Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Mataio 13; Luka 8; 13


“Mataio 13; Luka 8; 13,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

Mataio 13; Luka 8; 13

A o malaga atu Iesu i Kalilaia atoa i le tausaga lona lua o Lana galuega, sa masani ona Ia aoao atu i faataoto. Sa Ia faasoa atu ia faataoto i le lulu saito, o le saito ma le titania, o le fua o le sinapi, o le mea faafefete, o le oa na natia i le fanua, o le penina tau tele, ma le upega na lafo i le sami. Sa faaauau foi ona faatino e le Faaola le tele o vavega tetele e pei o le faatoafilemuina o se afa, tutulieseina o se autau a tiapolo, ma le faamaloloina o se fafine i le Sapati. Na Ia vavalo atu foi i Lona maliu ma le Toetu.

Punaoa

Talafaasolopito ma le Talaaga

Mataio 13

Aisea na aoao mai ai le Faaola i faataoto?

“O le upu faataoto e sau mai le upu Eleni paraballo, o lona uiga ‘ia tuu i autafa’ po o le ‘faatusatusa.’ O le mea lea, o se faataoto, o se tala faigofie lea e faatusatusa ai e le faamatalaupu ia aafiaga masani o e faalogologo ia te ia i nisi o upumoni paia.”

Ina ua fesiligia pe aisea na Ia aoao atu ai i faataoto, sa tali atu Iesu, “Ua foaiina atu ia te outou ia outou iloa mealilo a le malo o le lagi, a ua le foaiina atu ia te i latou.” O lea, o se faataoto e faaalia ai le upumoni e faalagolago i sauniuniga faaletagata lava ia. Na maitauina e Elder David A. Bednar e faapea: “O le uiga faamoemoeina po o se savali o se faataoto e masani lava e le faamaninoa lona faamatalatalaina. Ae, o le tala e na ona avatu ai o se upumoni paia i se tagata e tuu atu i ai e tusa ma lona faatuatua i le Atua, tapenaga patino faaleagaga, ma le loto ia aoao. O le mea lea, e tatau ai i se tagata ona faaaoga le faitalia ma ‘ole atu, saili, ma tuitui atu’ [tagai Mataio 7:7–8; Luka 11:9–10] ia iloa ai upumoni o loo i ai i se faataoto.

Mataio 13

E mafai faapefea ona tatou malamalama i faataoto?

Mafaufau pe mafai faapefea e manatu nei ona fesoasoani ia te oe e malamalama ai ma maua ai le uiga patino i faataoto.

  • Mafaufau i le talaaga. O le a le talaaga o le faataoto? O le a le mea na tupu po o fesili na uunaia ai?

    Sa aoao mai e le Perofeta o Iosefa Samita: “Ua ia te au se ki ua ou malamalama ai i tusitusiga paia. Ou te fesili atu, o le a le fesili sa aumaia ai le tali, pe na afua ai ona fetalai Iesu i le faataoto? ” Ina ia faamautinoa lona uiga, e tatau ona tatou eliina i luga le a’a ma ia iloa ai po o le a le mea sa mafua ai le fetalaiga a Iesu”

  • Otooto le faataoto e ala i le tusia i lalo o faamatalaga taua. O nei mea e mafai ona aofia ai mea faitino po o tagata e aofia ai, faatinoga, ma taunuuga o faatinoga.

  • Vaavaai mo uiga o mea faitino po o tagata i le faataoto. E mafai ona maua nei mea i le anotusi, vaefaamatalaga, e ala i le mulimuli i mau fefaasinoai, po o le mafaufau i le tulaga po o le fesili na uunaia ai le faataoto.

  • Fai ni faatusatusaga a o e mafaufau pe faapefea ona fesootai tagata ma mea faitino i le tasi ma le isi i le faataoto.

  • Mafaufau po o le a le fetalaiga a Iesu Keriso ma Ana perofeta e uiga i le faataoto.

Mataio 13:3–9, 18–33, 43–50

O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai faataoto o le faapotopotoina?

O faataoto e fitu o loo tusia i le Mataio 13 o loo aoao mai ai e uiga i le faapotopotoina e ala i le faatusatusaina o le “malo o le lagi” i mea faitino. Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita, “O fetalaiga a le Faaola, o loo tusia i le mataupu 13 o Lana Evagelia e tusa ai ma Sagato Mataio, ” i lo‘u mafaufau, ia tatou maua se malamalama manino e uiga i le mataupu taua o le faapotopotoina e pei o soo se mea o loo tusia i le Tusi Paia.”

O le siata lenei o loo aotele ai nisi o aoaoga a le Perofeta o Iosefa Samita i faataoto o le faapotopotoina o loo i le Mataio 13. O nei aoaoga e aofia ai autu e pei o le faapotopotoina o Isaraelu ma le tuputupu ae ma le taunuuga o le Ekalesia mai aso o Iesu Keriso e oo mai i le Meleniuma.

Faataoto i le Mataio 13

O Le Faapotopotoina

Faataoto i le Mataio 13

Lulu saito (fuaiupu 3–9, 18–23)

O Le Faapotopotoina

“O le faataoto lenei [i le tagata lulu saito] sa ta’ua e faapupula mai ai aafiaga e tulai mai i le talaiga o le upu; ma ua tatou talitonu e i ai se faatatauga e faasinotonu i le amataina, po o le faatuina, o le Malo i lena tupulaga [taimi o le Feagaiga Fou]”

Faataoto i le Mataio 13

Saito ma le titania (fuaiupu 24–30, 36–43)

O Le Faapotopotoina

“Ua tatou aoao mai lenei faataoto [i le saito ma le titania], e le gata i le faatuina o le Malo i aso o le Faaola, lea e faatusa i le fatu lelei, lea e maua mai ai fua, ae faapena foi le faaleagaina o le Ekalesia, lea e faatusa i le titania, lea na totoina e le fili, lea na naunau Ona soo e veleese, pe faamama le Ekalesia mai nei mea, pe ana fai e talia e le Faaola o latou manatu. Peitai o Ia, le e silafia mea uma, na fetalai atu, E Aua. E ui ina fia fai atu, e le sa’o o outou manatu, ae o le Ekalesia o loo i ai i lona tulaga o se tamameamea, ma afai o le a outou faia lenei laasaga le lelei, o le a outou faatamaiaina le saito, po o le Ekalesia, i le titania; o le mea lea e sili ona tuu ai pea e ola faatasi seia oo i le seleselega, po o le iuga o le lalolagi, o lona uiga o le faatafunaga o e amioleaga, lea e lei faataunuuina.”

Faataoto i le Mataio 13

Fua o le sinapi (fuaiupu 31–32)

O Le Faapotopotoina

“‘E tusa le Malo o le Lagi ma le fua o le sinapi …’ [Mataio 13:31]. ” Ua tuuina mai lenei ata e faatusa i le Ekalesia pe a oo mai i aso e gata ai. … Sei o tatou aveina le Tusi a Mamona, lea na ave e se tagata ma nana i lona fanua, ma le mautinoa i lona faatuatua, e fua mai i aso e gata ai, po o le taimi e tatau ai; sei o tatou vaavaai atu faapea o lea ua tulai mai mai le palapala, lea ua tala mai ai le aupito itiiti o fatu uma, peitai faauta i lona fetiitii falala mai, ioe, ua fetiitii mai ona lala ma ua pei o le mamalu o le Atua, seia iu, ina ua pei o le fatu o le sinapi ua avea ma [laau] aupito tele o laauafu uma. … Ua auina mai e le Atua Ona mana, ma agelu e api ai i ona lala.”

Faataoto i le Mataio 13

O le mea faafefete (fuaiupu 33)

O Le Faapotopotoina

“E mafai ona malamalama faapea ua tulai mai le Ekalesia o le Au Paia o Aso e Gata Ai mai se mea faafefete itiiti lea na tuu i totonu o molimau e toatolu. Faauta, pe ua le tusa ea lenei ma le faataoto! Ua vave fefete ai le potoi, ma e le o toe mamao ona faafefeteina ai lea o le mea atoa. …

“Mo galuega o lenei faataitaiga, tagai i le tusi a Mamona ua aumai mai le teugaoa o le loto. E faapea foi i feagaiga ua tuuina atu i le Au Paia o Aso e Gata Ai [Mataupu Faavae ma Feagaiga], faapea foi le faaliluga o le Tusi Paia—ia ua aumai ai mai le loto o mea fou ma mea tuai, ma ua tali atu ai i tumu e tolu o loo faia le faamamaaga e ala i se faaaliga a Iesu Keriso, … lea o le a tali atu ai i le mea faafefete lea e faafefeteina ai le potoi atoa”

Faataoto i le Mataio 13

Oa ua natia ma le penina tau tele (fuaiupu 45–46)

O Le Faapotopotoina

“Mo le galuega e mulimuli i lenei mamanu, tagai i le Ekalesia o le Au Paia o Aso e Gata Ai, sa latou faatau atu a latou mea uma sa i ai, ae faapotopoto i latou lava faatasi i se nofoaga e mafai ona latou faatauina e fai ma o latou tofi, ina ia mafai ai ona faatasi ma fetausoaai mafatiaga o le tasi ma le isi i taimi o faigata.

“… Tagai i alii na malaga e sue ni nofoaga mo Siona ma ona siteki po o e na totoe, o e, ina ua latou maua le nofoaga mo Siona, po o le penina tau tele, sa latou faatauina atu loa lava a latou mea sa i ai, ae faatau mai”

Manatua: I le popofou o le Ekalesia, sa uunaia ai tagata o le ekalesia e faapotopoto i se nofoaga masani o le faataatiaga faafaafanua, e pei o Navu po o le Aai o Sate Leki. O aso nei ua uunaia i tatou e taitai o le Ekalesia e fausia le Ekalesia i le mea o loo tatou nonofo ai.

Faataoto i le Mataio 13

Upega (fuaiupu 47–50)

O Le Faapotopotoina

“‘E tusa foi le malo o le lagi ma le upega ua lafo i le vai, ua maua ai i’a eseese uma …’ [Matao 13:47]. Mo le galuega e mulimuli i lenei mamanu, tagai i le fanau a Iosefa, ua faasalalauina le upega o le Talalelei i le lalolagi, ma ao mai ai ituaiga uma, ina ia faasaoina e lelei i vaa ua saunia mo lena faamoemoe, ma o le a taulimaina e agelu o e leaga.”

Mataio 13:3–9, 18–23

O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i ituaiga eleele eseese i le faataoto i le lulu saito?

(Faatusatusa i le Mareko 4:1–9, 14–20; Luka 8:4–8, 11–15.)

I le faataoto i le lulu saito (ua faaigoaina foi o le faataoto i le eleele), o le fanua e faatusa i le lalolagi, a o e lulu saito e faatusa i auauna a le Alii. O ituaiga esese o eleele e faatusa i tulaga o loto o tagata:

  • O le auala o se ala lea po o se auala taamilo pe ui atu ai foi i totonu o fanua. Ua oo ina ua malō aua e savalia so’o e le au faifaatoaga ma tagata malaga. O le maaa o le auala na taofia ai fatu na pa‘u‘u i ai mai le magoto ifo i totonu o le eleele ma mauaa ai. O lenei mea na mafai ai e manulele ona faigofie ona vaai ma aai i fatu.

  • O le mea papa o laualuga maamaa e ufitia i se lau manifi o le eleele lafulemu. E ui ina mafai ona ola ni aa papa’u o fatu, ae o le pala o loo i lalo tonu ifo o le paega laualuga e taofia ai a’a mai le oo ifo i le loloto. E aunoa ma ni aa loloto, sa le mafai e le laau ona tatupu i le vevela aasa o le aso.

  • O le eleele e i ai le vao tuitui o se eleele lafulemu; peitai, sa ufituia i le vaotuitui ma isi vao ua fetinai ai laau fua ma ua le mafai ai ona latou maua le vai ma meaai lelei e manaomia.

  • O le eleele lelei o se eleele lea e lafulemu ma e lava le loloto mo aa maloloina ina ia mafai ai ona ola laau ma fua mai.

Mataio 13:24–30

O a ia mea o titania?

o se ata tusi o le faatusatusaga o se fusi saito ma se fusi titania

O le titania o se vao oona ua ta‘ua foi o le togalaau urosa. “O se limu oona e mafai ona pisia ai fatu o le urosa, ma avatu ai ni falaoamata e faia mai urosa oona ua faaleagaina. O le faaaogaina o falaoamata ua faaleagaina e mafai ona mafua ai se tulaga o le onana, tauaso, po o le oti foi.

A o lei matutua ma maua mai tumutumu o fatu, o le titania e tutusa lava le foliga ma le saito. Ae o le taimi lava e matutua ai, e faigofie ai ona iloa le eseesega o le saito ma le titania. O lea, na pau lava le ala e tuueseese ai ma le saogalemu le saito mai le titania o le faatali seia oo i le taimi o le seleselega.

Mataio 13:31–32

O le a le fua o le sinapi?

(Faatusatusa i le Mareko 4:30–32; Luka 13:18–19.)

E foliga mai, o lenei faataoto e faasino i le fatu o le sinapi uliuli. O lenei laau sa taatele i Kalilaia i le taimi o le Faaola. E ui ina laiti tele fatu, ae o le laau ua matua “ua lipotia e ola ae i le sefulu futu [pe tusa ma le 3 mita] ma e masani lava ona oo atu i le tolu i le ono futu le maualuga.” I ona lala, e mafai e manulele laiti ona ofaga i ai mo ni fatu ma maua ai se sulufaiga. Sa faaaoga e le Faaola le faataoto i le fatu o le sinapi e aoao atu ai o Lana Ekalesia o le a i ai se amataga laitiiti ae o le a tuputupu ae ma avea o se nofoaga o le sulufaiga ma le puipuiga mo Lona nuu.

fatu o le sinapi ma se laau o le sinapi

Tauagavale: O fua o le sinapi, ua faaalia lo latou lapopoa e faatusa i se atigi sinapi ma se pine. Taumatau: O se laau o le sinapi.

Mataio 13:44–46

O le a le oa natia ma le penina tau tele?

O faataoto i le oa natia ma le penina tau tele e tele auiliiliga e tutusa ai. I ia faataoto taitasi, sa faatau atu ai e se tagata mea uma sa ia te ia ina ia faatau mai ai se mea taua—o se oa ma se penina. I mea taitasi uma na tutupu, o le oa taua e faatusa i le talalelei a Iesu Keriso. O le faitauina faatasi o nei faataoto e faamamafa ai le taua tele o le talalelei a Iesu Keriso.

O le eseesega e tasi o nei faataoto e lua o le auala na maua ai le oa ma le penina. I se tasi faataoto, e foliga mai na faafuasei lava ona maua e le tagata oa i le fanua. I le isi faataoto, sa saili malosi le tagata faipisinisi mo penina. Ua faapupula mai ai ii, e le afaina pe faapefea ona tatou mauaina le talalelei a Iesu Keriso, pe sa galue ai pe faafuasei foi pe ala mai i se sailiga ma le naunautai, e aoga lava le ositaulagaina o mea uma ina ia tatou maua ai.

Luka 8:1–3

O le a se mea ua tatou iloa e uiga i fafine o e na malaga faatasi ma le Faaola?

O Maria Le Makatala o se soo tuuto o Iesu Keriso. O lona tuuto atu i le Faaola atonu na amata ina ua Ia tuliesea temoni e toafitu mai ia te ia. Sa ia molimauina le Faasatauroga o le Faaola ma sa i ai i le taimi na faataatia ai Lona tino i le tuugamau. O Maria o le tagata muamua lea na vaai i le Keriso toetu.

Sa i ai Ioana faatasi ma Maria le Makatala ma isi fafine o e sa saunia mea manogi ma u‘u falelauasiga e uu ai le tino o Iesu ina ua mavae Lona Faasatauroga. Sa molimauina e Ioana le tuugamau avanoa ma faatasi ai ma isi fafine na taufetuli e lipoti atu le talafou i Aposetolo.

O se fafine e igoa ia Susana sa malaga faatasi foi ma Iesu i Ana malaga, e pei foi o isi fafine o e na faamaloloina e le Faaola. O nei tamaitai faamaoni na tuuina atu le auaunaga ma le lagolago tautupe mo le Faaola.

Luka 13:1–5

Pe o puapuagatia faaletino o se taunuuga o le agasala?

O se talitonuga masani i ona po o Iesu na tupu mafatiaga faaletino ia i latou na tausalaina i agasala matuia. Sa faaaoga e Iesu tala ia Kalilaia na fasiotia e Pilato ma isi na fasiotia e se olo paū e luiina ai lenei talitonuga. Na aoao mai foi e Iesu e ui e lei taitai atu e le agasala i le oti o nei tagata Kalilaia, sei vagana ua tatou salamo, o le a tatou fano uma faaleagaga.

Aoao Atili

O faataoto a le Faaola i le Mataio 13

O Tamaitai Na Mulimuli ia Iesu

Ala o faasalalauga

Vitio

O le Faataoto i le Lulu Saito” (4:37)

4:38

O Le Lulu Saito” (12:10)

12:10

Ua Tautino Mai e Iesu le Faataoto i le Saito ma le Titania, Fua o le Sinapi, ma le Mea Faafefete” (2:21)

2:21

Ata

o se tagata o loo luluina fatu

O Le Lulu Saito, saunia e George Soper

o fafine e toalima i taimi o le Feagaiga Fou o loo talanoa atu i soo

Faamatalaga

  1. Frank F. Judd Jr., “Parables of Jesus: The Priceless Parables,” Ensign, Jan. 2003, 56; tagai foi Taiala i Tusitusiga Paia, “Faataoto,” Gospel Library.

  2. Mataio 13:10–11.

  3. David A. Bednar, “Ia Oofu i Lou Malosi, E, Siona e,” Liahona, Nov. 2022, 93.

  4. Joseph Smith, i le History, 1838–1856 [Manuscript History of the Church], volume D-1, 1459, josephsmithpapers.org; ua faaonaponei faailoga ma mataitusi tetele.

  5. Mataio 13:24, 31, 33, 44, 45, 47, 52.

  6. To the Elders of the Church of the Latter Day Saints,” Latter Day Saints Messenger and Advocate, Dec. 1835, vol. 2, nu. 3, 225; ua faaonaponei le sipelaga, faamataitusi lapopoa, ma faailoga.

  7. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 298–99.

  8. Aoaoga: Iosefa Samita, 299.

  9. Aoaoga: Iosefa Samita, 301.

  10. Aoaoga: Iosefa Samita, 303.

  11. To the Elders of the Church of the Latter Day Saints,” 229; ua faaonaponei le faamataitusi lapopoa ma faailoga.

  12. Aoaoga: Iosefa Samita, 303.

  13. Terry B. Ball, “Plants in the New Testament,” i le New Testament History, Culture, and Society: A Background to the Texts of the New Testament, ed. Lincoln H. Blumell (2019), 633.

  14. Ball, “O Laau i le Feagaiga Fou,” 633.

  15. Ball, “O Laau i le Feagaiga Fou,” 628.

  16. Tagai i le Tanielu 2:44; Mataupu Faavae ma Feagaiga 65:1–2.

  17. Tagai i le Mareko 16:9; Luka 8:2. “Tatou te le iloa le taimi na amata ai le avea ma soo o Maria, ae e saogalemu le manatu faapea o lenei vavega na faia e le Faaola sa i ai se aafiaga loloto i lona olaga. Na faasaolotoina ai o ia mai se avega e le mafaagaloina ma tuua ai o ia ma se molimau loloto patino ma le le mafaagaloina o le mana paia o le Faaola, alofa mutimutivale, ma le agalelei” (Margot Hovley, “Mary Magdalene—Tower of Strength,” Ensign, June 2019, 58).

  18. Tagai i le Mataio 27:55–56; Mareko 15:40; Luka 23:49.

  19. Tagai i le Mataio 27:61; Mareko 15:47.

  20. Ioane 20:10–18.

  21. Tagai i le Luka 23: 55–56.

  22. Tagai i le Luka 24:10.

  23. Tagai i le Luka 8:1–3; Camille Fronk Olson, “They Ministered unto Him of Their Substance: Women and the Savior,” in To Save the Lost: An Easter Celebration, ed. Richard Neitzel Holzapfel ma Kent P. Jackson (2009), 65–66.

  24. Kenneth L. Barker and others, eds., NIV Study Bible: Fully Revised Edition (2020), 1598, note for Luka 13:2, 4.