Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Iosefa Samita—Mataio 1; Mataio 24–25; Mareko 12–13; Luka 21


“Iosefa Samita—Mataio 1; Mataio 24–25; Mareko 12–13; Luka 21,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

Iosefa Samita—Mataio 1; Mataio 24–25; Mareko 12–13; Luka 21

I Ierusalema, na aoao atu ai e Iesu le faataoto i le au galulue vine amioleaga. Sa ia aoao mai foi e uiga i mea e tatau ona tatou tuuina atu i le Atua, poloaiga tetele e lua, ma tupe iti a le fafine ua oti lana tane. I luga o le Mauga o Olive, sa aoao mai ai le Faaola e uiga i le faatafunaga o Ierusalema ma faailoa mai poo a faailoga a’o lumanai Lona Afio Mai Faalua. Sa Ia faasoa mai faataoto i taupou e toasefulu, taleni, ma mamoe ma ‘oti e aoao ai Ona soo i le auala e saunia ai mo Lona toe foi mai.

O Punaoa

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusi po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe fai ma sui o le tulaga aloaia o le Ekalesia.

Talaaga ma Faamatalaga

O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le Iosefa Samita--Mataio?

A o galue ai i lana faaliliuga musuia o le Tusi Paia, sa tele atu suiga na faia e le Perofeta o Iosefa Samita i le Mataio 24 nai lo se isi lava mataupu i le Feagaiga Fou. O lenei toe iloiloga ua lauiloa o Iosefa Samita—Mataio ma o loo maua i le Penina Tau Tele.

I le Mataio 24 na valoia ai e le Faaola ni vaega se lua na tutupu: (1) o le faatafunaga o Ierusalema ma (2) mea o le a tutupu a o lumanai Lona Afio Mai Faalua. I le tala a Mataio, e mafai ona faigata ona iloa po o fea fuaiupu o loo faamatala ai mea taitasi na tutupu. I se faatusatusaga, o le Iosefa Samita—Mataio ua tuuina mai ai se eseesega manino i le va o mea e lua na tutupu. O loo faamatala mai e le Iosefa Samita—Mataio 1:5–21 mea o le a tutupu pe a faatoa mavae le maliu o le Faaola, ma fuaiupu 22–55 o loo faamatala mai ai mea o le a tutupu i aso e gata ai, a o lei oo i Lona Afio Mai Faalua.

O nisi o fuaitau e faatasi ona ta’ua i le King James Version ae e faalua ona toe ta’ua i le Iosefa Samita—Mataio. Ma le isi, o le Iosefa Samita—Mataio 1:55 e le o i ai se fuaiupu e fesootai i le Mataio 24.

Iosefa Samita—Mataio 1:2–4

O anafea na tupu ai le valoaga o le faatafunaga o le malumalu?

(Faatusatusa i le Mataio 24:1–3.)

o se ata o Ierusalema i le taimi o le Faaola

O Le Maota o Lo’u Tamā,, saunia e Al Rounds

Ua mu Ierusalema

O le Faatafunaga o Ierusalema e Nepusatana, saunia e William Brassey Hole

Na valoia e le Faaola o le a faaumatia le malumalu. Na faataunuuina lenei valoaga i le 70 T.A. Ina ua mavae ni masina o taua malolosi i le va o tagata fouvale Iutaia ma le ‘autau a Roma, na sulufa’i atu tagata fouvale i totonu o pa o Ierusalema. Na siomia e tagata Roma le aai. Na faamatalaina e le tusitalafaasolopito Iutaia anamua o Josephus le matautia o le osofaiga ma tusia ai e faapea o tagata o Ierusalema “ua le maua se faamoemoe e ola ai.” I lalo o le taitaiga a le kovana Roma o Tito, na osofa’ia ai e le ‘autau a Roma le aai. Na susunuina e le autau le malumalu ma faataapeapeina maa na totoe. E tusa ma le tasi miliona tagata Iutaia na maliliu i le taua.

Iosefa Samita—Mataio 1:4

O Le a “le iuga o le lalolagi”?

(Faatusatusa i le Mataio 24:3.)

“O le iuga o le lalolagi” e pei ona faamatalaina i le Iosefa Samita—Mataio 1:14 e faatatau i le iuga o le amioleaga. Na faamalamalama mai e le Perofeta o Iosefa Samita, “E tusa ai ma le gagana a le Faaola, o le iuga o le lalolagi o le faaumatiaga lea o e amioleaga; o le seleselega ma le iuga o le lalolagi ua i ai se faatatauga tonu lava i le aiga o tagata i aso e gata ai, nai lo le lalolagi, e pei ona mafaufauina e le toatele.”

Iosefa Samita—Mataio 1:12–20, 31–32

O Le a le “mea inosia e faatafuna ai”?

(Faatusatusa i le Mataio 24:15–22.)

Na valoia e le perofeta o le Feagaiga Tuai o Tanielu “e uiga i se aso o le a i ai ‘mea inosia e faatafuna ai’ [Tanielu 11:31; 12:11].” E faatatau lenei mea i tulaga o le faatafunaga o le a oo mai ona o le amioleaga. Na malamalama Kerisiano o le valoaga a Tanielu na muai faataunuuina ina ua faaumatia e Roma Ierusalema i le T.A. 70. O le faataunuuga lona lua o le valoaga a Tanielu o le a tupu pe a faaumatia e amioleaga i le taimi o le Afio Mai Faalua le Faaola.

“I se uiga lautele, o le mea inosia o le faatafunaga e faamatala ai foi ia faamasinoga o aso e gata ai o le a liligi ifo i luga o e amioleaga i soo se mea lava latou te i ai.” Mai lava i le amataga o lenei tisipenisione, ua valaauina e le Alii Ana auauna e lapataia tagata uma e uiga i faamasinoga o aso e gata ai o le a oo mai.

Iosefa Samita—Mataio 1:22

O ai “e ua filifilia e tusa ma le feagaiga”?

O le upu filifilia e faasino ia i “latou o e alolofa i le Atua ma o latou loto atoa ma ola i olaga e fiafia i ai o Ia” I le Iosefa Samita—Mataio, o le “filifilia e tusa ma le feagaiga” e faatatau ia i latou o e na osia feagaiga ma le Atua—o tagata papatiso o le Ekalesia a le Faaola.

Iosefa Samita—Mataio 1:27

O le ā e faatusa i ai le faapotopotoina o aeto i se tino oti?

(Faatusatusa i le Mataio 24:28.)

I lenei fuaiupu, o aeto (“vultures” i nisi faaliliuga) o loo faapotopotoina i se tino oti e faatusatusa i le faapotopotoina o Isaraelu. “O le ala o le faapotopotoina, ua ta’u mai ia i tatou, o le a i ai i le ala faavavega ma le faalilolilo e tasi e pei o le faapotopotoina o aeto i se tino oti o loo taoto i le toafa—e faafuasei ma e le mafai ona faamatalaina i latou i itu e fa o le lagi ma o mai faatasi mai le mamao tele i lena nofoaga e tasi.”

Iosefa Samita—Mataio 1:36

O le a le “faailoga o le Atalii o le Tagata”?

(Faatusatusa i le Mataio 24:30.)

I le saunoa ai e uiga i mea e tutupu a o lumanai le Afio Mai Faalua o le Faaola, na valoia ai e le Perofeta o Iosefa Samita: “O le a i ai taua ma tala o taua, faailoga i le lagi i luga ma le lalolagi i lalo, e liua le la i le pogisa ma le masina i le toto, mafuie i nofoaga eseese, o sami o loo tafe i tua atu o o latou tuaoi; ona faaali mai ai lea o se faailoga sili se tasi o le Atalii o le Tagata i le lagi. Ae o le a le mea o le a faia e le lalolagi? O le a latou fai mai o se paneta, o se fetu o le aniva, ma isi. Peitai o le a afio mai le Atalii o le Tagata o se faailoga o le afio mai o le Atalii o le Tagaa, lea o le a fai ma malamalama o le taeao e oso ae i le itu i sasae [tagai i le Iosefa Samita—Mataio 1:26].”

Iosefa Samita—Mataio 1:38–40

O le a faapefea ona tatou iloa ua latalata mai le Afio Mai Faalua o le Faaola?

(Faatusatusa i le Mataio 24:36.)

Sa faaaoga e Iesu Keriso le faataoto i le laau o le mati e talanoa ai e uiga i Lona Afio Mai Faalua. O le mati “o se tasi lea o laau e muamua faaali mai ona fua, ia e aliali muamua mai i lau; o lea o le a faamoemoeina ai foi se mati e i ai lau e fua mai. … O le taimi e iloa ai lau ua faailoa mai ai ua ‘latalata mai le taumafanafana’ [Iosefa Samita—Mataio 1:38–39].” E lei tuuina mai e Iesu le aso tonu po o le itula o le a toe foi mai ai o Ia. Ae o le faaaogaina o le faatusa o se mati, na Ia aoao mai ai o le a toe foi mai o Ia i le vaitau o loo i ai faailoga folafolaina.

Mataio 25:1–12

O le a se mea e mafai ona aoao mai e agaifanua o faaipoipoga i le Feagaiga Fou ia i tatou e uiga i le faataoto i taupou e toasefulu?

I taimi o le Feagaiga Fou, i se aso faaipoipo, sa masani ona faafeao atu e uo a le tamaitai faaipoipo ma le faatoafaiava le ulugalii i le fale o le faatoafaiava. E masani ona ui atu tagata i le ala aupito umi i le fale o le faatoafaiava ina ia mafai ai e le toatele o tagata ona vaai i le solo ma olioli faatasi ma i latou. O nisi tagata e faatalitali i le fale o le alii faaipoipo, e faatalitali ai i le taunuu atu o le “solo o le faaipoipoga.” O nisi i le solo e tauaveina sulu po o lamepa; o isi e tauaveina lala ma fugalaau o le maito. A uma ona oo atu le solo i le fale o le alii faaipoipo, e masani lava ona faia se taumafataga o le faaipoipoga. O se taimi o se faamanatuga tele.

I le faataoto i taupou e toasefulu, o lenei solo o le faaipoipoga na faia i le po. Sa faatalitali taupou e toasefulu e faafeiloai le tamaitai ma le alii faaipoipo. Sa latou tauaveina taitoatasi se lamepa. Sa ave e tamaitai lamepa i le po mo le saogalemu o le tagata lava ia ma ia faatumauina lo latou tulaga tauleleia. Semanu e “le mafai” mo se tamaitai e le’i faaipoipo ona alu i fafo i le pogisa e aunoa ma se lamepa. I le le’i iloa ai po o afea o le a taunuu ai le solo i le fale o le alii faaipoipo, sa mana’omia ai e tamaita’i taitoatasi ona i ai ni suauu faaleoleo mo lana lamepa.

I le saunoa ai i le faatusa o lenei faataoto, na aoao mai ai Peresitene Dallin H. Oaks: “Sa valaaulia uma [taupou] e toasefulu i le tausamaaga o le faaipoipoga, ae na o le afa o i latou sa saunia ma suauu i a latou lamepa ina ua sau le faatoafaiava. O le toalima sa saunia, sa ulufale atu i le tausamaaga, ona tapuni ai lea o le faitotoa. O le toalima sa leai ni a latou sauniuniga, sa tuai mai. Ua tapuni le faitotoa, ma ua le mafai e le Alii ona faaulufale i latou. … O le matua taufaamata’u lava o le savali o lenei faataoto. O taupou e toasefulu, e faasino i tagata o le ekalesia a Keriso, aua sa valaaulia uma lava i le tausamaaga o le faaipoipoga, ma sa iloa foi e tagata uma mea sa manaomia, ina ia mafai ai ona ulufale atu pe a sau le faatoafaiava. Ae sa na o le afa o i latou sa saunia ina ua sau o ia.”

Mataio 25:8–12

Aisea na le mafai ai e taupou popoto ona tufa atu a latou suauu i taupou valea?

O amioga a taupou popoto ua faailoa mai ai o sauniuniga a se tagata e feiloai ma le Faaola e le mafai ona tuuina atu i se isi. Na aoao mai Elder David A. Bednar: “Pe na manatu faapito ea taupou popoto e toalima ma lë mananao e faasoa atu … ? Pe mafai ea ona e tuuina atu i se isi tagata le malosiaga faaleagaga lea e te maua mai i le usiusitai e le aunoa i poloaiga? Pe mafai ona pasi atu i se tasi o manaomia, le malamalama e maua mai i le suesue o tusitusiga paia ma le maelega ma le mafaufau loloto? Pe mafai ona sii atu i se tagata o loo feagai ma mafatiaga po o se luitau tele, le filemu e aumaia e le talalelei i se tagata faamaoni o le Au Paia o Aso e Gata Ai? O le tali manino lava i nei fesili taitasi o le leai.”

Mataio 25:14–30

O le a le mea o aoao mai e le faataoto i taleni e uiga i le Afio Mai Faalua?

(Faatusatusa i le Luka 19:11–27.)

I le faataoto i taleni, na talanoa ai Iesu e uiga i se matai na tuuina atu i auauna e toatolu ni taleni. O se taleni o se iunite o le mamafa ma e faatatau i tupe. I se isi faaupuga, sa tuuina atu i auauna ia mataupu faapisinisi a le matai. Sa faamasinoina auauna i mea sa latou faia i taleni na latou mauaina. I le anotusi o le sauniuni mo le Afio Mai Faalua, o taleni “e faatusa i soo se tausimea ua tuuina mai ia i tatou ma e tatau ona faalauteleina e fesoasoani ai e fausia le malo.” Na matauina e Peresitene Lorenzo Snow, “E tali atu oe i le Atua mo le faaaogaina faamaoni o taleni ua ia faia ai oe ma tausimea, pe telē pe laitiiti.”

Mataio 25:31–46

O ai e faatusa i ai mamoe ma ‘oti?

I taimi o le faatusipaia, o lafu e mafai ona aofia ai mamoe ma ‘oti. I le faataoto lenei, o le tuueseeseina o mamoe ma oti o se faatusa o le faamasinoga o le a tupu i le Afio Mai Faalua o le Faaola. O mamoe e faatusa i soo faamaoni o e na auauna atu i le Faaola e ala i le auauna atu ia i latou o loo manaomia le fesoasoani. O le a maua e i latou nei se nofoaga i le itu taumatau o le Tupu, e faatusa i se nofoaga o le mamalu ma le mana. I le isi itu, o oti, e faatusa ia i latou o e na le auauna atu i le Faaola ona latou te lei auauna atu ia i latou o loo manaomia le fesoasoani. E faateia i latou i le tausalaina mo agasala o le le faia. O le a tofia i latou i le lima agavale o le Tupu, e faatusa i le le fiafia.

Mareko 12:41–44

O le a le tupe iti?

(Faatusatusa i le Luka 21:1–4.)

itu uma e lua o se lepton, o se tupe apamemea

O itu e lua o le siliva apamemea sa mamanuina i le seneturi a o lei amataina le galuega a le Faaola

O tupe iti e lua na foai atu e le fafine ua oti lana tane i le faleteuoloa o le malumalu o ni tupe siliva laiti a tagata Iutaia (leptons). E lua tupe iti e tutusa ma le tasi le pene Roma (quadrans)—o le tupe siliva aupito itiiti lea i Roma. O le aofaiga o mite e lua o lona aoga pe tusa o le ¹⁄₆₄ o le totogi o se tagata faigaluega i aso taitasi.

Luka 21:24

O le a le “tausaga o Nuuese”?

E na o le faatasi ona ta’ua lenei fuaitau i le Tusi Paia. O eseesega o lenei fuaitau e tele taimi e faaali mai ai i mau o le Toefuataiga. I taimi o le Feagaiga Fou, sa talai muamua atu le talalelei i tagata Iutaia ona sosoo ai lea ma Nuuese. I nei aso e gata ai, o le savali o le talalelei toefuataiina na muamua atu i malo o Nuuese ma o le a iu lava ina alu atu i tagata Iutaia. O lenei vaitau lea e faamuamua ai Nuuese i le mauaina o le talalelei e ta’ua o “tausaga o Nuuese.”

Aoao Atili

O Le Afio Mai Faalua

Faataoto i Taupou e Toasefulu

O le faataoto i Taleni

Ala o faasalalauga

Vitio

“Render unto Caesar and unto God” (1:01)

1:1

“Jesus Teaches about the Widow’s Mites” (1:14)

1:15

“The Ten Virgins” (1:45)

1:45

“The Parable of the Talents” (3:08)

3:8

“Ye Have Done It unto Me” (3:20)

3:20

Ata

O Keriso o loo afio ifo i se ofu talaloa mumu i tagata mai vaitaimi ma aganuu eseese

E Toe Afio Mai o Ia e Pule ma Nofotupu, saunia e Mary Sauer

O Iesu o loo faaloaloa atu lima, ua siomia e tagata

Keriso le Faamafanafana, saunia e Carl Heinrich Bloch

o le Keriso toetu o loo siomia e agelu

O le Afio Mai Faalua, saunia e Harry Anderson

e toalima tamaitai e i ai lamepa mumu ua tuua tamaitai e toalima i tua atu o i latou e leai se suauu

O Le Toalima o i Latou e Popoto, saunia e Walter Rane

mamoe ma ‘oti i luga o se mauga papa

Faamatalaga

  1. Tagai D. Kelly Ogden, “Prophecies and Promises of Joseph Smith—Matthew,” Religious Educator, vol. 3, nu. 1 (2002), 35.

  2. Tagai i le Mataio 24:6, 12, 15.

  3. Tagai i le Iosefa Samita—Mataio 1:10, 12, 23, 28, 30, 32.

  4. I le Jared W. Ludlow, “The First Jewish Revolt against Rome,” in New Testament History, Culture, and Society: A Background to the Texts of the New Testament, ed. Lincoln H. Blumell (2019), 235.

  5. Tagai i le Kenneth L. Barker and others, eds., NIV Study Bible: Fully Revised Edition (2020), 1687, faamatalaga mo le Mataio 24:2.

  6. Tagai i le Richard Neitzel Holzapfel and others, Jesus Christ and the World of the New Testament (2006), 303.

  7. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007),300.

  8. Bible Dictionary, “Abomination of desolation.”

  9. Tagai i le Bible Dictionary, “Abomination of desolation”; Mataio 24:15; Iosefa Samita—Mataio 1:12.

  10. Tagai i le Iosefa Samita—Mataio 1:31–32.

  11. Bible Dictionary, “Abomination of desolation.”

  12. Tagai, mo se faataitaiga, Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:4–14; 84:117; 88:84–85.

  13. Taiala i Tusitusiga Paia, “Elect,” Gospel Library.

  14. Na aoao mai Peresitene Harold B. Lee e faapea “‘e tusa ai ma le feagaiga’ o lona uiga o tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso” (The Teachings of Harold B. Lee, ed. Clyde J. Williams [1996], 401; tagai foi Iosefa Samita—Mataio 1:22; Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:7; 33:6).

  15. Tagai, mo se faataitaiga, Mataio 24:28, New Revised Standard Version.

  16. Hugh Nibley, The Prophetic Book of Mormon (1989), 472.

  17. Aoaoga: Iosefa Samita; 252–53.

  18. Bible Dictionary, “Fig tree.” I le 1 Tesalonia 5:3, na aoao mai ai e Paulo se manatu faapena e ala i le faaaogaina o le talafaatusa i se fafine o le a fanau.

  19. Kenneth E. Bailey, Jesus through Middle Eastern Eyes: Cultural Studies in the Gospels (2008), 272.

  20. Tagai i le Bible Dictionary, “Marriage.”

  21. Tagai i le Mark D. Ellison, “Family, Marriage, and Celibacy in the New Testament,” in Blumell, New Testament History, Culture, and Society, 536.

  22. Tagai i le Harold W. Attridge and others, eds., The HarperCollins Study Bible: New Revised Standard Version, Including the Apocryphal/Deuterocanonical Books (2006), 1712, faamatalaga mo le Matthew 25:1.

  23. Bailey, Jesus through Middle Eastern Eyes, 272.

  24. Dallin H. Oaks, “Sauniuniga mo le Afio Mai Faalua, LiahonaMe 2004, 8.

  25. David A. Bednar, “Faaliliuina i le Alii, LiahonaNov. 2012, 109.

  26. Gaye Strathearn, “Teaching the Four Gospels: Five Considerations,” Religious Educator, vol. 13, nu. 3 (2012), 89.

  27. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Lorenzo Snow (2012), 188.

  28. Dana M. Pike, “Jesus, the Great Shepherd-King,” i le Celebrating Easter, ed. Thomas A. Wayment and Keith J. Wilson (2007), 63.

  29. Alonzo L. Gaskill, The Lost Language of Symbolism: An Essential Guide for Recognizing and Interpreting Symbols of the Gospel (2003), 257.

  30. Tagai i le Mareko 12:42; Attridge and others, The HarperCollins Study Bible, 1749, note for Mareko 12:42.

  31. Tagai i le 1 Nifae 15:13; 2 Nifae 27:1; 3 Nifae 16:4; Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:25, 28, 30; Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:41.

  32. Tagai i le Roma 1:16.

  33. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:8.