Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Mataio 26; Mareko 14; Ioane 13


“Mataio 26; Mareko 14; Ioane 13,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

Mataio 26; Mareko 14; Ioane 13

Ua taupulepule faitaulaga sili ma le au tusiupu e fasiotia Iesu. Sa ioe Iuta le Sekara na te faalataina o Ia mo le tolusefulu tupe siliva. Sa talisua Iesu i le Paseka faatasi ma Ona soo ma sa faia le faamanatuga. Sa ia mulumulu o latou vae ma apoapoai atu ia i latou e auauna atu le tasi i le isi. Sa Ia aoao atu sa faamamaluina le Tamā ma le Alo e ala i Lana Togiola. Mulimuli ane, na puapuagatia Iesu i Ketesemane ma faalataina ma pu’eina faapagota ai.

O Punaoa

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusi po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.

Talafaasolopito ma le Talaaga

Mataio 26:3–5

Aisea na faalilolilo ai e faitaulaga sili, tusiupu, ma toeaina o le nuu a latou fuafuaga?

A o faateleina le uunaiga a le Faaola, sa oo ina atuatuvale taitai Iutaia ma saili mo ni auala e ta’uleagaina ma faamutaina ai o Ia. Sa faateleina o latou popolega ina ua ulufale atu Iesu i Ierusalema mo le Paseka i le alaga o le “Hosana.” Ona o le lauiloa o Iesu, sa fefefe ai faitaulaga sili ma toeaina i se fetaua’iga pe afai latou te pu’eina faapagota Iesu i le taimi o le tausamaaga. O lea na latou faapotopoto ai i le maota o le faitaulaga sili o Kaiafa, e talanoa faalilolilo i le auala e pu’eina ai Iesu faalilolilo.

Mataio 26:6–13

O ai le fafine na uuina vae o le Faaola?

O le Evagelia a Ioane na faailoa mai ai o le fafine na uuina vae o le Faaola o Maria. Mo nisi malamalamaaga, tagai i le “Ioane 12:1–8. O le a le mea na taua i le uuina e Maria o Iesu Keriso?

Mataio 26:17–30

O le a le so’otaga i le va o le Paseka ma le faamanatuga?

(Faatusatusa i le Mareko 14:12–25; Luka 22:7–30.)

A o nofo pologa Isaraelu i Aikupito, sa auina atu e le Alii mala e 10 e faatauanau ai tagata Aikupito e tuu atu i tagata Isaraelu e o. O le mala mulimuli o le maliliu lea o ulumatua uma i le laueleele. Na poloaiina e le Atua Isaraelu e tuu le toto mai se tamai mamoe e osi ai taulaga i o latou faitotoa ina ia ui atu le agelu o le faafanoga i o latou fale ma faasaoina o latou atalii ulumatua.

o se tagata o loo valiina lona faitotoa i le toto o le mamoe

Ua Faia le Paseka, saunia e William Henry Margetson

O lena lava po, na faatonuina ai e le Alii aiga uma o Isaraelu e fai se taumafataga faapitoa. O le aai ai i lenei taumafataga na faamanatu atu ai ia i latou lo latou laveaiina mai le pologa i Aikupito e ala i le toto o le tamai mamoe. Sa ta’ua lenei mea o le taumafataga o le Paseka. Sa tatau i tagata Isaraelu ona toe faia lenei taumafataga i tausaga ta’itasi ina ia manatua ai le auala na faasaoina ai i latou e le Atua e ala i le toto o le tamai mamoe. O le manatuaina o se faamoemoega autū lea o le taumafataga o le Paseka. Mo tagata Iutaia, o le manatuaina “e le na o se gaoioiga faalemafaufau. Ae, o le auai i le gaoioiga e manatuaina.”

o se aiga o loo aai i se taumafataga o le Paseka

Paseka , saunia e Robert T. Barrett

I le taimi o le Talisuaga Mulimuli, sa aai ai Iesu ma Ana Aposetolo i se taumafataga masani o le Paseka. O le vaevaeina o le falaoa ma le inuina o le uaina o ni vaega taua o lenei taumafataga. O le taimi lea o le taumafataga o le Paseka na tuuina atu ai e Iesu se uiga fou i le areto ma le uaina. Na avea nei vaega ma faatusa o le taulaga togiola a le Faaola.

O Iesu ma Ona soo o loo taumamafa ma feinu i le faamanatuga

O le Paseka ma le faamanatuga e faasino atu i le mana togiola o le Faaola. E uiga i le sootaga i le va o le Paseka ma le faamanatuga, na saunoa ai Peresitene Jeffrey R. Holland:

“[O le faamanatuga] ua ta’ua ‘o le sauniga e sili ona paia, sili ona mamalu, o sauniga uma a le Ekalesia’ (Iosefa Filitia Samita, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols., Salt Lake City: Bookcraft, 1954–56, 2:340).

“Atonu tatou te le o tu’uina atu i taimi uma lena ituaiga o uiga ia tatou sauniga faamanatuga faalevaiaso. E faapefea ona ‘mamalu’ ma e faapefea ona ‘paia’? Pe tatou te vaai i ai o la tatou Paseka, o se faamanatuga o lo tatou saogalemu ma le laveaiga ma le togiolaina?”

Mataio 26:26–28

O a mea ua faatusa i ai le falaoa ma le uaina?

(Faatusatusa i le Maeko 14:22–24; Luka 22:19–20.)

Na tusia uma e Luka ma Paulo e faapea, na faailoa mai e le Faaola ia faatusa o le areto ma le uaina o se auala e manatua ai o Ia. Na aoao mai Peresitene Jeffrey R. Holland: “Faatasi ai ma se fasifalaoa, e vaevaeina i taimi uma, faamanuiaina, ma ofoina atu muamua, tatou te manatua ai lona tino ua manu’a ma lona loto momomo, o ona mafatiaga faaletino i luga o le satauro. …

“O se tamai ipu vai tatou te manatua ai le faamaligiina o le toto o Keriso ma le loloto o ona mafatiaga faaleagaga, o le tiga lea na amata i le Faatoaga i Ketesemane. O iina na ia fetalai ai, ‘Ua matua tiga lou loto e oo i le oti’ (Mata. 26:38). Ua puapuagatia o ia ma ‘ua tatalo naunauta’i; o lona afu foi ua pei o ‘alu‘alu toto ua pau ifo i le eleele.” (Luka 22:44).

“O mafatiaga faaleagaga o le Faaola ma le faamaligiina o lona toto e le sala, na tuuina atu ma le alofa tele e aunoa ma se tau, na totogi ai le aitalafu mo mea na taua i tusitusiga paia o le ‘uluai sala’ o le solitulafono a Atamu (Mose 6:54). E le gata i lea, sa puapuagatia Keriso mo agasala ma faanoanoaga ma tiga o vaega uma a le fanauga a tagata, ma maua ai le faamagaloga o a tatou agasala uma, i lalo o tuutuuga o le usiusitai i mataupu faavae ma sauniga o le talalelei sa ia aoao mai (tagai 2 Ni. 9:21–23). E pei ona tusia e le Aposetolo o Paulo, sa ‘faatauina i tatou i se tau’ (1 Kori. 6:20). Se tau ina a taugata ma e maeu se faatauga alofa mutimutivale!”

Mataio 26:27–29

Na faapefea ona suitulaga le toto o le Faaola i se feagaiga fou?

(Faatusatusa i le Mareko 14:23–25; Luka 22:20.)

O le ipu uaina na tuuina atu e Iesu Keriso i Ana Aposetolo e faatusa i Lona “toto o le [feagaiga] fou.” I le Feagaiga Tuai, sa masani ona fesootai le toto ma le taulaga mo agasala. Mo se faataita’iga, ina ua osia e Isaraelu la latou feagaiga ma Ieova, na ofoina atu e Mose taulaga i manu. Na ia ave le toto mai ia manu, ma sausauina ai le nuu, ma faapea atu, “Faauta i le toto o le feagaiga ua osia e Ieova ma outou.” Na aoao mai Peresitene Dallin H. Oaks, “O le faamanatuga o le sauniga lea ua suia ai taulaga toto ma taulaga mu o le tulafono a Mose.” E ala i le faamaligiina o Lona toto, na faataunuuina ai e le Faaola le feagaiga tuai ma faatuina ai se feagaiga fou. E faamanatu mai ia i tatou lenei feagaiga fou pe a tatou aai ma feinu i le faamanatuga. Sa maitauina e Peresitene Russell M. Nelson, “O le tagofia o le faamanatuga e faafou ai feagaiga o le papatisoga ma faafouina ai foi lo tatou manatuaina o le tino nutimomoia o le Faaola ma le toto na Ia faamaligiina mo i tatou.”

Mataio 26:29

O afea o le a toe taumafa ai le Faaola i le “fua o le vine”?

(Faatusatusa i le Mareko 14:25.)

O le “fua o le vine,” po o le uaina, e faatusa i le toto na faamaligiina e Iesu Keriso e togiola ai i tatou. O le inuina o le “fua o le vine” o le taumamafa lea i le faamanatuga. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27, na faaali mai ai e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, i aso e gata ai o le a Ia toe taumafa ma inu ai i le faamanatuga i le lalolagi. O le a Ia faia faatasi ma Ona soo faamaoni, e aofia ai le tele o perofeta anamua.

Mataio 26:30

O le a le viiga na usuina e Iesu ma Ona soo a o lei o atu i Ketesemane?

I le taimi o le taumafataga o le Paseka, sa avea o se tu masani le usuina o vaega o le Hallel, o se taulotoina o le Salamo 113–18. O loo ta’ua matagofie e nei Salamo le Mesia. E toatele tagata atamamai e talitonu e foliga mai o le viiga na usuina e Iesu ma Ana Aposetolo o le Hallel.

Mataio 26:31–35

Na faapefea ona “tausuai” soo o le Faaola ona o Ia?

(Faatusatusa i le Luka 3:28–38.)

A o savavali atu Iesu ma Ona soo agai i le Mauga o Olive, sa ta’u atu e Iesu ia i latou o le a latou tausuai ona o Ia i lena lava po. O le upu Eleni ua faaliliuina o le “tausuai” i le Lomiga a King James o le Tusi Paia e mafai foi ona faaliliuina o le “mafuaaga e tautevateva ai” po o le “mafuaaga e pau ai.” Ona faasino atu lea e Iesu i se valoaga o le Feagaiga Tuai e uiga i le taia o le leoleo mamoe ma le faataapeapeina o mamoe. Ina ua maea ona pue faapagotaina le Faaola i se taimi mulimuli ane o lena po, sa taapeape Ona soo mo sina taimi ma sa faafitia faatolu e Peteru le Faaola.

Mataio 26:36–46

O le ā le mea na tupu i Ketesemane?

(Faatusatusa i le Mareko 14:32–42.)

Ina ia aoao atili e uiga i mafatiaga o le Faaola i Ketesemane, tagai i le “Luka 22:39, 44. O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai le Faatoaga o Ketesemane e uiga i le taulaga togiola a le Faaola?

Mataio 26:47–50

O le a le taua o le faafeiloaia o se tasi i se sogi?

(Faatusatusa i le Luka 22:47–48.)

I ulua’i Kerisiano, o le sogi atu i se faiga masani o se faiga tāua lea e faatusa i le faauōga ma le autasi. Atonu na amata mai lenei faiga ia Iesu ma Ona soo e sili ona vavalalata. O lea, sa i ai se mea malie i upu a Iesu ina ua Ia fetalai atu ia Iuta, “Sole, se a le mea ua e sau ai?” ma “E te faalataina ea le Atalii o le tagata i se sogi?”

Mataio 26:47–68

Na faapefea ona pu’eina faapagota ma faamasinoina Iesu?

(Faatusatusa i le Mareko 14:43–65; Luka 22:47–65.)

Mo nisi faamatalaga e uiga i le pu’e faapagotaina ma le faamasinoina o Iesu, tagai i faamatalaga nei:

Mataio 26:51–54

Aisea na le valaau atu ai Iesu i lekeona o agelu e sili ona toatele mo se fesoasoani?

Ina ua uma ona taumafai Peteru e taofi le pue faapagotaina o le Faaola, sa fetalai Iesu e mafai lava ona Ia valaau atu i “agelu e sili ona toatele i lekeona e sefulu ma le lua” e puipuia o Ia. O se au a Roma e aofia ai ni fitafita e 6,000. Pe a manatu moni i ai, e sefululua lekeona e ono avea ma malosiaga o agelu e 72,000. E manino lava, sa i ai ia Iesu Keriso le mana e puipuia ai o Ia lava ae sa le naunau “e faaaoga Lona mana e le gata mo le manuia o le tagata lava ia.” Na lotomalie le Faaola e tuu atu i Lona pu’e faapagotaina ma le sauaina na sosoo ai.

Mataio 26:59–68

O le a le mea sa tulaga ese i le moliaga o le upuleaga?

(Faatusatusa i le Mareko 14:53–65.)

O le upuleaga o lona uiga o le tautala lē faaaloalo i le Atua po o mea paia, e aofia ai le faapea atu e paia. Ina ua faamautu mai e Iesu o Ia o “le Keriso, le Alo o le Atua,” sa tautino atu e le faitaulaga sili ua tausalaina Iesu i le upuleaga. Peitai, o le fetalaiga a le Faaola semanu o le upuleaga pe ana faapea e le moni. “E na o le pau lea o le Tagata faaletino lea sa le mafai ona molia i le solitulafono matautia o le upuleaga …, sa tula’i i luma o faamasino o Isaraelu ua tausalaina o se upuleaga.”

O le upuleaga o se solitulafono e faasalaina i le oti i lalo o le tulafono a Mose. E ui i lea, sa leai se pule i taitai Iutaia e fasioti ai tagata. E na o ta’ita’i Roma na mafai ona faia faasalaga i le oti. Talu ai o le upuleaga o se mataupu tau i Iutaia ma e leai se afaina i tagata Roma, o lea sa suia ai e taitai Iutaia le moliaga i le fouvale, ina ua latou auina atu Iesu ia Pilato.

Mareko 14:36

O le a le uiga o le upu “abba”?

E na o Mareko le tusitala Evagelia na tusia faapea na faalagi e Iesu Keriso Lona Tamā i le tatalo ma faaoga ai le faaupuga Aramaika abba,o lona uiga “tama.” E le o manino pe tatau ona malamalama i le abba o le “tama” aloaia po o le “tama” e sili atu ona vavalalata ma masani ai. Na tuuina mai e Peresitene Jeffrey R. Holland le vaaiga lenei: “I lena taimi sili ona mamafa o le talafaasolopito o tagata uma, faatasi ai ma le toto na puna mai i pu afu uma ma se tagi tiga i Ona laugutu, sa saili ai Keriso ia te Ia o lē sa Ia sailia i taimi uma—Lona Tamā. ‘Ava,’ Sa Ia alaga atu, ‘Papa,’ po o mai laugutu o se tamaitiiti laitiiti, ‘Tamā.’ O se taimi faapitoa patino lenei, e toetoe lava o se le faaaloalo pe a taua. O se Atalii i le taimi ua luluti tiga, o se Tamā Ona pau lea o le puna moni o le malosi, o i laua uma e tumau i le ala, ma faia---aatasi i le po atoa.

Ioane 13:4–12

O le a le taua o le mulumuluina e le Faaola o vae o Ona soo?

I taimi o le Feagaiga Fou, sa seeina e tagata seevae. O le savavali i le tele o auala palapalā, na pefua ai o latou vae. E mafai ona fufulu vae o se malo e auauna a se tagata talimalo. Ae e le fufuluina e se tagata talimalo vae o se malo. O lenei faiga, na saunoa ai Peresitene Jeffrey R. Holland: “I le totonugalemu o le [Talisuaga Mulimuli], sa tulai filemu Keriso, ma fusi ia te ia i le ie soloi faapei, o se pologa po o se auauna ma tootuli e mulumulu vae o le Au Aposetolo. … E le afaina le leai o se tasi e mulumuluina ona aao. I le lotomaualalo faateleina na ia faaauau ai ona aoao atu ma faamamaina i latou. Na oo i lona toe itula—ma tala atu—ona avea ma a latou auauna na lagolagoina.”

O le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Ioane 13:10 ua faaopoopo mai ai le malamalamaaga lenei: “O lenei o le tu masani lenei a tagata Iutaia i lalo o la latou tulafono; o le mea lea, na faia ai e Iesu lenei mea ina ia mafai ona faataunuuina le tulafono.” E lē o manino po o le ā le vaega o le tulafono a Mose o loo faasino i ai iinei. I le avea ai o se vaega o le Toefuataiga, na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita se faaaliga e manaomia ai i latou o loo auai i le Aoga a Perofeta e auai i le mulumuluina o vae.

Ioane 13:23

Aisea na faalagolago ai se soo i le fatafata o le Faaola?

I taimi o le Feagaiga Fou, o i latou e aai i taumafataga aloaia e masani ona taooto i luga o nofoa maualalo e tuu faataamilo i laulau. E faalagolago atu tagata o le ‘aiga i o latou lima agavale ma o latou ulu agai i le laulau ae faasaga atu o latou vae i fafo. O le ulu o se tagata o le a latalata atu i le fatafata, po o le fatafata, o le tagata i lona itu tauagavale. O lenei tulaga o le a mafai ai e le soo “o lē na alofagia e Iesu” ona faia ni talanoaga patino ma le Faaola, e pei o lea e faatatau i le faalataina e Iuta.

Ioane 13:26–27

O le a le sina mea e ‘ai?

O sina mea e ‘ai o se fasi falaoa laitiiti e faaaoga e asu ai le supo ma aano o manu mai se pesini. O se faailoaga o le agalelei ma le faaaloalo mo uo le fufuiina o sina mea e ‘ai ma tuu atu i le tasi ma le isi.

Aoao Atili

O Le Faamanatuga

Mo lauga aupito lata mai mai taitai o le Ekalesia e uiga i le faamanatuga, tagai i le autu o le konafesi aoao “Faamanatuga” i le Gospel Library.

Mulumuluina o Vae

  • Jeffrey R. Holland, “He Loved Them unto the End,” Ensign, Nov. 1989, 67–69

Ala o Faasalalauga

Vitiō

“O le Talisuaga Mulimuli” (6:11)

5:58

Ata

Keriso ma soo i le Talisuaga Mulimuli a o alu ese Iuta

O Le Talisuaga Mulimuli, saunia e Carl Bloch

O Keriso ma Ona soo i le Talisuaga Mulimuli

E Fai ma Faamanatuga ia te Au, saunia e Walter Rane

Keriso o loo fufulu se vae

O le Auauna, saunia e Yongsung Kim

O Keriso o loo mulumulu vae o Ona soo

O Lē e Silisili i le Malo, saunia e J. Kirk Richards

Ua faalataina e Iuta Iesu i se kisi

James Tissot (1836–1902). O le Sogi a Iuta (Le baiser de Judas), 1886–1894. Falemataaga o Brooklyn, 00.159.234

Faamatalaga

  1. Tagai Mareko 8:11; 11:18; 12:12–13.

  2. Mataio 21:9.

  3. Tagai i le Mareko 14:1–2.

  4. Tagai i le Ioane 11:2.

  5. Tagai Esoto 12:3, 5, 7, 12–13, 21–23.

  6. Tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Paseka,” Gospel Library.

  7. Tagai i le Esoto 12:14, 24–27.

  8. Roger R. Keller, Light and Truth: A Latter-day Saint Guide to World Religions (2012), 219.

  9. Jeffrey R. Holland, “This Do in Remembrance of Me,” Ensign, Nov. 1995, 67–68.

  10. Luka 22:19; 1 Korinito 11:24-25.

  11. Jeffrey R. Holland, “This Do in Remembrance of Me, ” 67.

  12. Mataio 26:28 I le King James Version o le Tusi Paia, o le upu Eleni diathēkē i le fuaiupu e 28 ua faaliliuina o le “molimau.” I le toetoe lava o isi tulaga uma, o le diathēkē ua faaliliuina o le “feagaiga” (tagai Tremper Longman III ma Mark L. Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words [2023], 190). O le tele o isi Tusi Paia ua faaliliuina diathēkē o le “feagaiga” i le Mataio 26:28.

  13. Tagai i le Esoto 30:10; Levitiko 17:11.

  14. Esoto 24:3–8.

  15. Dallin H. Oaks, “Sauniga Faamanatuga ma le Faamanatuga,” Liahona, Nov. 2008, 19.

  16. Tagai i le Ieremia 31:31–33; 1 Korinito 11:25; Eperu 9:13–14.

  17. Russell M. Nelson, “The Atonement,” Ensign, Nov. 1996, 35.

  18. Tagai i le Mataio 26:26–28; Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 26:22–25 (Gospel Library); Faaliliuga a Iosefa Samita, Mareko 14:20–24 (Gospel Library).

  19. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:5–14.

  20. Tagai i le Andrew C. Skinner, “The Life of Jesus of Nazareth: An Overview,” in New Testament History, Culture, and Society: A Background to the Texts of the New Testament, ed. Lincoln H. Blumell (2019), 265–67.

  21. Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words, 1137.

  22. Tagai i le Sakaria 13:7.

  23. Tagai i le Mataio 26:69–75.

  24. Tagai Erik OdinEuu, “Worship and Ritual Practices in the New Testament,” i le Blumell, New Testament History, Culture, and Society, 592–94.

  25. Mataio 26:50.

  26. Luka 22:48.

  27. Harold W. Attridge and others, eds., The HarperCollins Study Bible: New Revised Standard Version, Including the Apocryphal/Deuterocanonical Books (2006), 1716, faamatalaga mo le Mataio 26:53.

  28. David A. Bednar, “Agamalu ma Maualalo i le Loto,” Liahona, Me 2018, 33.

  29. Taiala i Tusitusiga Paia, “Upuleaga, Upuleagaina,” Gospel Library; tagai foi Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words, 1057–58.

  30. James E. Talmage, Jesus the Christ (1916), 629.

  31. Tagai i le Levitiko 24:11–16.

  32. Tagai Luka 23:2; Ioane 18:30–34; tagai foi Talmage, Jesus the Christ, 624–25.

  33. Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words, 1037.

  34. Tagai Paul Y. Hoskisson, “Why Is Abba in the New Testament?,” Religious Educator, vol. 6, nu. 1 (2005), 43.

  35. Jeffrey R. Holland, “Hands of the Fathers,” Ensign, May 1999, 16.

  36. Daniel L. Belnap, “‘Those Who Receive You Not’: The Rite of Wiping Dust off the Feet,” in By Our Rites of Worship: Latter-day Saint Views on Ritual in Scripture, History, and Practice, ed. Daniel L. Belnap (2013), 214.

  37. Jeffrey R. Holland, “He Loved Them unto the End,” Ensign, Nov. 1989, 25.

  38. Faaliliuga Iosefa Samita, Ioane 13:10, Gospel Library.

  39. Belnap, “‘Those Who Receive You Not,’” 246, vaefaamatalaga 14.

  40. O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia, “Mulumuluina o Vae,” Gospel Library; tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:137–41.

  41. Tagai i le Earl D. Radmacher and others, eds., NKJV Study Bible, 3rd ed. (2018), 1600, note for Ioane 13:23.

  42. Tagai i le Ioane 3:23–28.

  43. Tagai Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words, 1158; Thomas R. Valletta, O Le Feagaiga Fou Taiala mo le Suesueina: Amata e Oo i le Faaiuga (2018), 402; Daniel H. Ludlow, Companion to Your Study of the New Testament (1982), 415.