Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Mataio 2; Luka 2


“Mataio 2; Luka 2,” Fesoasoaniga i Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

Mataio 2; Luka 2

Sa malaga Maria ma Iosefa i Peteleema, lea na soifua mai ai Iesu. Sa folafola atu e agelu Lona fanau mai i leoleo mamoe. Sa tuuina atu Iesu i le malumalu. Sa molimau atu Simeona ma Ana i Lana misiona togiola. A o tamaitiiti Iesu, sa asiasi atu le Au Makoi mai sasae ma ifo atu ia te Ia. Sa lapataia Iosefa i se miti e uiga i faamoemoega leaga a Herota ina ia fasiotia Iesu, o lea na ia aveina atu ai lona aiga i Aikupito e tausia i latou ia saogalemu. Sa faatonuina e Herota le fasiotia o tamaiti laiti i nuu tulata i Peteleema. Sa iloa e Iosefa i se miti le maliu o Herota ma ave ai lona aiga i Nasareta. Ina ua 12 tausaga o Iesu, sa Ia aoao atu i le malumalu.

Punaoa

Talafaasolopito ma le Talaaga

Mataio 2:1–12

O le a se mea ua tatou iloa e uiga i le Au Makoi?

Sa tele naua taumatematega e uiga i le faasinomaga, faapogai, numera, ma igoa o le Au Makoi. Ae sa lei tuuina mai e Mataio nei faamatalaga. Sa ia faaaogaina le upu Eleni o le magi e faasino ai i alii. O lena upu e faasino i se vaega anamua o tagata vateatea ma ositaulaga e auai i le lotu Zoroastrian i Peresia. Po o ai lava le Au Makoi po o fea foi na latou o mai ai, o la latou asiasiga ua faaalia ai “o i latou o ni tagata amiotonu na auina atu i se feau e molimauina le afio ai o le Alo o le Atua i le lalolagi.”

E le o iloa le taimi tonu o le asiasiga a le Au Makoi. Peitai, o le Mataio 2:11 o loo ta‘u mai ai sa i ai se taimi ua mavae talu mai le soifua mai o Iesu Keriso. Sa maua e le Au Makoi ia Iesu i se “fale,” e le o se moega vaovao, ma o Ia o se “tamaitiiti laitiiti,” ae le o se pepe.

Mataio 2:11

O le a se mea ua tatou iloa e uiga i meaalofa na tuuina atu e le Au Makoi ia Iesu?

Na aumai e le Au Makoi meaalofa o le auro, pulu lipano, ma le pulu muro e faamamalu ma tapuai ai ia Iesu.

Ua leva ona faatauaina le auro mo lona iila, matagofie, fesuisuiai, ma le tetee atu i le matafi ma le pisipisia. O tagata i le lalolagi anamua e fesootaia auro ma tagata tautupu, tino ola pea, ma le atua.

auro

O pulu lipano na afua mai i Arapi ma Aferika i matu. O se laau mago lea na faaaoga i fagu faamanogi ma mea manogi mo le faitau afe o tausaga. I le talafaasolopito, o le pulu lipano o se oloa e maualuga le taua. Sa susunuina o se mea manogi i le taimi o tapuaiga i le malumalu i Isaraelu anamua.

pulu lipano

O le pulu muro foi o se laau mago mai vaotuitui ma laau o loo maua i Arapi ma Aferika i matu. O le pulu muro ua faaaoga i fagu faamanogi, mea manogi, ma vailaau mo le faitau afe o tausaga. Sa faaaoga e Isaraelu anamua le pulu muro i tapuaiga i le malumalu o se elemene i le suauu paia e faauu ai mo le faapaiaina o tupu, ositaulaga, ma le falefetafai.

pulu muro

Mataio 2:1–8, 16–18

O le a le ituaiga tagata sa ia le Tupu o Herota?

O tusitalafaasolopito e faasino i le Herota o loo taua i le Mataio 2 ma le Luka 1:5 o Herota le Sili. Sa tofia e taitai Roma ia Herota e fai ma tupu o Iutaia e ui lava e le o ia o se Iutaia. Sa pule Herota mai le 37 TLM i le 4 TLM. Ua lauiloa o ia mo galuega faatino eseese o fale, e aofia ai le toefauina o le malumalu i Ierusalema. O Herota foi o se tagata le mama ma e le faamoemoeina. I lona soifuaga, sa ia faatonuina ai le maliu o se tasi o ana ava, o ona atalii e toatolu, ma isi tagata lautele o le aiga.

O le lagonaina o le faamata’uina i le soifua mai o Iesu, le Tupu moni o Iutaia, sa faatonuina ai e Herota le fasiotiga o tamaiti o e na ta’i lua tausaga le matutua ma laiti ifo i Peteleema ma itulagi lata ane.

Luka 2:1–7

O a tulaga o le soifua mai o le Faaola?

Peteleema pe tusa ma le 90 maila (145 kilomita) i saute o Nasareta, lea sa nonofo ai Iosefa ma Maria. O le savaliga i Peteleema e le itiiti ifo ma le fa i le lima aso pe afai e savali—atonu e umi atu mo le ulugalii, e mafaufau ai i le tulaga o Maria.

O le Tusi Paia a King James o loo faaaogaina le “fale e tali ai malo” mo le upu Eleni kataluma o loo maua i le Feagaiga Fou i le faa-Eleni. O lenei upu e pei ona faaaogaina i le Luka 2:7 o lona uiga o le “nofoaga e nofo ai” po o le “potu o malo.” O le upu Eleni kataluma o loo faaaoga foi i le Luka 22:11 ma e faasino i le potu sa faasoa atu ai e Iesu ma Ona soo le Tausamaaga Mulimuli. O i e mafai ona faaliliuina ai le upu o le “fale mo malo” po o le “potu o malo.” O se potu tali malo sa masani lava o se potu pito i luga. Fai mai le Luka 2:7 sa leai se avanoa mo Maria ma le pepe fou o Iesu i le potu o malo faaaloalogia.

Mo lenei mafuaaga, atonu na latou nonofo ai i le fogafale i lalo, lea sa tuu ai manu i totonu i le po atoa ma aai ai mai faatanoa vao. Atonu o le fogafale i lalo atonu o le nofoaga lea o le soifua mai o le Faaola.

O le naunautaiga o le Faaola ina ia fanau mai i tulaga faatauvaa ua faapupula mai ai se tasi o auala na Ia afio ifo ai “i lalo o mea uma.”

Luka 2:7

O a “ie”?

O ie e masani lava o palanikete po o fasi ie e aui faamaopo ai pepe meamea. O le aui o lona uiga o le “afifi malu.”

Luka 2:22–24

Aisea na faia ai e Maria se taulaga i totonu o le malumalu?

E tusa ai ma le tulafono a Mose, sa le mama fafine i le sauniga ina ua uma ona fanau. Ina ia mama, sa manaomia ona alu Maria i le malumalu ma osi atu se taulaga. “Afai foi na te le maua se tamai mamoe, ia aumai e ia le uluga manutagi,[manutagi] po o tamai lupe e lua.” Na tuuina atu e Maria ni uluga manutagi po o ni lupe nai lo se tamai mamoe e ta’u mai ai e itiiti lava ni ana meatotino.

Luka 2:40, 46–47

O le a se mea ua tatou iloa e uiga i le soifuaga tamaititi o Iesu?

Na tusia e Elder James E. Talmage, “O le tamaitiiti o Iesu o se tamaitiiti moni lava, o Lona atinaega sa tatau ai ma e moni e pei o fanau uma.” A o tupu ae o Ia ma ua matua, “Na tupu le poto ma le tino o Iesu, ma ua alofagia o ia e le Atua atoa ma tagata.” Ina ua 12 tausaga o Iesu, sa maua o Ia e Maria ma Iosefa o talanoa i “fomai,” po o faiaoga, i le malumalu. O loo faaalia i le Faaliliuga a Iosefa Samita e faapea o nei alii “sa faalogo ia te ia, ma fesili atu ia te ia ni fesili” ae le o le isi itu. Na aoao mai e le Perofeta o Iosefa Samita, “A o tamaitiiti lava [Iesu], sa ia te Ia le poto uma e tatau ai ina ia mafai ai e Ia ona pule ma faafoe le malo o Iutaia, ma sa mafai ona feutagai ma le au popoto silisili ma le aufai tofamanino maoae o le tulafono ma mataupu silisili, ma faafoliga ai a latou teori ma faiga o ni mea valea pe a faatusatusa i le poto sa ia te Ia”

Aoao Atili

O Le Fanau Mai o Iesu

  • Russell M. Nelson, “O Le Filemu ma le Olioli i le Iloa o loo Soifua le Faaola,” Ensign, Dec. 2011, 16–21

  • Eric D. Huntsman, “Glad Tidings of Great Joy,” Ensign, Dec. 2010, 52–57

O Le Au Makoi

  • Wendy Kenney, “We Three Kings,” New Era, Tes. 2009, 24–27

Ala o faasalalauga

Vitio

Ua Saili Iesu e le Au Makoi” (5:41)

5:42

Ua Iloa e Leoleo Mamoe le Soifua mai o Keriso” (3:01)

2:50

“Ua Faailoa Atu le Tamaitiiti o Keriso i le Malumalu” (2:04)

1:54

Ua Aoao Atu Iesu Talavou i le Malumalu” (2:29)

2:25

Ata

O Iosefa o loo taitaia Maria ua maitaga i luga o se asini
o agelu o loo faaali atu i leoleo mamoe

O Le Fofogaina Atu o le Soifua mai o Keriso i Leoleo Mamoe, , saunia e Del Parson

o leoleo mamoe o loo vaavaai atu i le pepe o Iesu

O le Fanau mai o Iesu, saunia e Carl Heinrich Bloch

O Maria ma Iosefa o loo aumaia se taulaga o manutagi i le malumalu
O le Au Makoi o loo tuuina atu meaalofa
o loo aoao atu le tamaititi o Iesu i luga o faasitepu o le malumalu

Faamatalaga

  1. Andrew C. Skinner, “The Life of Jesus of Nazareth: An Overview,” i le New Testament History, Culture, and Society: A Background to the Texts of the New Testament, ed. Lincoln H. Blumell (2019), 250.

  2. Bible Dictionary, “Magi

  3. Tagai Esoto 30:23–25. O faamatalaga i lenei vaega ua fetuunaia mai le “Gold, Frankincense, and Myrrh,” New Era, Tes. 2016, 6–7.

  4. Tagai Walter Bauer, A Greek-English Lexicon of the New Testament and Other Early Christian Literature, ed. Frederick William Danker, 3rd ed. (2000), 521.

  5. Ina ua faasino e Luka i se fale talimalo o se nofoaga e nofo ai mo tagata malaga, sa ia faaaogaina le upu Eleni o le pandocheíon, e pei ona ia faia i le faataoto i le Samaria agalelei: “Ua faatietie ia te ia i lana lava manu, ma ta’ita’i ia te ia i le fale e tali ai malo, ma tausi ia te ia” (Luka 10:34).

  6. Tagai Kenneth E. Bailey, Jesus through Middle Eastern Eyes: Cultural Studies in the Gospels (2008), 28–29.

  7. Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:6; tagai foi Filipi 2:6–8; 1 Nifae 11:13–23.

  8. Levitiko 12:8

  9. James E. Talmage, Jesus the Christ (1916), 111.

  10. Luka 2:52; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:11–17.

  11. Luka 2:46

  12. Faaliliuga a Iosefa Samita, Luka 2:46 (Gospel Library).

  13. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 53.