“Mataio 8; Mareko 2–4; Luka 7,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)
Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Mataio 8; Mareko 2–4; Luka 7
Sa faia e Iesu le tele o vavega i totonu ma faataamilo i Kalilaia. Sa Ia faamaloloina se lepela, o se auauna a le taitai o le toaselau, o le tina o le ava a Peteru, ma se alii e pe lona tino. Sa tutuliese e le Faaola ia temoni ma faafilemuina se afa i luga o le Sami o Kalilaia. O nei vavega ua faaalia ai le mana ma le pule o le Faaola i mea uma. Ina ua uma ona faamalolo e Iesu se tagata i le aso Sapati, sa amata ona taupulepule ni tagata Iutaia i le ala e faaumatia ai o Ia. Na aoao mai le Faaola o le Sapati o se aso e fai ai mea lelei. Sa Ia faaalia le agamalu ma le agaalofa ina ua Ia toe faaola mai le atalii o se fafine ua oti lana tane. Ma sa Ia faamagaloina se fafine salamo o le sa mulumuluina Ona vae i ona loimata.
Punaoa
Talafaasolopito ma le Talaaga
Mataio 8:2
O le a le lepela?
(Faatusatusa i le Mareko 1:40; Luka 5:12.)
Tagai i le vaega “Mareko 1:40–45. O le a le lepela?
Mataio 8:5–9
Aisea na le manao ai le taitai o le toaselau e ulu atu le Faaola i lona fale?
(Faatusatusa i le Luka 7:2–8.)
O se taitai o le toaselau o se alii ofisa i le autau a Roma e pule i le 50 e oo i le 100 alii. E masani lava ona le fiafia tagata Iutaia i taitai o le toaselau ona o latou o ni faatusa i le malosiaga o Roma. Peitai, na faataua e Luka ni uiga agavaa tausaafia o lenei taitai faapitoa. Sa le manatu faapito o ia ma agalelei . Sa ia taulai atu lana talosaga i manaoga o lana auauna, o le sa pele ia te ia.
Sa faaalia e le taitai o le toaselau le lotomaualalo faamaoni, ma manatu ai o ia lava e le agavaa e asiasi atu ia Iesu pe ulufale atu Iesu i lona fale. Ma atonu na iloa e le taitai o le toaselau o tagata Iutaia faamaoni e le masani ona fesootai vavalalata ma tagata o Nuuese, e pei o le aai faatasi ma i latou po o le ulufale atu i o latou fale.
Sa tali atu le Faaola na te “le’i iloa ia Isaraelu se faatuatua faapena.” O lenei tautinoga e ogatusa ma le tautinoga a Iesu o Ia o le Mesia faauuina mo i latou uma o e o le a taliaina o Ia.
Mataio 8:20
Aisea na faasino ai e Iesu Keriso ia te Ia lava o le “Atalii o le tagata”?
E pei ona tusia i le Feagaiga Fou, sa tele ina faaaoga e Iesu le faalaniga “Atalii o le tagata” e faatatau ia te Ia lava. O se faalaniga mo le Mesia. E ui e le mafai ona tatou fai atu ma le mautinoa pe aisea na faaaoga ai e Iesu lea falagiga, ae o ni mafuaaga nei e ono tatau ai:
Muamua, o le tusi a Tanielu o loo i ai se valoaga o le afio mai o le “Atalii o le tagata.” Atonu sa faaaoga e Iesu lenei faalagiga e faailoa mai ai o Ia o le tagata lea o le a faataunuuina lenei valoaga.
Lua, o le isi suafa mo le Atua le Tama o le “Tagata e Paia.” E ala i le faaigoaina o Ia lava o le Atalii o le Tagata, sa faailoa manino mai ai e Iesu Lana sootaga paia ma le Tama. O Keriso o le Atalii o le Tagata e Paia.
Tolu, o le faaaogaina o le faalaniga Atalii o le Tagata o se tasi lea o auala na faaalia ai e Iesu Keriso le natura o le Tama Faalelagi. Na faamatala e le Perofeta o Iosefa Samita: “O le Atua lava Ia na avea o ia e pei o i tatou i le taimi nei, ma o se tamalii faaeaina, ma o loo nofotupu o ia i le lagi! ” Ou te fai atu, afai e mafai ona e vaai ia te Ia i le asō, o le a e vaai ia te ia e pei lava o foliga o le tagata—pei lava o outou i foliga atoa o le tagata; aua sa faia Atamu i le mamanu lava lea, foliga ma faapei o le Atua,”
Mataio 8:24
O le a se mea ua tatou iloa e uiga i afa i luga o le Sami o Kalilaia?
(Faatusatusa i le Mareko 4:37; Luka 8:23.)
“O le faataatiaga tulaga ese o le Sami o Kalilaia ua faigofie ai ona aafia i matagi. I le 13 maila le umi ma le 8 maila le lautele, e taoto le sami i le maualuga o le 690 futu i lalo ifo o le sami, ma mauga o loo siomia ai. O nisi o mauga e maualuga atu ma le 2,000 futu i luga ae o le sami. I le afiafi, e masani ona alu aʻe le ea mafanafana ma le susu i luga aʻe o le vai, ae o le ea malulu mai mauga e vave ona alu ifo, ma faʻaosofia ai le saosaoa o le matagi i luga o le vai. E lē gata i lea, o le Sami o Kalilaia e papaʻu, ma e oo atu lona loloto i le 141 futu (43 m), lea e masani ona maua ai galu tetele pe a malosi le savili.”
Mareko 2:2–5
O a ni taumafaiga sa manaomia ona faia ina ia avatu ai le tagata supa i le Faaola?
ata na pueina e James Jeffery
O le “ma’i supa” o lona uiga e pipili. Ina ua sii atu e tagata e toafa le tagata mai supa i le fale sa aoao atu ai Iesu, sa latou iloa ai ua tumu tele i le ulufale atu i ai. O fale i le seneturi muamua i Kapanaumi sa fauina i puipui maa ma sa atoina i se taualuga mafolafola e gaosi mai utupoto laau, lau, ma le palapala maopo. O i latou na tauaveina le tamaloa na maua le avanoa e ala i le feaei atu i luga o le taualuga ma faia se avanoa tele i le palapala ma lau. Ona latou tuutuu ifo lea o le tagata i lalo i le Faaola. O le faamatalaga faapea “na silafia e Iesu lo latou faatuatua” e peiseai e faasino i le faatuatua tuufaatasi o alii uma e toalima, e pei ona faaalia i la latou taumafaiga autasi e oo atu i le Faaola.
Mareko 2:15–17
O le a se mea taua e uiga i le talisua faatasi o Iesu ma telona ma tagata agasala?
I taimi o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou, o le faasoa atu o se meaai faatasi ma isi e tele atu sona uiga nai lo le na ona aai ma feinu faatasi. O se faailoga o le fefaauoai. Sa ta’u mai ai sa i ai se sootaga o le faauo ma le filemu po o se sootaga faapena sa tatau lava ona ofoina atu. O nisi taimi i taimi o taumafataga, e valaaulia ai e le Faaola tagata taitoatasi ia salamo ma suia.
I le tele o taimi, sa faitioina ai e tagata Iutaia ia Iesu ona o le aai faatasi ma tagata sa latou manatu i ai o ni tagata agasala. O nei tagata agasala ua ta’ua e aofia ai i latou o e sa lei mulimuli i tu ma aga a Iutaia ma telona, po o au ao lafoga. Sa talitonu nisi o Iutaia o le aai faatasi ma ia tagata na faamatauina ai lo latou lava mama.
Mareko 2:23–28
Aisea na tetee ai le au tusiupu ma le au Faresaio i faatinoga a le au soo i le Sapati?
Ua faatulaga ese e le Sapati ia Isaraelu mai isi tagata uma. O isi aganuu sa i ai nofoaga paia, tulafono o osigataulaga, ma agaifanua faalelotu eseese, ae na o Isaraelu na tausia le Sapati.
I ona po o Iesu, o le Sapati o se autu e matuai finauina lava. Ina ua piki e soo o le Faaola ni saito i le Sapati a o savavali atu i se fanua, sa vaaia e taitai Iutaia lenei mea o se solia o le Sapati. Sa faamanatu atu e Iesu i taitai Iutaia sa ai e Tavita le areto o le tapeneko. I le faamanatu atu ia i latou e uiga i lenei mea, sa faatuina ai e le Faaola “le uiga o le Sapati mo tagata soifua, ma Lona tulaga Faale-Alii i ona luga.”
I o tatou aso, ua fautuaina foi i tatou ia manatua le faamoemoega o le Sapati ma aua nei fatuina ni lisi uumi o mea e fai ma mea e le faia i le aso Sapati.
Mareko 3:6
O ai le au Herotiano?
Tagai “The Herodians and the Zealots” i le vaega “O le a le mea na tupu i le va o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou?” i le faatomuaga.
Mareko 3:22–27
O ai le “tagata malosi” i lenei talafaatusa?
(Faatusatusa i le Mataio 12:29; Luka 11:21–22.)
Sa tuuaia e le au tusiupu ma le au Faresaio ia Iesu i le faaaogaina o le mana o le tiapolo e tutuliese ai temoni. Sa faamalamalama mai e le Faaola e faapea o se tagata e faatoilaloina ma fusia se tagata malosi, e tatau ona sili atu lona malosi nai lo lena tagata. I le matalalaga lenei, “o le tagata malosi” e faatusa i le tiapolo. O Iesu o le e “sili atu lona malosi nai lo ia,” o le e mafai ona faatoilaloina ma noatia le tiapolo. O le gafatia o le Faaola e tuli ese ai i fafo temoni sa tatau ona faamanino atu ai i e na molia o Ia o loo ia te Ia le mana e pulea ai Satani.
Sa faamatala e Elder James E. Talmage: “Na osofaia e Keriso le au malosi a Satani, ma tutuliese ana agaga leaga mai [tino] o tagata soifua ia na latou ave faamalosia; pe na mafai faapefea e Keriso ona faia lenei mea pe ana Ia le muai taiaina le ‘tagata malosi,’ o le matai o tiapolo, o Satani lava ia?”
Mareko 4:26–29
O le a le uiga o le talafaatusa i le fatu ola?
O lenei faataoto o loo aoao mai ai e uiga i le faigapaaga i le va o le Atua ma i tatou. E toto e le tagata ia fatu i se siosiomaga e mafai ona ola ai, peitai e tatau ona ia faatalitali mo lena ola ina ia tupu. A mavae atu aso, o le eleele sa foafoaina e le Atua o le a “tupu fua mai.” E pei ona tusia e le Aposetolo o Paulo, e mafai ona tatou totoina ma fui i vai, ae o le Atua o le a faavavega ona “foai tele mai.” E na o le Atua e mafai ona faaolaina mea. E faatatau lenei mataupu faavae i le tuputupu ae faaleagaga ma i le tuputupu ae o le Ekalesia i le lalolagi atoa.
Luka 7:11
O a taumafaiga na faia e le Faaola e oo atu ai i le nuu o Naina?
“O Naina o se tamai nuu faifaatoaga i le taimi o Iesu. ” O le aai lava ia e oso ese mai le auala masani. Ina ia oo i ai e na o le tasi lava le auala. I le taimi o Iesu, o lenei nofoaga e laitiiti ma e matua matitiva, ma o loʻo tumau pea i lena ala talu mai lena aso. I nisi o taimi i lona talafaasolopito, o lenei taulaga ua siomia ai e tusa ma le 34 fale ma e na o le 189 tagata”.
“Ua amata e Luka lana tala e ala i le matauina sa i ai Iesu i Kapanaumi i le aso na muamua atu ma faamalolo le auauna a le ta’ita’i o le toaselau (tagai Luka 7:1--10). Ona tatou iloa lea o “le aso na sosoo ai” (fuaiupu e 11; faaopoopo le faamamafa), na alu ai le Faaola i se aai e igoa ia Naina, faatasi ai ma se vaega tele o soo. E taua tele lea mea na sosoo ai. O Kapanaumi o loʻo i le itu i matu o le Sami o Kalilaia, 600 futu (183 mita) i lalo ifo o le sami. O Naina e tusa ma le 30 maila (48 km) i sautesisifo o Kapanaumi i le 700 futu (213 mita) i luga aʻe o le sami, ma e manaʻomia ai se malosi tele, e aʻe ai i luga i Naina. Ina ia mafai ona savali mai Kapanaumi i Naina, e le itiiti ifo ma le tasi pe lua aso. ” O lona uiga atonu na maleifua mai Iesu i le taeao po o le savali foi i le po atoa ina ia mafai ai ona taofia le falelauasiga “i le aso na sosoo ai.’”
O le naunau o le Faaola e faia lenei malaga umi ma faigata ina ua Ia faia o se faataitaiga o Lana tausiga ma le popolega mo le fafine Naina ua oti lana tane ma mo i tatou uma.
ata na tusia e Keith Beavers
Luke 7:12
O a luitau atonu na feagai ma le fafine ua oti lana tane mai Naina ina ua maliu lana tama e toatasi?
O le i ai o se atalii e toatasi e oti o se mala mo soo se tasi, ae maise lava mo se fafine ua oti lana tane i taimi o le Feagaiga Fou. E faaopoopo atu i ona mafatiaga faalelagona, atonu na feagai foi o ia ma le faaletonu o mea tautupe. Sa faalagolago tele tamaitai i alii o aiga mo le lagolagosua ma le puipuiga. Pe a faaipoipo se tamaitai, sa avea o ia ma se vaega o le aiga o lana tane. O lana tausiga sa masani ona tuuina atu i lana tama ulumatua i le maliu ai o lana tane. Sa maua e le atalii ulumatua se tofi mai lona tama e tausi ai le vaega o totoe o le aiga. Ina ua maliu le tama a le fafine ua oti lana tane, sa tuua o ia e aunoa ma se tagata e mauaina le tofi. Sei vagana ua i ai isi ona aiga e faalagolago i ai, atonu na ia iloaina ua i ai o ia i tulaga faigata o mea tautupe.
Luka 7:24–30
Aisea e leai ai se “perofeta ”e sili ia Ioane le Papatiso”?
Tagai i le vaega “Mataio 11:7–15. O le a le mea na avea ai Ioane le Papatiso ma se perofeta sili?”
Luka 7:37–38, 44
O le a le tu masani o le mulumuluina o vae o se malo faaaloalogia?
A o talisua Iesu ma se Faresaio e igoa ia Simona, sa oo atu ia te Ia se fafine sa lauiloa o se tagata agasala. E ui e lei valaauliaina i le tausamiga, ae sa mafai e le fafine ona ulu atu i le fale o Simona ona o le agaifanua na faatagaina ai tagata e lei valaauliaina ma oo lava i tagata ese e ulufale atu i se fale i le taimi o le taumafataga. Sa mulumulu e le fafine aao o le Faaola i ona loimata, ma uuina i se suauu manogi.
O le mulumuluina o vae o se malo o se faatinoga o le talimalo i Isaraelu anamua. O se galuega sa masani ona tofia i se auauna tamaitai. Afai e leai se auauna a le aiga, sa saunia e le talimalo le vai mo malo e mulumulu ai o latou lava vae. Sa faaauau pea lenei agaifanua i ona po o le Faaola.
E le pei o le fafine, sa lei tuuina atu e Simona ia Iesu se vai e mulumulu ai Ona vae. Na te lei ofoina atu se kisi faafeiloai ma na te lei faauuina le ulu o Iesu i le suauu. Sa faatusatusa e Iesu le le faatinoina e Simona o nei faatinoga masani o le agalelei mo se malo faaaloalogia ma auaunaga lotomaualalo a le fafine.
Aoao Atili
Ua Faafilemu e Iesu le Afa
-
Dieter F. Uchtdorf, “Filemu e Fetaiai ai ma Afa o le Olaga,” Mo le Malosi o le Autalavou, Mat. 2023, 2–5
-
Lisa L. Harkness, “Inā Malū Ia,” Liahonam Nov. 2020, 80–82.
O Le Aso Sapati
-
Henry B. Eyring, “Lotofaafetai i le Aso Sapati,” Liahona, Nov. 2016, 99-102
Fafine o Naina ua Oti lana Tane
-
Keith J. Wilson, “In Times of Discouragement, Remember the Widow of Nain,” Ensign, Apr. 2019, 12–17
Ala o faasalalauga
Vitio
“Fafine o Naina ua oti lana tane” (2:26)
“Faafilemuina o le Matagi” (2:21)
Ua Faamagalo e Iesu Agasala ma Faamalolo le Tagata na Maua i le Supa” (2:57)
Ata
Stilling the Storm (Faatoafilemuina o le Afa), saunia e Ted Henninger
Mulumuluina o Vae o Iesu, saunia e Brian Call