Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Mataio 8; Mareko 2–4; Luka 7


“Mataio 8; Mareko 2–4; Luka 7,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

Mataio 8; Mareko 2–4; Luka 7

Sa faia e Iesu le tele o vavega i totonu ma faataamilo i Kalilaia. Sa Ia faamaloloina se lepela, o se auauna a le taitai o le toaselau, o le tina o le ava a Peteru, ma se alii e pe lona tino. Sa tutuliese e le Faaola ia temoni ma faafilemuina se afa i luga o le Sami o Kalilaia. O nei vavega ua faaalia ai le mana ma le pule o le Faaola i mea uma. Ina ua uma ona faamalolo e Iesu se tagata i le aso Sapati, sa amata ona taupulepule ni tagata Iutaia i le ala e faaumatia ai o Ia. Na aoao mai le Faaola o le Sapati o se aso e fai ai mea lelei. Sa Ia faaalia le agamalu ma le agaalofa ina ua Ia toe faaola mai le atalii o se fafine ua oti lana tane. Ma sa Ia faamagaloina se fafine salamo o le sa mulumuluina Ona vae i ona loimata.

Punaoa

Talafaasolopito ma le Talaaga

Mataio 8:2

O le a le lepela?

(Faatusatusa i le Mareko 1:40; Luka 5:12.)

Tagai i le vaega “Mareko 1:40–45. O le a le lepela?

Mataio 8:5–9

Aisea na le manao ai le taitai o le toaselau e ulu atu le Faaola i lona fale?

(Faatusatusa i le Luka 7:2–8.)

O se taitai o le toaselau o se alii ofisa i le autau a Roma e pule i le 50 e oo i le 100 alii. E masani lava ona le fiafia tagata Iutaia i taitai o le toaselau ona o latou o ni faatusa i le malosiaga o Roma. Peitai, na faataua e Luka ni uiga agavaa tausaafia o lenei taitai faapitoa. Sa le manatu faapito o ia ma agalelei . Sa ia taulai atu lana talosaga i manaoga o lana auauna, o le sa pele ia te ia.

Sa faaalia e le taitai o le toaselau le lotomaualalo faamaoni, ma manatu ai o ia lava e le agavaa e asiasi atu ia Iesu pe ulufale atu Iesu i lona fale. Ma atonu na iloa e le taitai o le toaselau o tagata Iutaia faamaoni e le masani ona fesootai vavalalata ma tagata o Nuuese, e pei o le aai faatasi ma i latou po o le ulufale atu i o latou fale.

Sa tali atu le Faaola na te “le’i iloa ia Isaraelu se faatuatua faapena.” O lenei tautinoga e ogatusa ma le tautinoga a Iesu o Ia o le Mesia faauuina mo i latou uma o e o le a taliaina o Ia.

Mataio 8:20

Aisea na faasino ai e Iesu Keriso ia te Ia lava o le “Atalii o le tagata”?

E pei ona tusia i le Feagaiga Fou, sa tele ina faaaoga e Iesu le faalaniga “Atalii o le tagata” e faatatau ia te Ia lava. O se faalaniga mo le Mesia. E ui e le mafai ona tatou fai atu ma le mautinoa pe aisea na faaaoga ai e Iesu lea falagiga, ae o ni mafuaaga nei e ono tatau ai:

Muamua, o le tusi a Tanielu o loo i ai se valoaga o le afio mai o le “Atalii o le tagata.” Atonu sa faaaoga e Iesu lenei faalagiga e faailoa mai ai o Ia o le tagata lea o le a faataunuuina lenei valoaga.

Lua, o le isi suafa mo le Atua le Tama o le “Tagata e Paia.” E ala i le faaigoaina o Ia lava o le Atalii o le Tagata, sa faailoa manino mai ai e Iesu Lana sootaga paia ma le Tama. O Keriso o le Atalii o le Tagata e Paia.

Tolu, o le faaaogaina o le faalaniga Atalii o le Tagata o se tasi lea o auala na faaalia ai e Iesu Keriso le natura o le Tama Faalelagi. Na faamatala e le Perofeta o Iosefa Samita: “O le Atua lava Ia na avea o ia e pei o i tatou i le taimi nei, ma o se tamalii faaeaina, ma o loo nofotupu o ia i le lagi! ” Ou te fai atu, afai e mafai ona e vaai ia te Ia i le asō, o le a e vaai ia te ia e pei lava o foliga o le tagata—pei lava o outou i foliga atoa o le tagata; aua sa faia Atamu i le mamanu lava lea, foliga ma faapei o le Atua,”

Mataio 8:24

O le a se mea ua tatou iloa e uiga i afa i luga o le Sami o Kalilaia?

(Faatusatusa i le Mareko 4:37; Luka 8:23.)

“O le faataatiaga tulaga ese o le Sami o Kalilaia ua faigofie ai ona aafia i matagi. I le 13 maila le umi ma le 8 maila le lautele, e taoto le sami i le maualuga o le 690 futu i lalo ifo o le sami, ma mauga o loo siomia ai. O nisi o mauga e maualuga atu ma le 2,000 futu i luga ae o le sami. I le afiafi, e masani ona alu aʻe le ea mafanafana ma le susu i luga aʻe o le vai, ae o le ea malulu mai mauga e vave ona alu ifo, ma faʻaosofia ai le saosaoa o le matagi i luga o le vai. E lē gata i lea, o le Sami o Kalilaia e papaʻu, ma e oo atu lona loloto i le 141 futu (43 m), lea e masani ona maua ai galu tetele pe a malosi le savili.”

Mareko 2:2–5

O a ni taumafaiga sa manaomia ona faia ina ia avatu ai le tagata supa i le Faaola?

o le pito i lalo o le taualuga o se fale toe fau o Isaraelu anamua

ata na pueina e James Jeffery

O le “ma’i supa” o lona uiga e pipili. Ina ua sii atu e tagata e toafa le tagata mai supa i le fale sa aoao atu ai Iesu, sa latou iloa ai ua tumu tele i le ulufale atu i ai. O fale i le seneturi muamua i Kapanaumi sa fauina i puipui maa ma sa atoina i se taualuga mafolafola e gaosi mai utupoto laau, lau, ma le palapala maopo. O i latou na tauaveina le tamaloa na maua le avanoa e ala i le feaei atu i luga o le taualuga ma faia se avanoa tele i le palapala ma lau. Ona latou tuutuu ifo lea o le tagata i lalo i le Faaola. O le faamatalaga faapea “na silafia e Iesu lo latou faatuatua” e peiseai e faasino i le faatuatua tuufaatasi o alii uma e toalima, e pei ona faaalia i la latou taumafaiga autasi e oo atu i le Faaola.

Mareko 2:15–17

O le a se mea taua e uiga i le talisua faatasi o Iesu ma telona ma tagata agasala?

I taimi o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou, o le faasoa atu o se meaai faatasi ma isi e tele atu sona uiga nai lo le na ona aai ma feinu faatasi. O se faailoga o le fefaauoai. Sa ta’u mai ai sa i ai se sootaga o le faauo ma le filemu po o se sootaga faapena sa tatau lava ona ofoina atu. O nisi taimi i taimi o taumafataga, e valaaulia ai e le Faaola tagata taitoatasi ia salamo ma suia.

I le tele o taimi, sa faitioina ai e tagata Iutaia ia Iesu ona o le aai faatasi ma tagata sa latou manatu i ai o ni tagata agasala. O nei tagata agasala ua ta’ua e aofia ai i latou o e sa lei mulimuli i tu ma aga a Iutaia ma telona, po o au ao lafoga. Sa talitonu nisi o Iutaia o le aai faatasi ma ia tagata na faamatauina ai lo latou lava mama.

Mareko 2:23–28

Aisea na tetee ai le au tusiupu ma le au Faresaio i faatinoga a le au soo i le Sapati?

Ua faatulaga ese e le Sapati ia Isaraelu mai isi tagata uma. O isi aganuu sa i ai nofoaga paia, tulafono o osigataulaga, ma agaifanua faalelotu eseese, ae na o Isaraelu na tausia le Sapati.

I ona po o Iesu, o le Sapati o se autu e matuai finauina lava. Ina ua piki e soo o le Faaola ni saito i le Sapati a o savavali atu i se fanua, sa vaaia e taitai Iutaia lenei mea o se solia o le Sapati. Sa faamanatu atu e Iesu i taitai Iutaia sa ai e Tavita le areto o le tapeneko. I le faamanatu atu ia i latou e uiga i lenei mea, sa faatuina ai e le Faaola “le uiga o le Sapati mo tagata soifua, ma Lona tulaga Faale-Alii i ona luga.”

I o tatou aso, ua fautuaina foi i tatou ia manatua le faamoemoega o le Sapati ma aua nei fatuina ni lisi uumi o mea e fai ma mea e le faia i le aso Sapati.

Mareko 3:6

O ai le au Herotiano?

Tagai “The Herodians and the Zealots” i le vaega “O le a le mea na tupu i le va o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou?” i le faatomuaga.

Mareko 3:22–27

O ai le “tagata malosi” i lenei talafaatusa?

(Faatusatusa i le Mataio 12:29; Luka 11:21–22.)

Sa tuuaia e le au tusiupu ma le au Faresaio ia Iesu i le faaaogaina o le mana o le tiapolo e tutuliese ai temoni. Sa faamalamalama mai e le Faaola e faapea o se tagata e faatoilaloina ma fusia se tagata malosi, e tatau ona sili atu lona malosi nai lo lena tagata. I le matalalaga lenei, “o le tagata malosi” e faatusa i le tiapolo. O Iesu o le e “sili atu lona malosi nai lo ia,” o le e mafai ona faatoilaloina ma noatia le tiapolo. O le gafatia o le Faaola e tuli ese ai i fafo temoni sa tatau ona faamanino atu ai i e na molia o Ia o loo ia te Ia le mana e pulea ai Satani.

Sa faamatala e Elder James E. Talmage: “Na osofaia e Keriso le au malosi a Satani, ma tutuliese ana agaga leaga mai [tino] o tagata soifua ia na latou ave faamalosia; pe na mafai faapefea e Keriso ona faia lenei mea pe ana Ia le muai taiaina le ‘tagata malosi,’ o le matai o tiapolo, o Satani lava ia?”

Mareko 4:26–29

O le a le uiga o le talafaatusa i le fatu ola?

O lenei faataoto o loo aoao mai ai e uiga i le faigapaaga i le va o le Atua ma i tatou. E toto e le tagata ia fatu i se siosiomaga e mafai ona ola ai, peitai e tatau ona ia faatalitali mo lena ola ina ia tupu. A mavae atu aso, o le eleele sa foafoaina e le Atua o le a “tupu fua mai.” E pei ona tusia e le Aposetolo o Paulo, e mafai ona tatou totoina ma fui i vai, ae o le Atua o le a faavavega ona “foai tele mai.” E na o le Atua e mafai ona faaolaina mea. E faatatau lenei mataupu faavae i le tuputupu ae faaleagaga ma i le tuputupu ae o le Ekalesia i le lalolagi atoa.

Luka 7:11

O a taumafaiga na faia e le Faaola e oo atu ai i le nuu o Naina?

“O Naina o se tamai nuu faifaatoaga i le taimi o Iesu. ” O le aai lava ia e oso ese mai le auala masani. Ina ia oo i ai e na o le tasi lava le auala. I le taimi o Iesu, o lenei nofoaga e laitiiti ma e matua matitiva, ma o loʻo tumau pea i lena ala talu mai lena aso. I nisi o taimi i lona talafaasolopito, o lenei taulaga ua siomia ai e tusa ma le 34 fale ma e na o le 189 tagata”.

“Ua amata e Luka lana tala e ala i le matauina sa i ai Iesu i Kapanaumi i le aso na muamua atu ma faamalolo le auauna a le ta’ita’i o le toaselau (tagai Luka 7:1--10). Ona tatou iloa lea o “le aso na sosoo ai” (fuaiupu e 11; faaopoopo le faamamafa), na alu ai le Faaola i se aai e igoa ia Naina, faatasi ai ma se vaega tele o soo. E taua tele lea mea na sosoo ai. O Kapanaumi o loʻo i le itu i matu o le Sami o Kalilaia, 600 futu (183 mita) i lalo ifo o le sami. O Naina e tusa ma le 30 maila (48 km) i sautesisifo o Kapanaumi i le 700 futu (213 mita) i luga aʻe o le sami, ma e manaʻomia ai se malosi tele, e aʻe ai i luga i Naina. Ina ia mafai ona savali mai Kapanaumi i Naina, e le itiiti ifo ma le tasi pe lua aso. ” O lona uiga atonu na maleifua mai Iesu i le taeao po o le savali foi i le po atoa ina ia mafai ai ona taofia le falelauasiga “i le aso na sosoo ai.’”

O le naunau o le Faaola e faia lenei malaga umi ma faigata ina ua Ia faia o se faataitaiga o Lana tausiga ma le popolega mo le fafine Naina ua oti lana tane ma mo i tatou uma.

faafanua o Kalilaia

ata na tusia e Keith Beavers

Luke 7:12

O a luitau atonu na feagai ma le fafine ua oti lana tane mai Naina ina ua maliu lana tama e toatasi?

O le i ai o se atalii e toatasi e oti o se mala mo soo se tasi, ae maise lava mo se fafine ua oti lana tane i taimi o le Feagaiga Fou. E faaopoopo atu i ona mafatiaga faalelagona, atonu na feagai foi o ia ma le faaletonu o mea tautupe. Sa faalagolago tele tamaitai i alii o aiga mo le lagolagosua ma le puipuiga. Pe a faaipoipo se tamaitai, sa avea o ia ma se vaega o le aiga o lana tane. O lana tausiga sa masani ona tuuina atu i lana tama ulumatua i le maliu ai o lana tane. Sa maua e le atalii ulumatua se tofi mai lona tama e tausi ai le vaega o totoe o le aiga. Ina ua maliu le tama a le fafine ua oti lana tane, sa tuua o ia e aunoa ma se tagata e mauaina le tofi. Sei vagana ua i ai isi ona aiga e faalagolago i ai, atonu na ia iloaina ua i ai o ia i tulaga faigata o mea tautupe.

Luka 7:24–30

Aisea e leai ai se “perofeta ”e sili ia Ioane le Papatiso”?

Tagai i le vaega “Mataio 11:7–15. O le a le mea na avea ai Ioane le Papatiso ma se perofeta sili?”

Luka 7:37–38, 44

O le a le tu masani o le mulumuluina o vae o se malo faaaloalogia?

A o talisua Iesu ma se Faresaio e igoa ia Simona, sa oo atu ia te Ia se fafine sa lauiloa o se tagata agasala. E ui e lei valaauliaina i le tausamiga, ae sa mafai e le fafine ona ulu atu i le fale o Simona ona o le agaifanua na faatagaina ai tagata e lei valaauliaina ma oo lava i tagata ese e ulufale atu i se fale i le taimi o le taumafataga. Sa mulumulu e le fafine aao o le Faaola i ona loimata, ma uuina i se suauu manogi.

O le mulumuluina o vae o se malo o se faatinoga o le talimalo i Isaraelu anamua. O se galuega sa masani ona tofia i se auauna tamaitai. Afai e leai se auauna a le aiga, sa saunia e le talimalo le vai mo malo e mulumulu ai o latou lava vae. Sa faaauau pea lenei agaifanua i ona po o le Faaola.

E le pei o le fafine, sa lei tuuina atu e Simona ia Iesu se vai e mulumulu ai Ona vae. Na te lei ofoina atu se kisi faafeiloai ma na te lei faauuina le ulu o Iesu i le suauu. Sa faatusatusa e Iesu le le faatinoina e Simona o nei faatinoga masani o le agalelei mo se malo faaaloalogia ma auaunaga lotomaualalo a le fafine.

Aoao Atili

Ua Faafilemu e Iesu le Afa

O Le Aso Sapati

Fafine o Naina ua Oti lana Tane

  • Keith J. Wilson, “In Times of Discouragement, Remember the Widow of Nain,” Ensign, Apr. 2019, 12–17

Ala o faasalalauga

Vitio

Fafine o Naina ua oti lana tane” (2:26)

2:26

Faafilemuina o le Matagi” (2:21)

2:21

Ua Faamagalo e Iesu Agasala ma Faamalolo le Tagata na Maua i le Supa” (2:57)

Ata

Iesu o loo faatoafilemuina le matagi

Stilling the Storm (Faatoafilemuina o le Afa), saunia e Ted Henninger

Ua faamalolo e Iesu le tagata supa
Ua toe faaola mai e Iesu le atalii o le fafine ua oti lana tane o Naina
o se tamaitai o loo mulumulu vae o le Faaola i ona loimata.

Mulumuluina o Vae o Iesu, saunia e Brian Call

Faamatalaga

  1. Tagai i le Luka 7:2.

  2. Tagai i le Luka 7:6–7.

  3. Tagai i le Galuega 10:21–28.

  4. Luka 7:9.

  5. Tagai i le Luka 4:16–30.

  6. Tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Atalii o le Tagata,” Gospel Library.

  7. Tagai i le Mataio 12:8; Mareko 8:29–31.

  8. Tanielu 7:13. Na vaai Tanielu i le faaaliga i le faatuina o le malo o le lagi faatasi ma Keriso i lona ao. O se vaega lenei o le faaaliga tele atu a Tanielu, lea na ia vaaia ai le faatuina o malo e fa na sosoo ai ona faatuina ai lea o le malo o le Atua.

  9. Faatusatusa i le Mareko 14:61–62.

  10. Mose 6:57; tagai foi i le Mose 7:35.

  11. Tagai Taiala i Tusitusiga Paia, “Atalii o le Tagata.” I le Lomiga a King James o le Tusi Paia, o loo lisiina ai le ulutala o le “Atalii o le tagata,” ma le “tagata” e amata i le mataitusi laititi; i tusitusiga paia o le Toefuataiga, o le faalaniga o loo lisiina o le “Atalii o le Tagata,” ma le “Tagata” e amata i le mataitusi lapoa (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:39; 49:6, 22; 58:65; Mose 6:57).

  12. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 40.

  13. Stephen Turcotte “Filemu, Ia Filemu: Faatoafilemuina o a Tatou Afā,” Liahona, Fep. 2023., 16.

  14. Mareko 2:3.

  15. Tagai Kenneth L. Barker and John R. Kohlenberger III, The Expositor’s Bible Commentary, abbr. ed. (1994), 144.

  16. Mareko 2:5faaopoopo le faamamafa.

  17. Tagai Kenese 31:43–54; Esoto 18:7–12; 2 Samuelu 3:12–21.

  18. Tagai i le Mareko 2:16–17; Luka 15:1–2.

  19. Tagai Mareko 2:15–17; Luka 15:2; 19:1–10.

  20. Tagai i le Galuega 10:28.

  21. Tagai Jennifer C. Lane, “Hostility toward Jesus: Prelude to the Passion,” i le Celebrating Easter: The 2006 BYU Easter Conference, ed. Thomas A. Wayment and Keith J. Wilson (2007), 143–48.

  22. Tagai i le Esoto 31:12–17; Esekielu 20:12, 20.

  23. Tagai Harold W. Attridge and others, eds., The HarperCollins Study Bible: New Revised Standard Version, Including the Apocryphal/Deuterocanonical Books (2006), 1728, note for Maeko 2:23–28.

  24. Tagai i le Esoto 34:21.

  25. Tagai i le 1 Samuelu 21:1–6.

  26. Earl D. Radmacher and others, eds., NKJV Study Bible, 2nd ed. (2007), 1466, note for Mareko 2:27–28.

  27. Tagai Russell M. Nelson, “O Le Sapati o se Aso Fiafia,” Liahona, Me 2015, 129–32.

  28. Mareko 3:27.

  29. Luka 11:22; tagai foi i le Luka 11:14–23.

  30. James E. Talmage, Jesus the Christ (1916), 268.

  31. See Mareko 4:26–27.

  32. Mareko 4:28.

  33. 1 Korinito 3:6–7.

  34. Keith J. Wilson, “In Times of Discouragement, Remember the Widow of Nain,” Ensign, Apr. 2019, 14.

  35. Tagai Wilson, “In Times of Discouragement,” 15.

  36. Tagai Luka 7:37, 39.

  37. Tagai James E. Talmage, Jesus the Christ261.

  38. Tagai David M. Calabro, “Nonverbal Communication in the New Testament,” in New Testament History, Culture, and Society: A Background to the Texts of the New Testament, ed. H. Blumell (2019), 565; tagai foi Kenese 18:4; 19:2; 24:32; 43:24; Faamasino 19:21; 1 Samuelu 25:41; 2 Samuelu 11:8; Pese a Solomona 5:3.

  39. Tagai Calabro, “Nonverbal Communication in the New Testament,” 565.