], ʻi he kātaki mo e tui kotoa pē” (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:4–5). ʻOku fokotuʻu mai ʻe he fakahinohino fakalangi ko ʻení, he ʻikai faingofua maʻu pē ke tali e ngaahi lea pe akonaki ʻa ha palōfita. Mahalo he ʻikai ke tau ongoʻi he taimi pē ko iá hano fakapapauʻi fakalaumālie mai honau mahuʻingá. Ko e ʻuhinga ia ʻoku fakamanatu mai ai ʻe he ʻEikí ke tau ngāue ʻaki ʻa e faʻa kātakí mo e tuí lolotonga ʻetau tatali ke maʻu ha mahino ʻoku maʻalaʻala angé. Naʻe talaʻofa mai ʻe he ʻEikí ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga kiate kinautolu te nau falala ki Heʻene kau palōfitá ʻi he faʻa kātaki mo e tuí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:6).
Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai
-
ʻOku tau lau ʻi he Fuakava Motuʻá fekauʻaki mo Neamani—ko ha ʻeikitau ʻo e kau tau ʻa e tuʻi Sīliá. Naʻá ne moʻua ʻi ha mahaki naʻe ʻiloa ko e kiliá. Naʻe ʻiloʻi ʻe Neamani naʻe ʻi ai ha palōfita ʻi ʻIsileli naʻá ne maʻu ʻa e mālohi ke fakamoʻui, pea naʻá ne fononga ke fakafeʻiloaki kiate ia (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 5:1–9). Ako ʻa e 2 Ngaahi Tuʻi 5:10–14. Ko e hā naʻe ʻita ai ʻa Neamani ʻi he ngaahi fakahinohino naʻe fai ʻe he palōfita ʻa e ʻEikí? Ko e hā e meʻa naʻe hokó naʻe iku ai ʻo tokanga ʻa Neamani ki he ngaahi lea ʻa e palōfitá pea moʻuí? Te ke fakaʻaongaʻi fēfē nai ʻa e talanoa ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí?
ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé
-
ʻOku ʻomi ʻe he fili ke muimui ki he faleʻi ʻa e kau palōfita ʻa e ʻEikí, ʻa e malú. Lau mo e kau mēmipa ʻi hoʻo kulupú ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingí:
“Ka ko e fili ke ʻoua ʻe fakaʻaongaʻi e akonaki fakapalōfitá, ʻokú ne liliu e fakavaʻe ʻoku tau langa aí. ʻOku fakatuʻutāmaki ange ia. “ʻOku holoki hotau mālohi ke tali ʻa e faleʻi fakalaumālie ʻi he kahaʻú, ʻi he ʻikai ke tau tokanga ki he enginaki fakaepalōfitá. …
“Ko e taimi kotoa pē ʻi heʻeku moʻuí naʻá ku fili ai ke fakatoloi hano muimuiʻi ha akonaki fakalaumālie pe te u fakakaukau ʻoku ʻikai ʻuhinga mai ia kiate au, ne u ʻilo ai kuó u ʻi he hala ʻo e faingataʻá. Ko e taimi kotoa pē kuó u fakafanongo ai ki he faleʻi ʻa e kau palōfitá, ongoʻi hono fakapapauʻi mai ia ʻi he lotu, pea muimui leva ki ai, ne u ʻilo kuó u laka atu ki he malú. Kuó u ʻiloʻi ʻi heʻeku fononga he hala ko iá, kuo ʻosi teuteu ʻa e halá maʻaku pea fakatokalelei mo e ngaahi potu tokakoví. Kuo tataki au ʻe he ʻOtuá ki he malú ʻi ha hala ʻa ia naʻe teuteuʻi ʻi he ʻofa tokanga, pea taimi ʻe niʻihi ne ʻosi teuteu kimuʻa ʻi ha taimi fuoloa.”
Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kulupú ke nau vahevahe ha ngaahi founga ne nau hao ai mo maʻu ha maluʻi lahi ange koeʻuhí he naʻa nau fili ke muimui ki he faleʻi ʻa e palōfitá.
Ako Lahi Ange
-
M. Russell Ballard, “ʻOku ʻi he Foheʻulí ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Nōvema 2015, 24–27
Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehe fekauʻaki mo e Kau Palōfitá
-
Maʻuʻanga tokoni maʻá e fānaú