“O Faaupuga Taua o le Feagaiga Fou,” Fesoasoaniga a Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)
Faaupuga Taua o le Feagaiga Fou
O se malamalama faavae i le vaogagana lea o le a fesoasoani tele a o e suesue i le Feagaiga Fou:
-
Mesia.“O se upu Faa-Aramaika ma Faa-Eperu o lona uiga ‘o lē na faauuina.’ I Isaraelu anamua, sa faauuina ai perofeta, tupu, ma faitaulaga i le suauu, e faailoa ai sa filifilia ma vaetofia i latou e le Atua. O le upu Mesia na oo mai o lona uiga o le Perofeta, Ositaulaga, ma le Tupu o le na tupuga mai ia Tavita ma o le a afio mai e laveai Lona nuu. I taimi o le Feagaiga Fou, sa naunau tagata e faamoemoe i le afio mai o le Mesia. O le upu Eleni e tutusa ma le Mesia o le Kerisoto, lea ua maua ai le faalaniga o le Keriso.
-
Faresaio.Tagai “O ai le au Faresaio?” i le vaega “I le Va o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou”
-
Satukaio.Tagai “O ai le au Satukaio?” i le vaega “I le Va o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou”
-
Saneterini.O lenei faaupuga Eleni e mafai ona faauigaina o le “nonofo faatasi,” “faapotopotoga,” po o le “aufono.” Sa toatele Saneterini i vaega eseese o le olaga faa-Iutaia. A faaaoga le upu Saneterini (po o lona Igilisi talitutusa o le, “fautua”) e aunoa ma le agavaa i le Feagaiga Fou, e masani ona faasino i le Au Saneterini Sili i Ierusalema. O le aufono a Iutaia sa faatulafonoina mataupu i le lotoifale o le malo o Iutaia. Sa aofia ai sui e toa 70 ma se faitaulaga sili sa pulefaamalumalu i le aufono. O ona sui auai sa aumai mai le vaega toaitiiti o Iutaia---o faitaulaga sili, tusiupu, ma toeaina. E ui lava sa tumau pea le pule faapolokiki a Roma, ae sa faatagaina le ‘au Saniterini e pulea tulafono faalelotu, faapolokiki, ma faamasinoga a Iutaia.
-
Tusiupu.Tagai “Na faapefea ona tulai mai le au tusiupu i le uunaiga ma le mana?” i le vaega “I le Va o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou”
-
Tusitusiga Paia.O tagata Iutaia i aso o Iesu sa faasino i ni vaega se lua o tusitusiga paia: o le Tulafono ma Perofeta. I le fesoota‘i atu i nei mea, na ta‘ua ai fo‘i e Luka le Salamo, lea o le a faaaofia ai i le vaega lona tolu ua ta‘ua i aso nei o Tusitusiga. O le Tulafono, lea e ta‘ua fo‘i o le Tora, sa aofia ai tusi e lima a Mose. Sa faasino atu Perofeta i se tuufaatasiga o tusi a perofeta ma e uiga i perofeta. O lenei tuufaatasiga na aofia ai tusi mai ia Iosua e oo atu i Tupu ma Isaia, Ieremia, Esekielu, ma “Perofeta Laiti” e toa 12 (Hosea e oo i a Malaki). O Tusitusiga na aofia ai tusitusiga e pei o Salamo, Faataoto, ma Iopu. Sa aofia ai foi “tusi tā‘ai e lima” (Pese a Solomona, Ruta, Auega, Failauga, ma Eseta), le tusi a Tanielu, ma tusi o talafaasolopito o le 1 ma le 2 Nofoaiga a Tupu.
-
Sunako.O sunako o fale sa faapotopoto i ai Iutaia mo tapuaiga ma aoaoga. E le o iloa le faapogai o sunako. O le ta’ua ai o sunako i le Tusi a Mamona o loo ta’u mai ai atonu sa i ai i Isaraelu a o lei tuua e Liae Ierusalema. Atonu sa atili ona salalau atu tapuaiga i sunako ina ua mavae le nofopologa i Papelonia a o saili atu Iutaia mo auala e tapuai ai i le Alii a o vavaeese mai Lona malumalu.
O se sunako sa puleaina e se taitai i le lotoifale, po o se tusiupu. O sunako taitasi sa i ai “taaiga o le tulafono ma isi tusitusiga paia, o se kesi faitau, ma nofoa mo e tapuai.” I le taimi o le tapuaiga i le Sapati, sa faapotopoto ai Iutaia i sunako e faalogologo i faitauga mai anotusi paia o tusitusiga paia faa-Iutaia.
O Iesu i le Sunako i Nasareta., saunia e Greg K. Olsen
Aoao Atili
-
Henry B. Eyring, “O Le Mesia Folafolaina,” Liahona, Tes. 2022, 4-7
-
Trevan G. Hatch, “Messianism and Jewish Messiahs in the New Testament Period,” i le Lincoln H. Blumell, ed., New Testament History, Culture, and Society: A Background to the Texts of the New Testament (2019), 71–85
-
“Lesona 6: O Tu ma Aga o le Feagaiga Fou—Tapuai i le Sunako” (0:42)