Laipelí
Houʻeiki Fafine ʻi he Siasí


“Houʻeiki Fafine ʻi he Siasí,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2025)

kau fafine ʻoku nau kakata

Vakai Fakalūkufuá

Houʻeiki Fafine ʻi he Siasí

Ko e houʻeiki fafiné ko e ngaahi ʻofefine ʻofeina kinautolu ʻo e ʻOtuá; ʻoku tokoni honau tuʻunga fakalangi ko ʻEne fānau fakalaumālié ke nau laka atu ki muʻa ʻi he fakatuʻamelie mo e tui kia Sīsū Kalaisi. ʻI he hoko ʻa e houʻeiki fafiné ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku nau mahuʻinga ki he palani ʻa e ʻOtuá ki he fiefiá. ʻOku nau langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻaki ʻenau hoko ko e ngaahi uaifi, faʻē, ʻofefine, tokoua, mehikitanga mo e ngaahi kaungāmeʻa. ʻOku tokoni e houʻeiki fafiné ke fakahoko e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi hono vahevahe mo akoʻi e ongoongoleleí, kau atu ki he ngaahi fakataha alēlea fakauōtí mo fakasiteikí, fakahoko e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, tokangaekina ʻa e niʻihi ʻoku faingataʻaʻiá, mo ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé.

Naʻe pehē ʻe Kamila N. Sionisoni, ko e Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá, “Ko ha taimi nāunauʻia ʻeni ke hoko ai ko ha fefine, ko ha fefine ʻo e fuakavá, ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko e mahino ko ia hotau ngafá, taumuʻá, mo e fatongiá ʻi he palani ʻo e fiefiá ʻoku fakaʻeiʻeiki, fakafiemālie, mo fakafiefia ia.”

Ko e kakai fefine lalahi kotoa pē ʻi he Siasí ko e kau mēmipa kinautolu ʻo e Fineʻofá. Naʻe fokotuʻu ʻa e Fineʻofá ʻi he 1842, ko e kī ia ki he misiona ʻa e Siasí ʻi he tokoni ki he ʻOtuá ke fakakakato ʻEne ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí, pea naʻe ueʻi fakalangi ʻa hono fokotuʻutuʻu iá. ʻI he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa e Fineʻofá, naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Te u fokotuʻutuʻu ʻa e kakai fefiné ʻo fakatatau mo e lakanga fakataulaʻeikí. … Naʻe teʻeki ai fokotuʻutuʻu lelei pehē ʻa e Siasí kae tālunga hono fokotuʻutuʻu ko ʻeni ʻo e kakai fefiné.”

ʻI he ʻaho ní, ko e Fineʻofá ko e taha ia ʻo e ngaahi houalotu tokolahi taha ʻa e houʻeiki fafiné ʻi he māmaní, ʻa ia ʻoku ʻi ai ha kau mēmipa ʻe laui miliona. ʻI he Fineʻofá, ʻoku tataki mo ngāue ai ʻa e houʻeiki fafiné ʻi ha ngaahi uiuiʻi mo e ngaahi fatongia fakaemāmanilahi mo fakalotofonua. ʻI heʻenau ngāue fakatahá, ʻoku ʻomi ai ʻe he houʻeiki fafiné ʻa e fakafiemālie ʻo Sīsū Kalaisí ki he kakai ʻi he funga ʻo e māmaní fakatuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi.

ʻOku toe fua fatongia foki ʻa e houʻeiki fafiné ʻi he houalotu Finemui mo e Palaimeli ʻo e Siasí. ʻOku nau tokoni ki he toʻu tangata kei tupu haké ke nau hoko ko ha kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi.

ʻI he kau atu ʻa e houʻeiki fafiné ki he Siasí, te nau ala maʻu ha mālohi ʻi heʻenau fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá mo e moihū kiate Ia ʻi he temipalé. ʻI Heʻene tokoní, te nau ala tokoni ke fakahoko ʻa e moʻui taʻengata ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá mo teuteuʻi ʻa e māmaní ki he Hāʻele ʻAna Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí

Kanotohi Fekauʻakí

Ngaahi Fakamatalá

  1. Camille N. Johnson, “Lessons Learned in Inviting Christ to Author My Story” (Brigham Young University Women’s Conference, May 3, 2024), ChurchofJesusChrist.org.

  2. (Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 1.3, Gospel Library.

  3. Quoted in Sarah Granger Kimball, “Auto-biography,” Woman’s Exponent, Sept. 1, 1883, 51.

  4. Vakai, Russell M. Nelson, “Ko ha Tautapa ki Hoku Tuofāfiné,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2015, 95–97; vakai foki, Mōsese 1:39.