Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Faaupuga Taua o le Feagaiga Fou


“O Faaupuga Taua o le Feagaiga Fou,” Fesoasoaniga a Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)

Faaupuga Taua o le Feagaiga Fou

O se malamalama faavae i le vaogagana lea o le a fesoasoani tele a o e suesue i le Feagaiga Fou:

Mesia.“O se upu Faa-Aramaika ma Faa-Eperu o lona uiga ‘o lē na faauuina.’ I Isaraelu anamua, sa faauuina ai perofeta, tupu, ma faitaulaga i le suauu, e faailoa ai sa filifilia ma vaetofia i latou e le Atua. O le upu Mesia na oo mai o lona uiga o le Perofeta, Ositaulaga, ma le Tupu o le na tupuga mai ia Tavita ma o le a afio mai e laveai Lona nuu. I taimi o le Feagaiga Fou, sa naunau tagata e faamoemoe i le afio mai o le Mesia. O le upu Eleni e tutusa ma le Mesia o le Kerisoto, lea ua maua ai le faalaniga o le Keriso.

Faresaio.Tagai “O ai le au Faresaio?” i le vaega “I le Va o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou”

Satukaio.Tagai “O ai le au Satukaio?” i le vaega “I le Va o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou”

Saneterini.O lenei faaupuga Eleni e mafai ona faauigaina o le “nonofo faatasi,” “faapotopotoga,” po o le “aufono.” Sa toatele Saneterini i vaega eseese o le olaga faa-Iutaia. A faaaoga le upu Saneterini (po o lona Igilisi talitutusa o le, “fautua”) e aunoa ma le agavaa i le Feagaiga Fou, e masani ona faasino i le Au Saneterini Sili i Ierusalema. O le aufono a Iutaia sa faatulafonoina mataupu i le lotoifale o le malo o Iutaia. Sa aofia ai sui e toa 70 ma se faitaulaga sili sa pulefaamalumalu i le aufono. O ona sui auai sa aumai mai le vaega toaitiiti o Iutaia---o faitaulaga sili, tusiupu, ma toeaina. E ui lava sa tumau pea le pule faapolokiki a Roma, ae sa faatagaina le ‘au Saniterini e pulea tulafono faalelotu, faapolokiki, ma faamasinoga a Iutaia.

Tusiupu.Tagai “Na faapefea ona tulai mai le au tusiupu i le uunaiga ma le mana?” i le vaega “I le Va o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou”

Tusitusiga Paia.O tagata Iutaia i aso o Iesu sa faasino i ni vaega se lua o tusitusiga paia: o le Tulafono ma Perofeta. I le fesoota‘i atu i nei mea, na ta‘ua ai fo‘i e Luka le Salamo, lea o le a faaaofia ai i le vaega lona tolu ua ta‘ua i aso nei o Tusitusiga. O le Tulafono, lea e ta‘ua fo‘i o le Tora, sa aofia ai tusi e lima a Mose. Sa faasino atu Perofeta i se tuufaatasiga o tusi a perofeta ma e uiga i perofeta. O lenei tuufaatasiga na aofia ai tusi mai ia Iosua e oo atu i Tupu ma Isaia, Ieremia, Esekielu, ma “Perofeta Laiti” e toa 12 (Hosea e oo i a Malaki). O Tusitusiga na aofia ai tusitusiga e pei o Salamo, Faataoto, ma Iopu. Sa aofia ai foi “tusi tā‘ai e lima” (Pese a Solomona, Ruta, Auega, Failauga, ma Eseta), le tusi a Tanielu, ma tusi o talafaasolopito o le 1 ma le 2 Nofoaiga a Tupu.

Sunako.O sunako o fale sa faapotopoto i ai Iutaia mo tapuaiga ma aoaoga. E le o iloa le faapogai o sunako. O le ta’ua ai o sunako i le Tusi a Mamona o loo ta’u mai ai atonu sa i ai i Isaraelu a o lei tuua e Liae Ierusalema. Atonu sa atili ona salalau atu tapuaiga i sunako ina ua mavae le nofopologa i Papelonia a o saili atu Iutaia mo auala e tapuai ai i le Alii a o vavaeese mai Lona malumalu.

O se sunako sa puleaina e se taitai i le lotoifale, po o se tusiupu. O sunako taitasi sa i ai “taaiga o le tulafono ma isi tusitusiga paia, o se kesi faitau, ma nofoa mo e tapuai.” I le taimi o le tapuaiga i le Sapati, sa faapotopoto ai Iutaia i sunako e faalogologo i faitauga mai anotusi paia o tusitusiga paia faa-Iutaia.

O Iesu o loo aoao atu i totonu o se sunako

O Iesu i le Sunako i Nasareta., saunia e Greg K. Olsen

Aoao Atili

Faamatalaga

  1. Taiala i Tusitusiga Paia, “Mesia,” Potutusi o le Talalelei; tagai foi Tremper Longman III ma Mark L. Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words (2023), 987.

  2. Tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Mesia,” Gospel Library.

  3. Longman ma Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words, 703; tagai foi Bible Dictionary, “Sanhedrin,” Gospel Library.

  4. Tagai Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words, 703–4. Tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Saneterini,” Gospel Library.

  5. Tagai Mataio 7:12; 22:40; Luka 16:16; Ioane 1:45; Galuega 13:15; Roma 3:21.

  6. Tagai Luka 24:44.

  7. Holzapfel ma isi, O Ieova ma le Lalolagi o le Feagaiga Tuai, 10, 276; Holzapfel ma isi, o Iesu Keriso ma le Lalolagi o le Feagaiga Fou, 9. E ui sa i ai i taimi o le Feagaiga Fou se faavasegaga faigata o tusitusiga paia i totonu o le Tulafono, Perofeta, ma Tusitusiga Paia, “e foliga mai e lei manino le faataatiaina o tuaoi o na vaega” (Daniel O. McClellan, “The Use of the Old Testament in the New Testament,” i le Blumell, New Testament History, Culture, and Society, 498).

  8. Tagai 2 Nifae 26:26; Alema 16:13; 32:1.

  9. Taiala i Tusitusiga Paia, “Sunako,” Gospel Library.