Laipelí
Tō Ngoué


“Tō Ngoué,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)

ongo fafine ʻoku ngāue ʻi ha ngoue

Vakai Fakalūkufuá

Tō Ngoué

“Ko e moʻui fakafalala pē kiate kitá ko ha ola ia ʻo ʻetau ngāué pea ʻoku kātoa ai ʻa e ngaahi founga fakauelofea kehe kotoa pē. Ko ha ʻelemēniti mahuʻinga ia ʻi hotau tuʻunga lelei fakalaumālié mo e fakatuʻasinó foki.”

ʻOku fakaʻatā ʻe hano tō ʻo ha ngoue, naʻa mo ha kiʻi ngoue siʻisiʻi pē, ha tuʻunga moʻui fakafalala lahi ange kiate kita. ʻE lava ke fiefia ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí kotoa ʻi he ngaahi lelei lahi ʻo hono tō mo tokangaʻi ʻo ha ngoue, ʻaki e fakamatala totonú mo haʻanau kiʻi fakaangaanga ke fakahoko ia.

ʻOku ʻoatu ʻa e fakamatala ko ʻení ke tokoni atu ke ke teuteuʻi hoʻo ngoué.

Ko Hono Palani ʻo ha Ngoue

ʻI hoʻo kamata ke palani mo teuteu ki ha ngoué, ko ha ngaahi fakamanatu fakalūkufua ʻeni ʻe niʻihi:

  • ʻOku fiemaʻu ʻe he vesitapoló ha houa ʻe ono ʻo e huelo ʻo e laʻaá he ʻaho.

  • ʻOku totonu ke meimei tokalelei tuʻunga tatau e ngoueʻangá. Kapau ʻoku ʻi ai ha foʻi tahifo, tō fakaʻotu ha ʻū ʻakau ai ke taʻofi e ʻauhia ʻa e kelekelé.

  • Ko ha fakakaukau lelei ia ke keli (tuifio) ʻa e kelekelé ki ha ʻinisi ʻe 12 ki he 14. ʻE ʻaonga ki he kelekelé hano tānaki atu ha ngaahi naunau fakanatula hangē ko e teʻemanú, akaʻi mohuku popó, pe lauʻi ʻakaú.

  • Tokanga ʻaupito ʻi hono fakaʻaongaʻi e faitoʻo fakalelei kelekelé. Ko e faitoʻo fakalelei kelekele kotoa pē ʻoku ʻi ai hano mataʻifika hokohoko ʻe tolu. Ki he ngoue vesitapoló, fakasio ʻa e 8-8-8 pe 16-16-16.

  • Ko e founga faingofua taha ke toʻo ʻaki ʻa e fanga kiʻi manu maumaú ko hono toʻo e ʻinisēkité, kelemutú, pe fuá ʻaki hoto nimá. ʻOku ʻi ai ha ngaahi efuefu tūtuuʻi pe hina fana huhuʻa ʻoku malu pē ke fakaʻaongaʻi.

  • Ko e loloto totonu ki hono tō ʻo e tengaʻi ʻakaú ʻoku meimei ke liunga fā hono lolotó ʻi he matolu ʻo e tengaʻi ʻakaú.

Tō Ngoue ʻi he Ngaahi Faʻoʻanga Meʻá

Kapau ʻoku ʻikai haʻo konga kelekele ngoueʻanga angamaheni, te ke lava ʻo tō e vesitapoló mo e ʻakau īkí ʻi ha ngaahi faʻoʻanga meʻa ʻoku hao he tauʻanga meʻalelé, fakafaletoló, funga ʻató pea aʻu pē ki he veʻe luvá pe sioʻatá. ʻE lava ke mahuʻingamālie mo fakafiefia e kiʻi ngāue ko ʻení ki he kakai lalahí mo e fānaú fakatouʻosi.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Thomas S. Monson, “Guiding Principles of Personal and Family Welfare,” Liahona, Feb. 1987, 5.