“Aiga,” Autu ma Fesili (2023)
Taiala mo le Suesueina o le Talalelei
Aiga
foafoaga a le Atua mo lo tatou fiafia silisili
Ae tatou te lei fananau mai, sa tatou nonofo faatasi ma o tatou matua faalelagi. O le aiga e totonugalemu i le fuafuaga a le Tama Faalelagi mo lo tatou taunuuga e faavavau ma le fiafia. O le aiga o le mea lea e mafai ona tatou maua ai nisi o o tatou olioli silisili i lenei olaga ma i le faavavau. Ma o le i ai i totonu o aiga e mafai ona fesoasoani ia i tatou e aoao ai nisi o lesona e sili ona taua o le olaga—lesona e pei o le auauna atu i le Atua ma isi.
E faamanuiaina i tatou a o tatou tuuto atu o tatou taimi i le fausiaina o sootaga malolosi ma o tatou aiga. O a tatou meatotino ma faalagiga o galuega o le a le mulimuli mai ia i tatou i le isi olaga, ae afai tatou te faia le mea sili tatou te mafaia e mulimuli ai i le Atua ma tausia a tatou feagaiga ma Ia, ua tatou maua le gafatia e faatasi ai ma o tatou aiga mo le faavavau. Na aoao mai Elder L. Tom Perry, “I se lalolagi o le vevesi ma le le mautonu, e sili atu ona taua nai lo se isi lava taimi le avea o o tatou aiga ma totonugalemu o o tatou olaga ma mea e sili ona tatou faamuamua.” E ui lava e leai se aiga e atoatoa, ae e mafai ona tatou aoao ma faaleleia atili a o tatou faia le mea sili tatou te mafaia e alolofa ai i o tatou aiga ma tuputupu ae faatasi ina ia avea atili e faapei o le Atua.
O le A Le Aiga?
I le lalolagi, e tele ituaiga o aiga. O se aiga e mafai o ni matua ma le la tama po o fanau. Ae o se aiga e mafai foi o se ulugalii, se matua nofofua e i ai se fanau, po o se vaega o nai ona tei. O le aiga lautele e aofia ai matua o matua, fanau a fanau, uso o tina, uso o tama, tausoga, fanau tama ma teina a tei, ma isi lava. O nisi taimi atonu tatou te manatu ai i a tatou uo mamae e pei o se aiga e ui lava tatou te le aiga ia i latou. I le uiga lautele, o i tatou uma o le aiga o le Atua.
Vaaiga aoao i le autu: Aiga
Taiala e faatatau i le suesueina o le talalelei: Feagaiga Faavavau, Ola e Faavavau, Faaipoipoga, Auai i Galuega o Malumalu ma Talafaasolopito o Aiga, Faaeega Paia o le Malumalu ma Faamauga o le Malumalu
Vaega 1
E Taua le Aiga i le Fuafuaga o le Fiafia a le Atua
O le aiga o le totonugalemu lea i le fuafuaga a le Atua mo lo tatou taunuuga e faavavau. Sa tatou nonofo faatasi ma o tatou matua faalelagi ae tatou te lei o mai i le lalolagi, ma o o tatou aiga iinei e mulimuli i lena mamanu na tuuina mai e le Atua.
O se tasi o mafuaaga tatou te o mai ai i le lalolagi i aiga ina ia mafai e matua ona aoao a latou fanau i le talalelei ma fesoasoani ia i latou ia maua ni olaga fiafia ma anoa. E fesoasoani lenei mea e faataunuu ai le fuafuaga a lo tatou Tama Faalelagi e tuuina mai ia i tatou avanoa e aoao ai ma tuputupu ae ai ma avea atili e faapei o Ia.
Mea e mafaufau i ai
-
Faitau ma mafaufau loloto i le Mose 5:12. Mafaufau i upumoni taua ma lesona atonu na aoaoina e nei matua i a latou fanau. Na aoao mai Sister Tamara W. Runia, o “aiga o le falesuesue ua tuuina mai e le Atua lea tatou te tau fuafuaina ai mea, o lea la, o laa sese ma faitauga sese e le na ona mafai, ae e ono tupu foi. Ma pe le malie ea pe afai, i le iuga o o tatou olaga, e mafai ona tatou vaaia ai o na sootaga, e oo lava i na taimi luitauina, o mea tonu ia na fesoasoani ia i tatou ia avea atili e faapei o lo tatou Faaola? … O sootaga faaleaiga [o] se taavale mamana lea e aoao ai i tatou i lesona na tatou o mai ai iinei e aoao.” Aisea e te manatu ai e taua aiga i le fuafuaga a le Atua? Na faapefea ona fesoasoani ou aafiaga i lou aiga ia te oe e tuputupu ae ai ma avea atili e faapei o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso? E mafai faapefea e le mafaufau i lou olaga faaleaiga e pei o se “fale suesue” ona aafia ai le auala e te vaai ai i le le atoatoa o lou aiga?
Gaoioiga mo le aoao faatasi ma isi
-
Na tuuina mai e Peresitene Gordon B. Hinckley lenei fautuaga: “Na faauuina e le Alii e tatau ona tatou faaipoipo, ma ia tatou nonofo faatasi i le alofa ma le filemu ma le fealofani, ma ia maua ni a tatou fanau ma tausia i latou i Ona ala. … A uma ona tautalagia ma faia mea uma, o le uiga lea o le talalelei. O le aiga o se foafoaga a le Atua. O le foafoaga autu lea. O le ala e faamalosia ai le malo o le faamalosia lea o aiga o tagata.” Talanoaina pe aisea na auina mai ai i tatou e le Atua i le lalolagi i aiga ma pe faapefea ona fesoasoani lena mea e faataunuu ai Lana fuafuaga. E mafai faapefea e le faamalosia o o tatou aiga ona fesoasoani e faamalosia ai o tatou nuu? Ina ia faataitai atu lenei manatu, e mafai ona e faia se taaloga e manaomia ai le galulue faatasi. Mo se faataitaiga, e mafai ona e fausia se faapona tagata (fai se li’o ma fai atu i tagata uma e uumau lima eseese e lua o tagata) ma galulue faatasi ina ia tatala e aunoa ma le faamamulu ese. Pe mafai foi ona e faatulagaina outou lava i se laina e faavae i nisi o uiga e aunoa ma le tautala (e pei o le faasologa o le masina na e fanau ai, lanu o mata, po o le maualuga). Ona talanoa lea e uiga i le auala e fesoasoani ai le galulue faatasi o se aiga e faataunuu ai faamoemoega o le Tama Faalelagi mo Ana fanau.
Aoao atili
-
D. Todd Christofferson, “Aisea e Faaipoipo ai, Aisea e Fai ai se Aiga,” Liahona, Me 2015, 50–53
Vaega 2
Ua Tuuina Atu e le Atua i Matua Tiutetauave Taua
Ua tuuina mai e le Tama Faalelagi i matua le tiutetauave mo Ana fanau agaga pele a o latou i ai iinei i le lalolagi. Ua Ia poloaiina matua e tausi a’e a [latou] fanau i le malamalama ma le upumoni” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:40). Ua saunoa mai foi perofeta, “Ua i ai i matua se tiute paia e tausia a latou fanau i le alofa ma le amiotonu, e saunia ai o latou manaoga faaletino ma faaleagaga.” A le mafai e aiga ona saunia mea uma e manaomia, e mafai e le Ekalesia ona laa atu i totonu ma fesoasoani (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:40; 83:1–6; 136:8).
A o tausia faatasi e matua alolofa a latou fanau, ua latou maua le avanoa sili e tausia ma faafailele ai na fanau faaletino, faaleagaga, ma faalelagona. E faamanuiaina matua ma fanau a o aoao atu e matua le talalelei a Iesu Keriso i le aiga (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:25–28). O nisi taimi e le mafai e matua ona tausia faatasi a latou fanau; i tulaga faapena, o le a faamanuiaina i latou e le Alii a o latou faia le mea sili latou te mafaia e tausia ai a latou feagaiga ma mulimuli i Lona finagalo.
Mea e mafaufau i ai
-
Faitau tala nei o matua o e na aoaoina a latou fanau: Mosaea 1:2–8; Helamana 5:4–12. (E mafai foi ona e faitauina le Teuteronome 6:4–7; 11:19–21; Isaia 54:13; 2 Nifae 25:26 mo ni malamalamaaga faaopoopo e uiga i le tulaga faamatua.) O a mataupu faavae o le talalelei na aoao mai e nei matua? Aisea e taua ai na mataupu faavae mo le aoaoina e tamaiti i aso nei? E mafai faapefea ona e fesoasoani i lau fanau po o isi e pele ia te oe e aoao ma ola i na upumoni? E mafai foi ona e mafaufau i isi matua lelei e te iloa. O le a se mea ua e aoaoina mai ia i latou e uiga i le auala e aoao ai e matua amiotonu fanau a le Atua?
-
Na fautua mai Peresitene Russell M. Nelson: “Aua le taumafai e pulea lau fanau. Nai lo lena, faalogo ia i latou, fesoasoani ia i latou e aoao le talalelei, musuia i latou, ma taitai i latou i le ola e faavavau. O outou o sui o le Atua i le tausiga o fanau ua Ia tuuina mai ia te outou. Ia tuu atu Lana faatosinaga paia e tumau i o outou loto a o outou aoao atu ma faatauanau.” E mafai faapefea ona e faamamaluina le faatuatuaina o oe e le Atua e ala i le aoaoina ma le filiga o lau fanau i le talalelei? E mafai faapefea ona e faaaloalo i le faitalia a lau fanau a o e taitaiina i latou i le ola e faavavau? Mafaufau pe faapefea ona e faatagaina Lana uunaiga e taiala oe i aso taitasi i au taumafaiga.
Gaoioiga mo le aoao faatasi ma isi
-
Faitau faatasi le Mose 3:21–24. Ona faitau lea o le manatu lenei a Elder Neil L. Andersen: “I le amataga lava, na faatuina ai e le Atua le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai—o Atamu ma Eva. Sa ia mamanuina faamoemoega o le faaipoipoga ia sili atu i lo le faamalieina o le tagata lava ia ma le manuia o le tagata matua, o le mea e sili ona taua, ia faatelea’iina ai le faatulagaga atoatoa mo le fanauina o fanau, tausiaina ma faafaileleina. O aiga o oa ia o le lagi.” E mafai ona e faaaogaina se pusa oa pe vaai i le ata o loo i ai a o e talanoa e uiga i le fuaitau o mau ma le saunoaga a Elder Andersen. Ona mafai lea ona e tusia i lalo se mea se tasi e mafai ona fesoasoani e fatu ai se siosiomaga lelei mo tamaiti e aoao ai ma tuputupu ae ai i le talalelei.
-
Vaai i le ata o loo i ai ma talanoa pe aisea e taua tele ai le faavae o se aiga. Ua aoao mai Elder Tad R. Callister: “I le avea ma matua o i tatou o ni faiaoga ma faataitaiga sili ona taua o le talalelei mo a tatou fanau—e le o le epikopo, e le o le Aoga Sa, Tamaitai Talavou po o Alii Talavou, ae o matua. I le avea ma o latou uluai faiaoga o le talalelei, e mafai ona tatou aoao ia i latou le mana ma le moni o le Togiola—lo latou faasinomaga ma le taunuuga paia—ma i le faia o lea mea o le a tuu atu ai se faavae malosi e fausia ai i luga. I le taunuuga lava, o le aiga o se siosiomaga sili lea mo le aoaoina o le talalelei a Iesu Keriso.” E mafai ona e talanoa e uiga i le taua o avanoa faatulagaina e aoao atu ai le talalelei, ae talanoaina foi pe faapefea ona tupu le aoaoina o a tatou fanau i se tulaga masani a o tatou faia a tatou gaoioiga i aso taitasi. Faasoa atu ni aafiaga na e maua i taimi faasamasamanoa e aoao atu ai ma mea na e aoaoina mai nei aafiaga. E mafai faapefea e nei talanoaga fai soo, masani ona fesoasoani e faamautinoa ai ua maua e tamaiti ma le autalavou se faavae mautu o le talalelei e fausia ai a latou molimau? Tusi faamaumau ou manatu, ma faatino soo se uunaiga e te maua.
Aoao atili
-
Faataoto 22:6; Efeso 6:1–4; Mosaea 4:14–15; 3 Nifae 18:21; Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:119–20
-
M. Russell Ballard, “Manatua Mea e Aupito Sili ona Taua,” Liahona, Me 2023, 105–7
-
Dieter F. Uchtdorf, “O Iesu Keriso o le Malosiaga o le Matua,” Liahona, Me. 2023, 59.
-
David A. Bednar, “Ia Matua Maelega ma Popole i le Aiga,” Liahona, Nov. 2009, 17–20
-
“Fale ma le Aiga,” i le Aoao Atu i le Ala a le Faaola (2022), 30–31
Vaega 3
Ua Saunia e le Atua se Auala e Tuufaatasia ai Aiga mo le Faavavau
O se tasi o faamanuiaga silisili o le talalelei a Iesu Keriso o le, afai tatou te tumau faamaoni i feagaiga tatou te osia, e mafai ona faaauau pea a tatou sootaga faaleaiga pe a mavae lenei olaga—e oo lava i le faavavau. Ua aoao mai Peresitene Dallin H. Oaks: “Ua faamautinoa mai e le talalelei toefuataiina ia i tatou o le Toetu e mafai ona aofia ai le avanoa e faatasi ai ma tagata o o tatou aiga—tane, ava, fanau, ma matua. O se faamalosi’auga mamana lea mo i tatou e faataunuu ai o tatou tiutetauave faaleaiga i lenei olaga faitino. E fesoasoani ia i tatou e ola faatasi ai i le alofa i lenei olaga i le tulimatai atu o le toetuufaatasiga fiafia ma fegalegaleaiga i le isi olaga.”
Afai tatou te tausia poloaiga a le Alii ma faamauina o tatou aiga i Lona malumalu paia, ua Ia folafola mai e mafai ona tatou maua le ola e faavavau faatasi ma o tatou aiga. E mafai ona tatou maua lenei faamanuiaga silisili e tusa lava pe tatou te le’i faaipoipo i le taimi nei pe leai foi ni fanau pe e lei maua foi e tagata o o tatou aiga le avanoa e talia ai le talalelei i o latou olaga atoa. E leai se faamanuiaga a le Atua o le a taofia mai ia i latou o e agavaa mo na faamanuiaga.
Mea e mafaufau i ai
-
Ua folafola mai e Peresitene Nelson: “I le fuafuaga sili o le fiafia a le Atua, e mafai ai e aiga ona faamauina i malumalu ma sauniuni ai e toe foi atu e mafuta i Lona afioaga paia e faavavau. O le ola e faavavau lena! E faataunuuina ai faanaunauga loloto o le tagata soifua—o moomooga masani mo le fegalegaleaiga e le muta faatasi ma e e pele o le aiga o se tagata.” Mafaufau i le olioli e mafai ona e maua i “fegalegaleaiga e le gata” ma lou aiga. O fea o e i ai i le ala e mafai ai ona ausia lenei sini? O le a le isi laasaga a lou aiga i lena ala? Afai e i ai sou tulaga faigata faaleaiga lea atonu e le o toe lelei ai se “fegalegaleaiga e le gata” ma se tasi i le taimi nei, e mafai faapefea ona e valaaulia le mana o le Faaola e fesoasoani e faamalolo ai a outou sootaga faaleaiga?
Gaoioiga mo le aoao faatasi ma isi
-
E mafai ona outou matamata faatasi i le vitio “E Mafai Ona Faavavau Aiga” (3:10). Talanoa e uiga i le fautuaga a Peresitene Henry B. Eyring e uiga i le alofa i totonu o se aiga. O le a se mea ua faamanatu mai e upu mulimuli a Peresitene Eyring i le vitio ia i tatou? Ona faitau lea o le aoaoga lenei a Peresitene Nelson: “O le olaga lenei o le taimi lea e saunia ai mo le faaolataga ma le faaeaga. I le fuafuaga e faavavau a le Atua, o le faaolataga o se mataupu e patino i le tagata lava ia; o le faaeaga o se mataupu faaleaiga.” E mafai ona e fiafia e saunia faatasi se mea, e pei o le faia o se meaai laitiiti e fiafia i ai po o le saunia o se taumafataga e fiafia i ai. Ona mafai lea ona e talanoa e uiga i le mafuaaga e taua ai le saunia faaleagaga i le mauaina o le faaeaga ma le faatasitasi e faavavau o se aiga.
Aoao atili
-
Henry B. Eyring, “Ou Te Fia Vaai i le Malumalu,” Liahona, Me 2021, 28–31
-
D. Todd Christofferson, “O Le Mana o Faamauga,” Liahona, Nov. 2023, 19–22