Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Ioane 7–10


“Ioane 7–10,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

Ioane 7–10

Na ulufale atu Iesu i le vaega mulimuli o Lana galuega i le tino. Na auai o Ia i le Tausamiga o Fale Apitaga. Sa Ia aoao mai le auala e mafai ai e tagata uma ona iloa le moni o Ana aoaoga. Sa Ia faaaogaina ata faatusa o le vai ma le malamalama i le Tausamiga o Fale Apitaga e tautino atu ai o Ia o le Mesia. Sa tali atu foi o ia i le au tusiupu ma le au Faresaio o e na taumafai e maileia o ia i se mataupu o se fafine na maua i le mulilua. Sa faapupula e Iesu se tagata na fanau mai o tauaso. Sa taumafai taitai Iutaia e ta’uleaogaina Lona mana e faia ai vavega. Na Ia faailoa mai o Ia o le Leoleo Mamoe Lelei. Ua ia te Ia le mana e tuu ifo ai Lona soifua ma toe ave a’e ai.

O Punaoa

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusi po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.

Talafaasolopito ma le Talaaga

Ioane 7:1

O ai tagata Iutaia na manana’o e fasioti Iesu?

Sa nofo Iesu i le eria o Kalilaia, lea sa ia manuia ai i Lana galuega. Sa ia aloese mai itulagi na siomia ai Ierusalema ona sa matuai uunaia i latou e taitai Iutaia o e sa mananao e fasioti o Ia. O tagata Iutaia o loo ta’ua i lenei fuaiupu o taitai Iutaia, e le o tagata lautele o Iutaia.

Ioane 7:2, 10, 14

O le a le Tausamiga o Fale Apitaga?

O le Tausamiga o Fale Apitaga o se tausamiga e tele faatusa ma e aofia ai le tele o sauniga. E fitu aso na alu ai ma na faia i le vaitau o le seleselega. O le tausamiga mulimuli lenei o le tausaga ma o le tausamiga sili ona fiafia ona o lana savali o le laveaiga.

Sa nonofo tagata i fale le tumau i le taimi o le faaaliga. O lenei mea sa faamanatu atu ai ia i latou le 40 tausaga na faaaluina e Isaraelu i le vao ina ua uma ona lavea’iina mai le nofo pologa i Aikupito.

O le Tausamiga o Fale Apitaga o se faamanatuga foi lea o le faai’uga o le vaitau o le tausamiga ma le seleselega mulimuli. O le faapotopotoina i le seleselega na fesoasoani iā Isaraelu e manatua ai le auala na faapotopoto ai e le Atua Isaraelu mai Aikupito. O le seleselega sa faatusa foi i le taimi o le a faapotopoto ai e le Atua atunuu uma ia te Ia.

Ioane 7:14–15

Aiseā na maofa ai tagata Iutaia ina ua a’oa’oina i latou e Iesu?

E lei maua e Iesu Keriso aoaoga ma agavaa na maua e le toatele o tusiupu ma faiaoga i Ona aso. E ui lava i lea, sa lolofi atu tagata e faalogologo ia te Ia o aoao atu. Sa latou ta’ua o Ia o le ”rapi,” lea sa avea ”o se faalagiga faamamaluina o le faaaloalo mo se faiaoga po o se a’oa’o.” I lenei taimi, e oo lava i taitai o le malumalu na pue faapagotaina sa matuai faagaeetia lava i aoaoga a Iesu ma sa latou le aumaia ai o Ia i taitai Iutaia. ”Pe manatu se tasi i Ona agavaa po o Lana uiga, e manino lava sa matuai ese lava Iesu mai isi faiaoga.”

Ioane 7:19–24

Na faapefea ona faaaoga e nisi tagata le tulafono a Mose e teena ai Iesu?

Sa mulimuli le au tusiupu ma le au Faresaio i le tulafono a Mose, lea sa faamaumauina i le Tora (o tusi muamua e lima o le Feagaiga Tuai). Sa latou mulimuli foi i le tulafono tuugutu, po o ”le tu masani a toeaina.” O le tulafono tuugutu o se faamatalaga a le aoao e uiga i le Tora ma sa aofia ai ni tulafono faaopoopo e fesoasoani ai i tagata e tausia le tulafono a Mose. Na faateleina le taua o nei aoaoga tuugutu a o faasolo ina filemu leo faaperofeta ina ua mavae malaki. E toatele tagata Iutaia sa mumusu e faalogo ia Iesu ona sa latou talitonu e le o faamamaluina e Ia le tulafono tuugutu. I se tasi taimi, sa Ia solia ai le tulafono tuugutu e ala i le faamaloloina o se tagata i le aso Sapati. Na tali atu Iesu i Ana faitioga i le fetalai atu, ”Aua le soona faamasino e tusa ma a outou uputuu, a ia faamasino i le faamasinoga amiotonu.”

Ioane 7:37–39

Na faapefea ona faaaoga e Iesu le Tausamiga o Fale Apitaga e aoao atu ai le uiga o le ”vai ola”?

O se tasi o sauniga e sili ona faatalitali i ai o le Tausamiga o Fale Apitaga o le solo i aso taitasi. O le a aumaia e se ositaulaga tofia le vai mai le Taelega o Seloa ma se sioki auro. Ona ia sasaa atu lea o le vai i luga po o autafa o le fata faitaulaga o le malumalu. O lenei vai sa manatu i ai o le ”vai ola” aua o le Taelega o Seloa sa fafagaina e se punavai masani. O le faiga masani o le aumaia o vai mai Seloa atonu na faatusa i le gafatia o le Atua e faamama ma faapaiaina Ona tagata.

O le ata o le ”vai ola” na aumaia i se tu masani umi a Isaraelu. I le tau matutu o Sasa’e Latalata anamua, sa tāua tele le mauaina o vai ina ia ola ai. O le le lava o le vai na avea ai o se punaoa taua ma o se faatusa mamana o le ola.

I le toe aso o le Tausamiga o Apitaga, ina ua maea ona faamanatu e tagata le toe liligiina mulimuli o le vai, sa tulai Iesu ma alaga ua faapea atu, ”Afai e fia inu se tasi, ina sau ia ia te au e inu ai” Na fetalai Iesu o le a tafe mai le ”vai ola” mai ia i latou o e talitonu ia te Ia. Na faamalamalama mai e Ioane o loo faasino Iesu i le meaalofa o le Agaga Paia. E lei tuuina mai lenei meaalofa i lena tisipenisione.

Ioane 8:1–6

O le a le mailei sa taumafai le au tusiupu ma le au Faresaio e faatulaga mo Iesu e ala i le aumaia ia te Ia o se fafine ua maua i le mulilua?

O le aumaia o le fafine ua mulilua i le Faaola, na faamoemoe ai le au Faresaio e maileia o Ia i le mea sa latou manatu o le a avea ma se tulaga e le mafai ona fai. I lalo o le tulafono a Mose, o le mulilua o se solitulafono matuiā, e faasalaina i le fetogiina i maa. O lea, afai e le malie Iesu e fetogi o ia i maa, e mafai ona tuuaia o Ia i le teenaina o le tulafono a Mose. I le isi itu, afai e malie Iesu e fetogi o ia i maa, e mafai ona Ia faatupuina le le fiafia o tagata e ala i le fautuaina o se faasalaga e le fiafia i ai. E mafai foi ona tuua’ia o ia i luma o taitai Roma i le lagolagoina o se faasalaga e le’i faatagaina e Roma.

Ioane 8:11

O le a se mea ua aoao mai e gaoioiga a Iesu ia i tatou e uiga i tulafono ma le alofa?

E lei faamagaloina e Iesu le agasala a le fafine; pe na Ia tausalaina foi o ia. Nai lo lena, sa Ia tuuina atu ia te ia se taimi e salamo ai. E uiga i lenei tala na saunoa ai Peresitene Dallin H. Oaks: ”Ina ua o ese atu le motu o tagata maasiasi, sa faaaoga e le Faaola le mana o le alofa. Sa Ia teena foi ma le alofa mutimutivale ona faasala le fafine, ma o lena faatinoga alofa na siitia ai o ia i se olaga fou. O le a oo mai le faatatauga o le tulafono i se taimi mulimuli ane, pe a faamasinoina o ia i le atoaga o lona olaga, e aofia ai ma le salamo. Ae i lena mea na tupu na faaalia ai e le Faaola le alofa ma le alofa mutimutivale e ala i le aloese mai le faasalaina ona faamautu ai lea o le tulafono i le fetalai atu, ‘Alu ia oe, aua e te toe agasala.’ [Ioane 8:11].”

Ioane 8:12

O le a le mea sa taua e uiga i le nofoaga ina ua fetalai Iesu, ”O a’u nei o le malamalama o le lalolagi”?

I le afiafi o le aso muamua o le Tausamiga o Fale Apitaga, e faapotopoto ai tagata lautele i le Lotoa o Tamaitai (i fafo atu o le lotoa i fafo o le malumalu). O iinei e faamumu ai e ositaulaga ni tulaga moli tetele se fa. Sa faapea mai, o le malamalama o nei moli e 70 futu (21-mita) e mafai ona vaaia i Ierusalema atoa.

Ina ua mavae le aso mulimuli o le Tausamiga o Fale Apitaga, sa toe foi atu Iesu i le malumalu. A o Ia aoao atu, sa Tu o Ia i tafatafa o tulaga moli tetele ua tapeina. Na Ia ta’utino atu, ”O au nei o le malamalama o le lalolagi.”

Na faailoa mai e Elder Dallin H. Oaks ni auala se tolu o loo avea ai Iesu Keriso ma Malamalama o le Lalolagi:

“O Iesu Keriso o le malamalama o le lalolagi aua o ia o le puna o le malamalama lea ‘ua susulu atu mai luma o le Atua e faatumulia ai le loaloa o le vateatea’ (MF&F 88:12. …

”O Iesu Keriso o le malamalama o le lalolagi aua o ana faataitaiga ma ana aoaoga e faamalamalamaina ai le ala e tatau ona tatou uia e toe foi atu i le afioaga o lo tatou Tamā o i le Lagi. …

”O Iesu Keriso foi o le malamalama o le lalolagi aua o lona mana e faatosinaina i tatou e faia mea lelei.”

Ioane 8:37–52

Aiseā na mitamita ai ta’ita’i Iutaia e faatatau i le avea ma fanau a Aperaamo?

Na talitonu ta’ita’i Iutaia, o le tupuga mai iā Aperaamo na latou maua ai ni faaeaga faapitoa i le silafaga a le Atua. O le tali atu, na a’oa’ia ai e Iesu i latou ona o le lē faia o galuega a Aperaamo. O loo faamaumauina i le tusi o Kenese nisi o galuega a Aperaamo e ese mai i amioga a taitai Iutaia: Na liua e Aperaamo isi i le talalelei. O ia o se tagata e faatupuina le filemu. Sa usiusitai o ia i le Atua. Sa ia taliaina avefeau faalelagi. Sa ia faaalia le faatuatua i le Atua. Nai lo le faia o galuega a Aperaamo, sa saili nei ta’ita’i e fasioti Iesu, o le Atua lava lea o Aperaamo.

Ioane 8:58–59

Aisea na mananao ai tagata Iutaia e fetogi Iesu i maa ina ua Ia fetalai mai, ”Sa a’u i ai, a o lei leai se Aperaamo”?

Ina ua faaali atu le Alii ia Mose i le togavao mumu, sa Ia faaaogaina le igoa ”O A’U.” O le igoa O A’u o lona uiga ”O Ia” po o le ”O loo i ai o Ia” ma e fesootai tonu lava ma le suafa Eperu o Yahveh, po o Ieova. O le suafa o Ieova ”e faasino i le ‘E Le Mafai Ona Suia.’” O le faaaogāina o lenei suafa, na folafola atu ai e Iesu o Ia o Ieova, o le Tagata lava lea na fetalai atu ia Mose ma o lē na fesoota’i atu i perofeta o vaitausaga uma. Sa talitonu ta’ita’i Iutaia o se faamatalaga upuleaga lenei, ma sa latou saunia e fasiotia Iesu ona o lenā mea.

Ioane 9:1–7

O le a le mea na talitonu i ai tagata i aso o Iesu e uiga i mafuaaga o mafatiaga?

O le fesili a le au soo e uiga i le mafuaaga o le tauaso o le tamaloa na atagia mai ai se talitonuga masani faapea o mafatiaga o se taunuuga o le agasala. O lenei talitonuga na aofia ai le mafaufau ”o mafatiaga o se tagata e tatau ona avea ma taunuuga tonu o se agasala faapitoa a i latou po o o latou matua.” Na teena e Iesu lenei talitonuga. Sa ia aoao mai e mafai ona faaalia le mamalu o le Atua e ala i mafatiaga o tagata.

Ioane 9:22–23, 34–35

O le a taunuuga o le tuliina i fafo mai le sunako?

Sa fefefe matua o le tamaloa na fanau mai o tauaso afai latou te fai mai o Keriso lea na faamaloloina lo latou atalii, o le a tutuli ese i latou i fafo mai le sunako. O sunako o nofoaga autu faalelotu ma agafesootai o le olaga o tagata Iutaia. Sa latou ofoina atu le mauaina o aoaoga faaleagaga, tapuaiga, aoaoga, ma avanoa faaagafesootai. O le tutuli ese i fafo mai le sunako e sili atu lona uiga nai lo le leai o se nofoaga e tapuai ai; o lona uiga o le aveesea o fesootaiga faaleaganuu ma agafesootai uma.

Ioane 10:1–18

Na faapei leoleo mamoe i le taimi o Iesu Keriso?

Sa puipuia ma taitai e leoleo mamoe a latou lafu mamoe. E masani lava ona i ai so latou igoa mo mamoe taitasi. Pe a valaau atu leoleo mamoe i a latou mamoe, e iloa e mamoe o latou leo ma o le a o mai ia i latou. Pe afai e osofa’ia e se manu fe’ai mamoe, o le a tuuina atu e leoleo mamoe o latou lava ola ina ia puipuia ai i latou. E ese leoleo mamoe mai i tagata faafaigaluega. E tausia e tagata faafaigaluega mamoe mo se totogi. Latou te le’i iloa mamoe ma e mautinoa lava o le a le tuuina atu i latou lava ia manunu’a e puipuia ai i latou.

Ua aoao mai le Feagaiga Tuai o Ieova o le Leoleo Mamoe o Isaraelu, o le tausi paia o Lona nuu. O le faailoaina atu o Ia lava o le Leoleo Mamoe Lelei, sa toe molimau atu ai foi Iesu o Ia o Ieova—le faataunuuga o valoaga faalemesia.

Ioane 10:7, 9

O le a le uiga o le tala a Iesu ina ua ia fai mai, “O a’u nei o le faitotoa”?

“Pe a pogisa, ona taitai lea e leoleo mamoe a latou mamoe i le mea e tuu ai le lafu mamoe.” E asiasia e leoleo mamoe mamoe taitasi mo ni manu’a a o ulufale atu. O le taimi lava e saogalemu ai mamoe uma i totonu o le pa, ona momoe lea o leoleo mamoe i le faitoto’a e taofia ai manu faataumaoi ma tagata gaoi mai le ulufale atu ma faatigā i mamoe. O le tautino atu o Ia o le faitotoa, na faaalia ai e le Faaola Lona naunautaiga e ”tuuina atu [Lona] ola mo mamoe.” O le a ia filifili foi po o ai e ulufale atu i le malo o le lagi. Na ta’u mai e le perofeta o Iakopo o le Tusi a Mamona e faapea “o le leoleo o le faitotoa o Le Paia o Isaraelu” ma “na te le faaaogaina se auauna iina.”

Ioane 10:8

O ai na faatatau i ai Iesu ina ua Ia fetalai mai o i latou uma na muamua mai i Ona luma o tagata gaoi ma faomea?

Ina ua fetalai Iesu, ”O i latou uma e na muamua ia te au o gaoi i latou ma fao mea,” Sa faatatau o ia i perofeta pepelo. I isi fuaitau, o loo talanoa lelei ai Iesu e uiga i Ana perofeta moni. Ua faaopoopo mai le Faaliliuga a Iosefa Samita, ”O i latou uma na muamua mai ia te au o e na le molimau atu ia te a’u o tagata gaoi ma faomea.”

Ioane 10:16

O ai “isi mamoe” na saunoa ai Iesu?

E pei ona aoao mai i le Tusi a Mamona, o sa Nifaē o ”isi mamoe” ia na fetalai ai Iesu. Sa auauna atu le Keriso toetu i sa Nifaē ma ta’u atu ia i latou, ”O outou ia o ē na ou fai atu ai: Ua ia te a’u ni isi mamoe e lē o i lenei lotoa.” Sa taumafai le Faaola e faamalamalama atu lenei mea i tagata Iutaia, ae ”ona o le ua maaa ma le lē talitonu,” sa latou lē malamalama ai.

Ioane 10:22–23

O le a le ”Tausamiga o le Faaulufalega”?

Sa alu Iesu i le malumalu i Ierusalema i le taimi o le ”Tausamiga o le Faaulufalega,” ua iloa foi o le Hanukkah. Hanukkah o lona uiga “faapaiaga” i le faa-Eperu. O lenei tausamiga na faamanatu ai le toe faapaiaina o le malumalu o Ierusalema ma lana fata faitaulaga fou pe tusa o le 165 T.L.M. I le 168 T.L.M., na faatonuina ai fitafita Eleni e faaleaga le malumalu ma soloiesea le lotu Iutaia. O fitafita Iutaia na taitaia e se aiga o ositaulaga na tutuliesea ia tagata Eleni ma faasa’olotoina tagata Iutaia. Ina ua toe mauaina e ositaulaga le malumalu, sa latou ”susunuina moli o le malumalu mo aso e valu (o le taimi na manaomia e faapaia ai le tele o le suauu) i le na o le tasi le aso o le suauu.” Ona o lenei vavega, ua ta’ua ai foi le Tausamiga o le Faaulufalega o le Faaaliga o Moli. E faamanatuina mo aso e valu ia Tesema ma e aofia ai le tutuina o moligao.

Aoao Atili

Lesona mai le Taulimaina e Keriso o le Fafine ua Mulilua

E Faapefea ona Avea Iesu Keriso o le Leoleo Mamoe Lelei

Ala o faasalalauga

Vitio

“Alu ia ma Aua nei toe Agasala” (3:18)

3:18

“Fetalai Iesu: O au o le Malamalama o le Lalolagi; o le mea Moni e Faasaolotoina ai oe” (4:26)

4:26

Malamalama Tausamiga o le Fale Fetafai poo o le Sunako” (9:34), bookofmormoncentral.org

“ua Faamalolo e Iesu le Tagata na Fanau mai o Tauaso” (7:51)

7:51

“O le Leoleo Mamoe lelei ma isi Mamoe o ia te au ” (3:24)

3:24

Ata

Seleselega o le Lotogatasi: Faamanatuina o le Aso Sukkot
o se fafine o loo matamata a o tusitusi e Iesu le oneone
o se fafine o loo tilotilo a’e i luga i le lima faaloaloa o Iesu

Fafine ua Mulilua, saunia e Michael T. Malm

o se leoleo mamoe o loo taitaia mamoe
O Keriso o le Leoleo Mamoe Lelei

O le Leoleo Mamoe Lelei, saunia e J. Kirk Richards

Keriso o loo asuina le vai

Vaitafe o le Vai Ola, saunia e Eva Koleva Timothy

Faamatalaga

  1. Tagai Levitiko 23:39–43; Bible Dictionary, ”Taumafataga.”

  2. Tagai Alfred Edersheim, O Malumalu: O Auaunaga ma Galuega e pei ona sa ai i le taimi o Iesu Keriso (1994), 269.

  3. Tagai i le Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 7:37 (i le Mataio 7:29, vaefaamatalagaa); Mareko 11:27–28; Matthew O. Richardson, ”Iesu: O Le Faiaoga e Le Masani ai,” i le Jesus Christ, Son of God, Savior, ed. Paul H. Peterson ma isi (2002), 229–32.

  4. Richardson, ”Iesu: O Le Faiaoga e Le Masani ai,” 226.

  5. Tagai i le Ioane 7:45–46.

  6. Richardson, “Jesus: The Unorthodox Teacher,” 232.

  7. Mataio 15:2

  8. Tagai S. Kent Brown ma Richard Neitzel Holzapfel, The le 500 tausaga na Leiloa: O Mea na tutupu i le va o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou (2006), 124.

  9. Tagai Ioane 5:5–9; 7:21–23.

  10. Faaliliuga a Iosefa Samita, Ioane 7:24 (i le Ioane 7:24, vaefaamatalagae, o le faatusilima e faailoa mai ai le anotusi ua suia; tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:39.

  11. Tagai Bible Dictionary, ”Feasts”; Ryan S. Gardner, ”O Iesu Keriso ma le Tausamiga o le Fale Fetafai,” Religious Educator, vol. 13, nu. 3 (2012), 112–14.

  12. Tagai Esoto 17; Numera 20; Isaia 41:17–18; 58:11; Ieremia 2:13; Esekielu 47:1–12.

  13. Ioane 7:37; see also Sakaria 14:8.

  14. Ioane 7:38.

  15. Tagai i le Ioane 7:39.

  16. Tagai i le Teuteronome 22:22–24.

  17. Tagai i le Bruce R. McConkie, Aoaoga Faavae ole Feagaiga Fou (1965), 1:450–51.

  18. Dallin H. Oaks ma Kristen M. Oaks, “Tu Atu mo le Upu Moni” (faigalotu i le lalolagi atoa mo talavou matutua, 21 Me, 2023), Gospel Library.

  19. Gardner, ”Iesu Keriso ma le Tausamiga o Fale Apitaga,” 112.

  20. Ioane 8:12

  21. Dallin H. Oaks, “O le Malamalama ma le Ola o le Lalolagi,” Ensign, Nov. 1987, 63–64.

  22. Tagai i le Kenese 12:5.

  23. Tagai i le Kenese 13:7–9.

  24. Tagai i le Kenese 12:1–9; 22:1–18.

  25. Tagai i le Kenese 18:1–8.

  26. Tagai i le Kenese 15:1–6; 22:1–18.

  27. Esoto 3:13–14; tagai foi i le Taiala i Tusitusiga Paia, ”O A’u,” Gospel Library

  28. Bible Dictionary, “Ieova.”

  29. Tagai i le Ioane 8:59.

  30. Tagai i le Ioane 9:1–2; tagai foi Luka 13:1–5.

  31. Kenneth L. Barker and others, eds., NIV Study Bible: Fully Revised Edition (2020), 1849, note for Ioane 9:2.

  32. Tagai Ioane 9:3; 11:4; tagai foi Dallin H. Oaks, ”Ia Faafetai i Mea Uma,” Liahona, Me 2003, 97–98.

  33. Ezra Taft Benson, “O Se Valaauga i le Perisitua: ‘Fafaga A’u Mamoe,” Ensign, Me 1983, 43.

  34. Tagai i le Salamo 23:1; 80:1; Isaia 40:10–11; Esekielu 34:11–16, 23.

  35. Tagai i le Ioane 10:11

  36. Ezra Taft Benson, “O Se Valaauga i le Perisitua: ‘Fafaga A’u Mamoe” 43.

  37. Ioane 10:15.

  38. 2 Nifae 9:41.

  39. Ioane 10:8.

  40. Tagai i le Esekielu 34:2–10.

  41. Tagai i le Mataio 5:17; 11:11.

  42. Faaliliuga a Iosefa Samita, Ioane 10:8 (i le Ioane 10:8, vaefaamatalaga a); o faatusitusiga e faaalia ai le suia o le tesi.

  43. 3 Nifae 15:21.

  44. 3 Nifae 15:18.

  45. Tagai Bible Dictionary, ”Feasts”; S. Kent Brown ma Richard Neitzel Holzapfel, “ Leiloa 500 Tausaga: Mai ia Malaki ,” Ensign, Tes. 2014, 58; David Rolph Seely, ”Le Malumalu o Herota,” i le New Talaaga o le Feagaiga Fou, Aganuu, ma Sosaiete: O le Talaaga i el Tusitusiga o le Feagaiga Fou, ed. Lincoln H. Blumell (2019), 55.

  46. The Menorah,” Ensign, Tes. 2018, 37.