Laipelí
Ngaahi Meʻa Fakapaʻanga ʻa e Siasí—Ngaahi Pisinisi Fakakomēsialé


“Ngaahi Meʻa Fakapaʻanga ʻa e Siasí—Pisinisi Fakakomēsialé,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)

ngaahi nusipepá

Vakai Fakalūkufuá

Ngaahi Meʻa Fakapaʻanga ʻa e Siasí—Pisinisi Fakakomēsialé

ʻOku maʻu ʻe he Siasí ha ngaahi pisinisi ʻa ia ko e tupu mei ha fakalakalaka ʻa ha ngaahi pisinisi naʻe kamata ʻi he taimi naʻe nofo mavahe ai ʻa e Siasí ʻi he Hihifó. ʻOku tokoni ʻa e ngaahi pisinisi fakakomēsiale ʻa e Siasí ke feau e ngaahi fiemaʻu ʻa e Siasí ʻi hono fakahoko hono misioná. ʻOku siʻisiʻi ʻaupito ʻa e paʻanga naʻe maʻu mei he ngaahi kautaha fakakomēsiale ko ʻení; ko e lahi taha ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni fakapaʻanga ʻi he Siasí ʻoku maʻu ia mei he vahehongofulú mo e ngaahi foaki ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí.

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻo pehē: “Ko hono moʻoní, ko e koloa fakapisinisi ʻoku maʻu ʻe he Siasí he ʻaho ní, ko ha ola ia ʻo e ngaahi kautaha naʻe kamata ʻi he kuonga ʻo e kau paionia ʻo hotau hisitōliá ʻi he taimi naʻa tau nofo mavahe ai ʻi he ngaahi teleʻa ʻo e ʻotu moʻunga ʻo ʻAmelika hihifó. Hangē ko ʻení, naʻe fiemaʻu ha nusipepa he taimi ko iá ke faleʻi e kakaí ʻi he meʻa ʻoku hoko ʻi ʻapi mo mulí. Ko hono olá ko e Deseret News, ʻa ia kuo pulusi he taimí ni ʻi ha taʻu ʻe 135. ʻI he 1920 tupú, naʻe poupouʻi ʻe he kau ʻōfisa fakapuleʻangá ʻa e ngaahi nusipepá ke fokotuʻu ha ngaahi kautaha letiō. Naʻe hoko ia ʻi he kamakamata ʻo e kautaha fakamafolá. Naʻe fokotuʻu ha kautaha letiō pehē ʻe taha ʻe he Deseret News ʻi heni ʻi Sōleki Siti. Kuo tupulaki mei ai, ʻi he founga angamaheni ʻo e fakalakalaká, mo ha ngaahi pisinisi fakamafola lahi.

“Hangē ko ia ʻoku mou meaʻí, ʻoku kau ʻa e malava mo e ngaahi fale fetuʻutakí ʻi heʻetau ngaahi fiemaʻu maʻongoʻonga mo tuʻu paú. Ko kinautolu ʻoku ʻanautolu ʻa e ngaahi kautaha ko ʻení, ʻa e ngaahi fale nusipepá mo e fakamafolá fakatouʻosi, neongo ʻoku fakalele kinautolu ko ha ngaahi kautaha fakakomēsiale, ka ʻoku nau fakatou tokoni fakahangatonu mo ʻikai fakahangatonu ʻi hotau fatongia ke fakahoko ʻetau pōpoakí mo e anga ʻetau vakaí.

“Naʻe hoko ʻa e Siasí ko ha paionia ʻi he ngāueʻanga suka pītí ke tokoni ki heʻetau kau faama naʻa nau fiemaʻu ha ngoue fakatupu paʻangá. Ko e taha ʻo ʻetau ʻū koloa lolotongá ko e tupu mei ai.

“Naʻe langa ha hōtele fakaʻofoʻofa ʻi he taʻu ʻe fitungofulu mā nima kuohilí ʻo ofi ki he temipale Sikueá ke ʻi ai ha fale nofo totongi feʻunga maʻá e kau ʻaʻahi mai ki he koló ni.

“Ko e ngaahi pisinisi koloá ko ha tupu ia mei he fengāueʻaki fakataha ʻa hotau kakaí ʻi he kuonga ʻo e kau paioniá. Kuo tauhi ʻe he Siasí ha ngaahi pisinisi fakatau kelekele pau, tautautefito ki he ngaahi feituʻu takatakai ʻi he Temipale Sikueá, ke tokoni ke fakatolonga ʻa e fakaʻofoʻofa mo e tuʻunga totonu ʻo e loto koló. Ko e ngaahi pisinisi fakakomēsiale kotoa ko ʻení ʻoku nau totongi tukuhau.

“… Ko hono fakatahaʻi e paʻanga hū mai mei he ngaahi pisinisi kotoa ko ʻení ʻoku siʻisiʻi fau ia pea he ʻikai lava ke ne fakalele ʻa e ngāué ʻo lōloa ange ʻi ha vahaʻataimi nounou.”

Ngaahi Tefito Fekauʻakí

  • Ngaahi Meʻa Fakapaʻanga ʻa e Fāmilí

Ngaahi Fakamatalá

  1. Gordon B. Hinckley, “Questions and Answers,” Ensign, Nov. 1985, 50.