“Mītiá,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)
Vakai Fakalūkufuá
Mītiá
Kuo fakaʻaongaʻi maʻu pē ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ha ngaahi mītia kehekehe ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo ʻunuaki ki muʻa e ngāue ʻa e ʻEikí. ‘Oku kau heni ʻa e mītia hangē ko e letioó, televīsoné, filimí, ʻinitanetí, mo e mītia fakasōsialé. Naʻe kikiteʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻi he 1974 ʻe tokoni ʻa e tekinolosiá ke fakamafola ʻa e ongoongoleleí. Naʻá ne pehē, “ʻOku fiefia ʻa e ʻEikí ke tuku ki homou nimá ha ngaahi ʻilo fakatekinolosia foʻou ʻoku ʻikai ha misi ki ai ʻa kimautolu ʻoku ʻikai mataotaó. “Kuo tuku mai ʻe heʻetau Tamai ʻi he langí ha ngaahi taua mālohi—ha ngaahi taua letiō mo televīsone ʻoku ope atu ʻa e meʻa ʻoku nau malavá ʻi he meʻa ʻoku lava mahino kiate kitautolú—ke tokoni ke fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí he ‘ʻoku totonu ke ongo atu ʻa e ongoongo mei he potú ni ki māmani kotoa pē’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:64].”
Kuo ‘omi ʻe he ngaahi fakalakalaka fakatekinolosiá ha ngaahi faingamālie ke vahevahe ai ʻa e ongoongoleleí mo lava ʻo maʻu ʻa e fakamatala felāveʻi mo e ongoongoleleí ʻi ha ngaahi founga ʻoku ʻikai lava ʻo mafakakaukaua ʻe he ngaahi toʻu tangata kimuʻá. Hangē ko ʻení, ʻoku ngāue ʻaki ʻe he Siasí ʻa e ʻinitanetí mo e mītia fakasōsialé ke teke lahi ange ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku ʻomi ʻe he uepisaiti ʻa e Siasí, ChurchofJesusChrist.org, ha ngaahi folofola, ngaahi akonaki ʻa e kau takí, ngaahi ongoongo, ngaahi vitiō, mo e mītia kehe maʻanautolu kotoa ʻoku mahuʻingaʻia aí. ‘Oku ʻi ai ha ngaahi ʻakauni ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻi he mītia fakasōsialé ʻa ia ʻoku nau vahevahe ai ʻa e ngaahi pōpoaki fakalaumālié mo fengāueʻaki mo e kau mēmipa ʻi he ngaahi tui fakalotu kehé.
Kuo poupouʻi foki kitautolu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ke fakaʻaongaʻi ʻa e mītia fakasōsialé ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā, “Ko ha meʻangāue fakamāmani lahi ʻa e ngaahi sēnolo mītia fakasōsialé ʻokú ne langaki fakataautaha mo lelei ha moʻui ʻo ha niʻihi fakafoʻituitui tokolahi mo ha ngaahi fāmili. Pea ʻoku ou tui kuo hokosia e taimi kiate kitautolu ko e kau ākonga ʻa Kalaisí ke tau fakaʻaongaʻi lelei ʻa e ngaahi meʻangāue fakalaumālie ko ʻení ʻi hono founga totonú kae mahuʻinga ange ke … fakahoko ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí.”
‘I heʻetau vahevahe ʻa e moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he mītia fakasōsialé, te tau lava ʻo lea moʻoni pea feinga ke langaki hake ʻa e niʻihi kehé. Te tau lava ʻo lotu ke “ʻilo ʻa kinautolu ʻe lava ʻo haʻu mo mamata, haʻu mo tokoni, pea haʻu mo nofo maʻú” pea vahevahe ʻetau tuí “ʻi ha ngaahi founga fakanatula mo angamaheni.” Naʻe pehē ʻe ʻEletā Petinā, “Vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻaki ha ʻofa mo e tokanga moʻoni ki he niʻihi kehé. Loto-toʻa mo loto-lahi, kae ʻoua ʻe fakamālohi, ʻi hono poupouʻi mo taukapoʻi ʻetau tuí, pea fakaʻehiʻehi mei he fakakikihí. ʻI heʻetau hoko ko e kau ākongá, ko ʻetau taumuʻá ke fakaʻaongaʻi ʻa e mītia fakasōsialé ko ha founga ia ki hono vahevahe ʻa e maama mo e moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ki ha māmani ʻoku fakautuutu ai ʻa e fakapoʻulí mo e puputuʻú.”
Neongo ʻa e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi faingamālie ʻoku ʻomai ʻe he mītiá, ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakatuʻutāmaki. ʻOku faʻa fakaʻaongaʻi ʻa e mītiá ki ha ngaahi taumuʻa kovi, pea ʻoku fiemaʻu ke tau fakaʻehiʻehi mei hono mamataʻi ʻo e ponokālafí, fakatupu ʻo e fakakikihí, fakafehoanaki kitautolu mo e niʻihi kehé, mo e fakamoleki ʻo e taimí. Ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi taumuʻa peheé, te tau lava ʻo fokotuʻu ha ngaahi lao ki hono ngāue ʻaki ʻe hotau fāmilí ʻa e tekinolosiá mo e mītiá pea poupouʻi ʻa e kau mēmipa kotoa ʻo e fāmilí ke muimui ki ai. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoni, “ʻI he lahi ʻa e ngaahi ʻaonga totonu mo fakalaumālie ʻo e tekinolosiá, tuku ke tau fakaʻaongaʻi ia ke akoʻi, ueʻi fakalaumālie, mo hiki hake kitautolu mo fakalotolahiʻi ʻa e niʻihi kehé ke aʻusia honau lelei tahá—kae ʻikai ko hono fakahaaʻi ʻaki ʻo e tuʻunga haohaoa ʻoku tau fakaʻamu ki aí. Tuku foki ke tau akoʻi mo fakahaaʻi ʻa e fakaʻaongaʻi angatonu ʻo e tekinolosiá ki he toʻu tangata kei tupu haké pea fakatokanga ki hono fakatuʻutāmakí mo e founga fakaʻaongaʻi fakatupu ʻauhá.”
‘E lava ʻa e mātuʻá ʻo ako ʻiate kinautolu mo ʻenau fānaú kau ki he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻe ala hoko mo e ngaahi lelei ʻo e ngāue ʻaki ʻo e mītia fakasōsialé, keimí, mo e ngaahi polokalama ʻi he telefoní. ʻE lava foki ʻe he mātuʻá ʻo vakaiʻi maʻu pē ʻa e ngāue ʻaki ʻe heʻenau fānaú ʻa e mītiá mo e tekinolosiá pea fakamavaheʻi kinautolu mo ʻenau fānaú mei he mītiá ʻi he taimi ʻoku lahi ange ai ʻa e uesia ʻoku hokó ʻi he leleí.
Kuo akonaki ʻa Palesiteni M. Lāsolo Pālati ʻo pehē, “Koeʻuhí ko hono lahí, ʻoku hulu fau hono ʻomi ʻe he mītiá ʻi he kuongá ni ha ngaahi meʻa kehekehe mo fehangahangai ʻaupito ke fili mei ai. ʻI he fehangahangai mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo hono fakatuʻutāmaki mo fakahōhōlotó, ʻoku ʻomi ʻe he mītiá ha ngaahi lelei mo ʻaonga lahi. ‘Oku ʻomi ʻe he televīsoné ʻa e ngaahi sēnolo hisitōliá, sēnolo fakatotoló, mo e sēnolo akó. ‘Oku kei lava pē ʻe ha taha ʻo maʻu ha ngaahi faiva, faiva fakaoli he TV, mo e faiva tulama ʻoku fakafiefia mo langaki moʻuí pea fakatātaaʻi moʻoni ai ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e tonú mo e halá. ʻE lava ke hoko ʻa e ʻinitanetí ko ha meʻangāue fakaofo ki he fakamatalá mo e fetuʻutakí, pea ʻoku ʻi ai ha hiva lelei taʻefakangatangata ʻi he māmaní. Ko ia ko hotau pole lahi tahá ke fili fakapotopoto ʻa e meʻa ʻoku tau fanongo mo mamataʻí.”
Kanotohi Fekauʻakí
-
Maʻuʻanga tokoni maʻá e fānaú