Laipelí
Maama Tataliʻanga ʻo e Ngaahi Laumālié


“Maama Tataliʻanga ʻo e Ngaahi Laumālié,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2025)

tā fakatātā ʻo e maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié

Vakai Fakalūkufuá

Maama Tataliʻanga ʻo e Ngaahi Laumālié

Ko e maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié hili ʻa e moʻui fakamatelié ko ha feituʻu ia ʻoku nofo ai ʻa e ngaahi laumālie ʻo kinautolu kuo pekiá kimuʻa ʻi he Toetuʻú. ‘Oku ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ʻa palataisi, ʻa ia ʻoku nofo ai ʻa e ngaahi laumālie angatonú, pea mo e fale fakapōpula fakalaumālié, ʻa ia ʻoku nofo ai ʻa kinautolu naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa e ongoongoleleí pe naʻe faiangahala ʻi he moʻui fakamatelié. ʻOku ʻi he māmaní ʻa e maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié hili ʻa e moʻui matelié, ʻo takatakai ʻiate kitautolu.

Palataisi

Ko palataisi ʻa e feituʻu ʻoku tatali mai ai ʻa e ngaahi laumālie angatonu ʻo kinautolu kuo mavahe mei he moʻui ní ki he Toetuʻú. Ko ha tuʻunga ia ʻo e fiefiá mo e nongá.

Naʻe akonaki ʻa e palōfita ko ʻAlamaá, ʻoku mālōlō ʻa e ngaahi laumālie angatonú mei he hohaʻa mo e mamahi fakaemāmaní. Ka ʻoku nau femoʻuekina ʻi hono fakahoko ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí. Na‘e mamata ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻi ha meʻa-hā-mai naʻe ʻaʻahi ʻa Sīsū Kalaisi ki he ngaahi laumālie angatonu ʻi he mamata tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ʻi he hili pē Hono tutukí. Naʻá Ne fili ha kau talafekau ke malanga ʻaki e ongoongoleleí, ʻo foaki kiate kinautolu ʻa e mālohi mo e mafai, pea fekauʻi kinautolu ke nau “ʻave ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí kiate kinautolu naʻe ʻi he fakapoʻulí, ʻio ki he ngaahi laumālie kotoa pē ʻo e tangatá.”

ʻOku hokohoko atu foki e ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafi ʻo pehē: "ʻOku maʻu ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki tatau pē ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. … ʻOku kau ʻa e ʻAposetolo, Fitungofulu, Kaumātuʻa mo e niʻihi pehē kotoa pē, kuo pekia ʻi he tuí ʻi heʻene aʻu atu pē ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí, ki he ngāue fakafaifekaú."

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻe "fakamafaiʻi mo fakaivia foki ʻa e houʻeiki fafine faivelenga mo angatonú ke nau malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí mo ngāue fakaetauhi" ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié.

‘Oku mahuʻinga foki ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmilí ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Ko kinautolu ko ia naʻe faivelenga mo tauhi ʻenau ngaahi fuakava ʻi he moʻui fakamatelié te nau lava ʻo fakataha mo honau ngaahi fāmilí ʻi ai.

Fale Fakapōpula ʻo e Ngaahi Laumālié

Ko e ngaahi laumālie ʻo kinautolu kuo pekia teʻeki ke nau fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá ʻoku nofo ia ʻi he meʻa naʻe ui ʻe he ʻAposetolo ko Pitá ko e fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié. Ko hono fakalea ʻe tahá, ko ha fale fakapōpula ia maʻanautolu ʻoku teʻeki ai ke nau maʻu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.

ʻOku maʻu ʻe he ngaahi laumālié ni ʻa e tauʻatāina ke filí pea ʻe lava ʻo takiekina kinautolu ʻi he leleí mo e koví fakatouʻosi. ʻE lava ʻa e ngaahi laumālié ʻo fakalakalaka ʻi heʻenau ako ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo muimui ki aí. Kapau te nau tali ‘a e ongoongoleleí mo e ngaahi ouau ʻoku fakahoko maʻanautolu ʻi he ngaahi temipalé, te nau lava ʻo mavahe mei he fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié pea nofo ʻi palataisi.

ʻOku ʻi he fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié foki ha niʻihi fakafoʻituitui kuo nau fili ke fakafisingaʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí hili hono akoʻi kiate kinautolú. ‘Oku mamahi ʻa e ngaahi laumālié ni ʻi ha tuʻunga ʻoku hangē ko ha faʻahinga ʻo heli. Kuo nau toʻo kinautolu mei he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻá ne folofola:

“Vakai, ko au, ko e ʻOtuá, kuó u kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻá ni maʻá e kakai kotoa pē, koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau mamahi ʻo kapau te nau fakatomala;

”Ka ʻo kapau ʻe ʻikai ke nau fakatomala kuo pau ke nau mamahi ʻo hangē pē ko aú;

”ʻA ia ko e mamahi naʻe langaki ai ʻa ʻeku tetetete ʻaʻaku, ʻa ia ko e ʻOtuá, ko e tokotaha ʻoku mālohi tahá, koeʻuhí ko e mamahí, pea mo e tafe ʻa e totó ʻi he ava kotoa ʻo hoku kilí, mo e mamahiʻia ʻi he sinó mo e laumālié fakatouʻosi.”

ʻE ʻomi ʻa e niʻihi fakafoʻituitui ko ʻení ki ha tuʻunga ʻo e fakatomalá ʻi heʻenau faingataʻaʻiá. Pea te nau toki fakahaaʻi ko e Fakamoʻuí ko honau Huhuʻi pea ʻe toetuʻu ʻi Hono mālohí pea te nau maʻu leva ʻa e puleʻanga fakatilesitiale ʻo e nāunaú.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí

Kanotohi Fekauʻakí