Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Va o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou


“Va o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)

Va o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou

O le Malaki o le tusi mulimuli lea i le Feagaiga Tuai. O lana valoaga na tusia pe tusa o le 430 T.L.M. Ina ua mavae Malaki, e leai ni a tatou faamaumauga faaletusi paia o se leo faaperofeta ua faatagaina seia oo i le Feagaiga Fou. O le taimi i le va o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou ua lauiloa o le vaitau o feagaiga. “A aunoa ma se perofeta, e amata ona fevaevaeai tagata i le laueleele i ni faalapotopotoga ma vaega, e taitasi ma finauina le aia e faamatala ai tusitusiga paia ma taitai ai tagata. O le malamalama moni ia Ieova na faaitiitia i nei vaega. Na sosoo ai ma se po umi o le fenumiai, lea na faaiuina ina ua auina mai e le Atua se perofeta fou, o Ioane le Papatiso, e amata se tisipenisione fou.”

O le malamalama i le vaitaimi i le va o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou e mafai ona fesoasoani ia i tatou ia malamalama lelei ai i le tulaga o le galuega a le Faaola i le olaga nei.

Na faapefea ona tulai mai le au tusiupu e uunaia ma pule?

I le 597 ma i le 587 T.L.M., na osofa‘ia ai e ‘autau a Papelonia Ierusalema ma ave faatagataotauaina ai tagata Iutaia i Papelonia. Sa latou aveina tagata o aiga o ositaulaga ma tautupu, o tagata fai galuega taulima, o tagata fai galuega taulima, ma tagata malolosi o taua. Sa tumau pea le nuu faifaatoaga ma i latou i nuu ma taulaga i nuu maotua.

faafanua o le Malo Fou o Papelonia i le 600–587 T.L.M.

Sa galulue tagata na faaaunuua ina ia pipiimau i o latou faasinomaga faalelotu ma aganuu e ui lava ina uuna‘ia i latou e aganuu a Papelonia. Na latou faaaogāina le kalena a Papelonia, ma na suia le gagana Aramaika i le gagana Eperu i la latou gagana i aso ta‘itasi. Na faapotopoto tagata na faaaunuua i faapotopotoga i le lotoifale, a o faasolo ina taatele le tapua‘iga i sunako a Iutaia.

Pe tusa o le 538 T.L.M., na faato‘ilaloina ai e le tupu o Peresia o Kuresa Papelonia. Na ia faatagaina tagata Iutaia na faaaunuua e toe fo‘i i lo latou nuu e toe fausia le malumalu. Peita‘i, e to‘atele na filifili e nonofo i Papelonia. Toeitiiti atoa le seneturi talu ona uma le poloaiga a Kuresa, ae malaga atu se tusiupu ma se ositaulaga e igoa ia Esera ma se vaega o tagata faaaunuua i Ierusalema. Na ia a‘oa‘oina le nuu faatasi ma Neemia ina ia usiusitai atoatoa i le tulafono a Mose. Sa fesoasoani Esera e amatalia se vaitaimi fou lea na faamamafaina ai le faitauina o tusitusiga paia.

O Esera o loo faitauina le tusi o le tulafono i tagata

Ua Valaauina Esera e avea ma Tusiupu, saunia e Robert T. Barrett

Na faata‘ita‘i atu iā Esera, ma na avea ai se vaega fou o tusiupu ma faia‘oga tautaua o le tulafono. O tagata tusiupu atamamai sa avea o latou ola o ni tausi faamaumauga ma le au faikopi o tusitusiga paia. Sa latou su‘esu‘eina ma le filiga tusitusiga faalelotu ina ia malamalama ai i lo latou uiga ma iloa ai mea sesē a tusitusiga. Sa latou tuuina atu foi ni kopi o tusitusiga paia i le faatupulaia o le aofai o sunako. Na avea tusiupu ma tagata tomai faapitoa i le faaliliuina o le tulafono a Mose.

O se vaega taua i le tulai mai o tusiupu i le pule o le suiga lea i le gagana autu o tagata mai le gagana Eperu i le gagana Aramaika. E ui lava o gagana a tuafafine, ae sa lava le eseese o gagana, o lea na faigatā ai i tagata Iutaia e na o le gagana Aramaika ona malamalama i tusitusiga paia Eperu. O lea sa faalagolago ai tagata i tusiupu e faitau, faaliliu, ma faamatala atu.

E le o se mea e faateia ai le eseese o le faaliliuina e vaega eseese o tusitusiga paia i le aluga o taimi. A aunoa ma perofeta e taialaina i latou, na atili ai ona fevaevaea‘i ma finau tagata Iutaia. Na leiloa le faamoemoega moni o le tulafono a Mose, faapea fo‘i ma le malamalama sa‘o i le afio mai o le Mesia.

Na faapefea ona aafia tagata Iutaia i aganuu Eleni?

E oo ane i le senituri lona fā T.L.M., ua avea tagata Eleni ma malo fou o le lalolagi. Na ta‘ita‘ia e Alesana le Sili ana ‘autau ina ia faato‘ilaloina le Emepaea o Peresia. Mai i inā, na vave ona ia sosolo atu i Sasa‘e Tutotonu atoa, ma faato‘ilaloina atunuu uma i lona ala, e aofia ai ma Iutaia.

Na sosoo ai ma le faai‘uga a Alesana, na ō mai ai tagata Eleni na nonofo ai, e aofia ai tagata faatau‘oa, tagata fai galuega taulima, ma tagata faigaluega. Sa taumafai Alesana e autasi lona malo e ala i le faasalalauina o aganuu ma gagana Eleni. Na tulai mai faletusi Eleni, faletaalo, a‘oga o filosofia ma gagana, fale faafiafia, ma fonotaga a taulaga i aai i le malo atoa. O lenei salalau atu o aganuu Eleni e ta‘ua i nisi taimi o le faaEleni.

Na loto nisi tagata Iutaia e faaaogā olaga a Eleni. O isi sa faatalatū ma talitonu o le faia faapea na faavaivaia ai le faasinomaga o tagata Iutaia. I le taimi lea, na tuua e le toatele o tagata ia Iutaia ae nonofo i isi aai o Eleni, ma atili ai ona faataapeapeina tagata Iutaia. O nuu ma sunako Iutaia i le lalolagi atoa o le Meititirane, o le a faafaigofie mulimuli ane ai le salalau atu o le faa-Kerisiano.

O le salalau atu o le faaEleni na oo atu ai i se faaliliuga fou o tusitusiga paia Eperu i le gagana Eleni. O le ulua‘i faaliliuga faa-Eleni o le Septuagint na faia i Alesania, i Aikupito. O lenei faaliliuga na avea ma mau na sili ona faaaogaina e uluai Kerisiano e faasalalau atu ai le talalelei i fafo atu o Palesitina.

Na faapefea ona aafia tagata Iutaia i le fouvalega a Makapio?

Ina ua maliu Alesana le Sili, na vaevaeina lona malo i ana ta‘ita‘i‘au. Na faatuina e se tasi o ana taitaiau e igoa iā Seleuka lona lava malo. Mulimuli ane, na pule ai taitai Seleukia i Palesitina. I le 167 T.L.M., na taumafai ai se tasi o nei pule e faamalosia tagata Iutaia i aganuu ma tapua‘iga Eleni. Sa latou faoa le malumalu i Ierusalema. Sa latou ofoina atu puaa, manu e manatu e lē mamā i lalo o le tulafono a Mose, i luga o le fata faitaulaga o le malumalu. Sa faasāina le faamamaluina e tagata Iutaia o le sapati, faafiafiaga, ma le peritomeina.

O nei gaoioiga ma faasā na matuā lē fiafia ai tagata Iutaia. I le tali atu i ai, na taitaia ai e se ositaulaga e igoa iā Matatia ma ona atalii e to‘alima se fouvalega. Na iu lava ina avea lona atalii o Iuta ma taitai o le fouvalega. Sa tuuina atu ia te ia le igoa o Makapio, o lona uiga o le “tagata e samalaina.”

Na toe pu‘eina e ‘autau a Makapio Ierusalema ma toe faapaiaina le malumalu. O le Tausamiga o le Faapaiaga (Hanukkah) e faamanatu ai lenei mea mata‘ina na tupu. Na faamanuiaina taitai Makapio i le faatuina o se setete tutoatasi o Iutaia mo le uluai taimi i le silia ma le 400 tausaga. O Simona, o se atalii o Matatia, na avea ma faitaulaga sili ma kovana o Iutaia, lea na faatuina le soloaiga tupu o Hasamone.

O ai le au Faresaio?

E lua vaega malolosi o tagata Iutaia na aliae mai i le seneturi lona lua T.L.M.: o le au Faresaio ma le au Satukaio.

O le au Faresaio o se vaega o tagata lolotu o Iutaia o lo latou igoa atonu o lona uiga o le “tagata faatuiese.” E ono faasino atu lenei mea i lo latou tetee i le pulega faaHasamone. E mafai foi ona faasino i a latou taumafaiga e vavaeese i latou lava mai mea eleelea a nuu ese. Ina ia tetee atu i taa‘iga a Eleni, na naunau le ‘au Faresaio e mulimulitai i le tulafono a Mose. O lo latou maelega mo le mama i sauniga na taitai atu ai i latou e tausalaina soo se tasi e le usitaia a latou tulafono ma tu ma aga masani. I se tulaga lautele, o le au Faresaio o se sosia autu lea o le tetee ia Iesu Keriso.

O Iesu o loo talanoa i le au Faresaio i Ierusalema

E lē gata i le tulafono tusia a Mose, ae na lagolagoina foi e le ‘au Faresaio le tulafono tuugutu, po o le tu masani. O le tulafono tuugutu na faauigaina ai auala e faaaoga ai le tulafono a Mose. Sa i ai tulafono ma talanoaga i le auala e ola ai i le tulafono a le Atua. Na fai mai le au Faresaio o nei tulafono ma aoaoga na tuufaasolo mai e Mose ia Iosua, o lē na tuufaasolo atu i toeaina o Isaraelu, o e na tuufaasolo atu i perofeta. Sa talitonu le au Faresaio o lenei tu masani tuugutu sa tutusa le pule ma tusitusiga paia tusitusia. O a latou aoaoga e masani ona faaitiitia ai lotu i se seti o tulafono e mulimuli ai. E i ai taimi, e feteenai ai le au Faresaio ma Iesu i le tulafono tuugutu po o le “tu masani a toeaina.”

Sa talitonu le au Faresaio i le olaga pe a mavae le oti, agelu ma agaga, se toetu patino, ma se faamasinoga mulimuli.

O ai le au Satukaio?

E ui o le au Faresaio e muamua lava mai tagata lautele, ae o le au Satukaio o ni tagata maualuluga. Sa masani ona avea i latou ma sui o le vasega mau‘oa lea na taliaina aganuu faa-Eleni. O le latou vaega faalelotu sa tele lava ina faia i ositaulaga o e sa auauna atu i le malumalu.

E lē o mautinoa le tupuaga o i latou. E talitonu nisi o le upu Satukaio e sau mai se upu o lona uiga o le “amiotonu.” O le mea lea, o le igoa e mafai ona faasino i le “tagata amiotonu.” O isi e talitonu o Satukaio e sau mai le igoa o Satuko, le ositaulaga sili i aso o le Tupu o Tavita ma le Tupu o Solomona. Atonu na fesoota‘i atu le ‘au Satukaio i le aiga o Satuko ina ia faamalosia ai lo latou mana ma le puleaina o le malumalu.

Sa na o le tulafono tusitusia na talitonu ai le au Satukaio e pei ona i ai i le Torah (o tusi muamua e lima o le Feagaiga Tuai). Sa latou teena le talitonuga i agelu ma agaga, le Toetu, ma le olaga pe a mavae le oti. Sa latou faamamafa mai o sauniga ma taulaga o le malumalu sa taua i le faatumauina o se sootaga ma le Atua. Sa latou tetee ia Iesu i Lona faamamaina o le malumalu, lea sa latou manatu i ai o se luitau i la latou pule.

Na faapefea ona aafia tagata Iutaia i Iutaia i le pulega a Roma ma Herota le Sili?

E le‘i umi se taimi na tuto‘atasi ai tagata Iutaia. Ina ua amata le taua faalemalo i le va o taitai Iutaia na tauva i Iutaia, na faalavefau tagata Roma. I le 63 T.L.M., na osofa‘ia ai e le taitaiau Roma o Pompey Ierusalema, ma toe avea ai Iutaia ma nuu na faato‘ilaloina. Na iu lava ina tofia e Roma ia Herota le Sili e pule i Iutaia.

Sa fiafia tagata Roma iā Herota ona sa ia faatumauina le faatulagaga lelei i se itumalo sa ta‘ua o se itumalo e faigatā. O Herota o se taitai atamai. Sa ia faalauteleina ma faamalolosia tuaoi o Iutaia. O lana fesoasoani ma le taa‘iga, na faamautinoa ai i tagata Iutaia le saolotoga e tapua‘i ai i le Malo atoa o Roma. Sa toe faafouina ma faalauteleina e Herota le malumalu i Ierusalema, lea na ta‘ua i lena taimi o le malumalu o Herota.

faataitaiga o le malumalu o Herota e pei ona sa manatu i ai i le T.A. 67

Sa lauiloa foi Herota i ana sauāga. Sa ia faatonuina le faitaulaga sili, o ia foi o le tuagane o lona toalua, e lelemo ina ia mafai ona ia tofia se faitaulaga sili fou. Sa ia tali malosi atu ma le sauā i lipoti e uiga i soo se tasi na taupulepule e faatoilalo o ia. Ona o le masalosalo, na ia faatonuina ai ia fasiotia lana avā o Miriama. Mulimuli ane, na ia faatonuina ai foi le fasiotia o o la atalii e toalua. I le faamata‘uina ai i le tala o le soifua mai o le Mesia, na ia faatonuina ai le fasiotia o tamaiti e lua tausaga ma laiti ifo i Peteleema.

Ina ua mavae le maliu o Herota i le 4 T.L.M., sa vaevaeina lona malo i ona atalii e toatolu. O se tasi o i latou, o Herota Anetipa, na pule i Kalilaia. O ia o le Herota lea e sili ona ta‘ua soo i le taimi o le galuega a Iesu Keriso.

O vevesi i Iutaia na taitai atu ai le taitai Roma e aveese le atalii o Herota o Akelaina e avea ma pule i Iutaia. Na amata i le 6 T.A., ona tofia e Roma ni kovana e pule i le itumalo o Iutaia. Na tofia Ponotio Pilato e avea ma kovana i le 26 T.A.

faafanua o le Malo o Roma i le taimi o le soifua mai o Keriso

O ai le au Herota ma le au Selota?

Sa fiafia se vaega o tagata Iutaia i le nofoaiga a Herota Anetipa ma uuna‘ia tagata ina ia lagolagoina o ia. O le māfuaaga lena na ta‘ua ai i latou o le au sa Herota. Sa masani ona latou tuufaatasia ma le au Faresaio e tetee atu ia Iesu talu ai sa latou vaai ia te Ia o se taufaamatau i o latou faamoemoega faaupufai.

I le tetee atu i le au sa Herota, sa tutu ai le au Selota. Sa latou tetee i le pulega a Roma ma manana‘o e tuto‘atasi tagata Iutaia. Na manatu nisi tagata Selota e faapea, e tatau ona faia ni faiga sauā ina ia faato‘ilalo ai Roma. Ina ua mavae le maliu o Iesu, o tagata Selota na taitaia le fouvalega iā Roma lea na i‘u ai i le faaumatiaga o Ierusalema i le 70 T.A.

Aoao Atili

Faamatalaga

  1. Tagai Bible Dictionary, “Malachi,” Gospel Library.

  2. S. Kent Brown ma Richard Neitzel Holzapfel, “O Tausaga e 500 na Maumau: Mai ia Malaki e oo Atu ia Ioane le Papatiso,” Liahona,Tes. 2014, 30.

  3. Tagai Bible Dictionary, “Captivities of the Israelites,” “Scribe,” Gospel Library; Joshua M. Matson, “Bridging the Biblical Gap: The History of Judea between the Testaments of the Bible,” i le Hilton and Frederick, Learn of Me, 17–18; tagai foi 2 Tupu 24–25; 2 Nofoaiga a Tupu 36; Ieremia 39.

  4. Tagai Matson, “Bridging the Biblical Gap,” 18.

  5. Tagai i le Esera 1.

  6. Tagai Esera 7:1–10; tagai foi Neemia 8:9–12.

  7. Tagai Neemia 8:5–8.

  8. Tagai Richard Neitzel Holzapfel ma isi, Jesus Christ and the World of the New Testament: An Illustrated Reference for Latter-day Saints (2006), 113.

  9. Tagai Neemia 8:5–8; Holzapfel ma isi, o Ieova ma le Lalolagi o le Feagaiga Tuai, 348.

  10. Tagai Brown ma Holzapfel, “The Lost 500 Years,” 59–60.

  11. Tagai Matson, “Bridging the Biblical Gap,” 23.

  12. Tagai Matson, “Bridging the Biblical Gap,” 24.

  13. Tagai Bible Dictionary, “Diaspora,” “Dispersion.”

  14. Tagai i le Holzapfel and others, Jesus Christ and the World of the New Testament78–79.

  15. Tagai Levitiko 11:7; Teuteronome 14:8.

  16. Tagai Brown and Holzapfel, “The Lost 500 Years,” 58; Matson, “Bridging the Biblical Gap,” 23–25.

  17. Bible Dictionary, “Maccabees,” Gospel Library.

  18. Matson, “Bridging the Biblical Gap,” 26; tagai foi Bible Dictionary, “Feasts.”

  19. O le upu Faresaio e mafai foi ona sau mai le veape Eperu o lona uiga “e faamatala.” E mafai ona faasino lenei mea i le matafaioi a le au Faresaio i le faamalamalamaina o le tulafono a Mose (tagai Richard Neitzel Holzapfel ma S. Kent Brown, Between the Testaments: From Malachi to Matthew [2002], 178); tagai foi Bible Dictionary, “Pharisees,” Gospel Library.

  20. Tagai Jennifer C. Lane, “Hostility toward Jesus: Prelude to the Passion,” i le Hilton and Frederick, Learn of Me, 147–60; Holzapfel ma Brown, I le Va o Feagaiga, 177–81.

  21. Tagai i le Ioane 11:55–57.

  22. Tagai Avram R. Shannon, “Rabbinic Literature and the New Testament,” i le Blumell, New Testament History, Culture, and Society, 125.

  23. Tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Faresaio,” Gospel Library.

  24. Tagai Mareko 7:3; tagai foi fuaiupu 1–13.

  25. Tagai i le Holzapfel and others, Jesus Christ and the World of the New Testament78–79.

  26. Tagai Bible Dictionary, “Sadducees,” Gospel Library.

  27. Tagai Holzapfel and Brown, Between the Testaments, 181.

  28. Tagai Holzapfel and Brown, Between the Testaments, 182; D. Ogden ma Andrew C. Skinner, Verse by Verse: The New Testament, vol. 1, The Four Gospels (2006), 752.

  29. Tagai Mataio 21:12–16, 23–27; 26:3–4; Ioane 2:13–22.

  30. Tagai Holzapfel and Brown, Between the Testaments, 81–83.

  31. Tagai Bible Dictionary, “Roman Empire,” “Herod,” Gospel Library.

  32. Tagai Matson, “Bridging the Biblical Gap,” 33.

  33. Tagai Holzapfel and Brown, Between the Testaments, 93; Matson, “Bridging the Biblical Gap,” 33.

  34. Tagai i le Mataio 2:16–18.

  35. Ua faailoa mai i faamaoniga na maliu Herota i le 4 T.L.M. (tagai Richard Neitzel Holzapfel, “King Herod,” BYU Studies, vol. 36, nu. 3, [1996–97], 55, 63, 68). O le faiga o aso a le T.L.M. (“a o lei oo ia Keriso”) ma le T.A. (Anno Domini, Latina mo le “i le tausaga o le Alii”) na faavaeina e se faifeau Kerisiano i le seneturi lona ono T.A. O le aso na maliu ai Herota na luitauina ai lenei faiga o aso aua, e tusa ai ma Mataio, o Herota o le tupu ina ua fanau mai Iesu i Peteleema (tagai Mataio 2:1). Ua tatou aoao foi mai ia Mataio na mulimuli ane maua e le Au Makoi Iesu i Peteleema a o tama itiiti. E le‘i leva ona uma la latou asiasiga, ae faatonuina e Herota le fasiotia o tamaiti uma e lua tausaga le matutua ma laiti i Peteleema. Afai e sa‘o le aso na maliu ai Herota, o lenei mea ua faaalia ai na fanau Iesu a o lei oo i le 4 T.L.M. O loo i ai se feeseeseaiga i le va o le au atamamai i le aso tonu na fanau ai le Faaola (tagai Lincoln H. Blumell ma Thomas A. Wayment, “When Was Jesus Born: A Response to a Recent Proposal,” BYU Studies, vol. 51, nu. 3 [2012], 53–81).

  36. Tagai Mataio 14:1; Mareko 6:14; Luka 9:7; 13:31; 23:7–15; tagai foi Matson, “Bridging the Biblical Gap,” 34.

  37. O Arekilao o le tupu lea o loo faasino i ai le Mataio 2:22.

  38. Tagai Matson, “Bridging the Biblical Gap,” 34.

  39. Tagai Mataio 22:15–22; Mareko 3:6; Ogden ma Skinner, Fuaiupu i fuaiupu, 746.

  40. Tagai Holzapfel and Brown, Between the Testaments, 202–6.