Library
Faaipoipoga


“Faaipoipoga,” Autu ma Fesili (2023)

ulugalii talavou o loo savalivali

Taiala mo le Suesueina o le Talalelei

Faaipoipoga

O le gafatia mo le avā ma le tane ona faatasia mo le faavavau

E toatele tagata e tulimataia le faaipoipoga ma le olioli tele ma le naunautai. E i ai se mea e tulaga ese le matagofie ma le faamoemoe e uiga i le faaipoipoga. O i latou o e ua faamau e faaipoipo, e fiafia lava e amata se olaga fou faatasi ma le tagata latou te alolofa i ai e sili atu nai lo se isi lava tagata.

A uma ona tatou faaipoipo, e tatau ona tatou galulue ina ia faatumauina le maloloina ma le malosi o lena faaipoipoga. E manaomia ai le galue, onosai, lotomaualalo, faamagaloga, ma le tuuto lea e tumau pe a mavae le aso o le faaipoipoga e fausia ai se faaipoipoga fiafia ma tumau. Ae e aogā tele le taui o taumafaiga. E ala i sauniga paia ma feagaiga na faia i le maota o le Alii, e mafai ai ona tumau se sootaga faafaaipoipoga mo le faavavau. O se faaipoipoga i le malumalu e ta’ua foi o se faaipoipoga faaselesitila. Ua aoao mai Peresitene Russell M. Nelson e faapea “o le faaipoipoga faaselesitila e maua ai avanoa sili atu mo le fiafia nai lo se isi lava mafutaga.”

O Le A le Faaipoipoga?

Ua aoao mai le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e faapea o le faaipoipoga i le va o se tamaitai ma se alii ua faauuina e le Atua (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:15; “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Potutusi o le Talalelei). O taitoalua ua faamauina i le malumalu e osia se feagaiga ma le Atua ma le tasi ma le isi. Afai latou te faamaoni i a latou feagaiga, e mafai ona tumau a latou faaipoipoga mo le faavavau.

Vaaiga aoao i le autu: Faaipoipoga

Taiala e faatatau i le suesueina o le talalelei: Feagaiga Faavavau, Aiga, Sauniga o Faaeega Paia ma Faamauga

Vaega 1

O le Faaipoipoga e Totonugalemu i le Fuafuaga o le Fiafia a le Atuaa

ulugalii o loo taliē faatasi

O i tatou o se vaega o le aiga e faavavau o le Atua, ma ae tatou te lei o mai i le lalolagi sa tatou nonofo i le lagi faatasi ma lo tatou Tama Faalelagi ma lo tatou Tina Faalelagi. O iina, na aoaoina ai i tatou e uiga i se fuafuaga o le a mafai ai ona tatou aoao ma tuputupu ae. O se vaega o lena fuafuaga, na tatou o mai ai i le lalolagi i aiga; e mafai ona fesoasoani nei aiga ia i tatou e agai ai i luma ma avea atili e faapei o le Atua.

O le aiga e totonugalemu i le fuafuaga a le Atua mo Ana fanau. Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita o le faaipoipoga o “se faatulagaga o le lagi na muai faapaiaina i le faatoaga o Etena e le Atua lava ia, e ala i le pule tumau-faavavau o le perisitua.” Pe a faamauina o tatou aiga mo le faavavau e ala i lena lava mana o le perisitua i le maota o le Alii, tatou te mulimuli i le mamanu e faavavau, na tuuina mai e le Atua lea na faatuina i le muai olaga.

O se tasi o mafuaaga na faavaeina ai e le Atua le faaipoipoga ina ia mafai ai ona tatou aoao lelei mai ma tausia e le tasi le isi. O faaipoipoga malolosi e taitai atu ai i aiga malolosi atu, lea e fesoasoani ia i tatou e faataunuu ai lo tatou faamoemoega e faavavau. O aiga malolosi e mafai foi ona taitai atu ai i nuu malolosi atu iinei i le lalolagi. O faaipoipoga e faavae i mataupu faavae o le talalelei a Iesu Keriso e mafai ona fesoasoani ia i tatou e tuputupu ae ai ma oo i nisi o o tatou olioli silisili i lenei olaga. E mafai foi ona latou fesoasoani e saunia i tatou mo le ola e faavavau faatasi ma lo tatou Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

Mea e mafaufau i ai

  • Na saunoa mai Elder Ulisses Soares e faapea: “E leai se tulaga maualuga pe faatauvaa i le sootaga faalefaaipoipoga, ma e leai foi se savali i luma po o tua o le isi. La te savavali faatasi, o ni fanau e tutusa, ma paia a le Atua. E tasi i laua i mafaufauga, manaoga, ma le faamoemoega faatasi ma lo tatou Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. … [O na ulugalii] e savavali faatasi ma le faaaloalo, lotofaafetai, ma le alofa, ma faagalo i latou lava ma saili le manuia o le tasi ma le isi i la latou malaga i le faavavau.” Mafaufau i lau lava “malaga i le faavavau” o se vaega o le fuafuaga a le Atua. E faapefea e le savavali “faatasi, e tutusa” ma se toalua ona fesoasoani ia te oe i lena malaga? Afai ua e faaipoipo, o le a se mea e mafai ona e faia e faaalia ai le faaaloalo sili atu, lotofaafetai, ma le alofa a o e faia lenei malaga ma lou toalua? Atonu foi e te fuafuaina se mea patino o le a e faia mo lou toalua. Tusifaamaumau ou nei uuna‘iga ma faatino.

  • Na saunoa Elder D. Todd Christofferson e uiga ia i latou o e o le faaipoipoga ma nisi o ona faamanuiaga e fesootai ai e le o se mea moni i le taimi nei:

    “O nisi o outou e le o maua faamanuiaga o le faaipoipoga ona o ni mafuaaga e aofia ai le leai o se vaai i le lumanai, tosina atu i le itupa e tasi, faaletonu o le tino po o le mafaufau, pe na o le fefe foi lava ne’i toilalo faapea, mo na o lea taimi pe ā, ua lamatia ai le faatuatua. Pe atonu foi sa e faaipoipo, ae ua faamutaina lena faaipoipoga, ma ua tuua ai na o oe e faafoeina mea e toetoe ina a le mafai e ni tagata se toalua ona taulimaina. O nisi o outou ua faaipoipo, e le mafai ona fanauina ni fanau e ui i le naunautaiga lofituina ma tatalo faatauanau.

    “… Faatasi ai ma le mautinoa tatou te molimau atu o le Togiola a Iesu Keriso ua faamoemoeina, ma, i le iuga, o le a tauia ai mea uma na le’i mauaina, ma le toilalo o i latou na liliu atu ia te Ia. E leai se tasi na muai fuafuaina faapea e itiiti mea na te maua nai lo mea uma o i le Tama mo Ana fanau.”

    O le a se mea e te maua i upu a Elder Christofferson e ono fesoasoani ia te oe po o se tasi e te iloa e lei mauaina faamanuiaga o le faaipoipoga pe o le e le o mauaina na faamanuiaga i le taimi nei? E faapefea ona faamanuiaina e le Atua “i latou o e liliu atu ia te Ia” i o latou taimi o le “mativa ma le leiloloa”?

Gaoioiga mo le aoao faatasi ma isi

  • Faitau faatasi ma lou toalua po o isi le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:36–42 , ma talanoaina pe faapefea ona fesootai lenei fuaitau i le faaipoipoga. Na fautua mai Peresitene Gordon B. Hinckley: “Ua faamalieina au afai tatou te vaavaai mo amio mama o le tasi i le isi ae le o amioga leaga, o le a tele atu le fiafia i aiga o o tatou tagata. O le a itiiti lava le tatalaina o faaipoipoga, faaitiitia le le faamaoni, faaitiitia le ita ma le to’atama’i ma le finauvale. O le a tele atu le faamagaloga, tele atu le alofa, tele atu le filemu, tele atu le fiafia. O le mea lenei e finagalo i ai le Alii.” Talanoaina pe faapefea e le manatuaina o le faaipoipoga o se vaega totonugalemu o le fuafuaga o le fiafia ona fesoasoani ia i tatou e mulimuli ai i le fautuaga a Peresitene Hinckley. Ona mafai lea ona e faasoa atu ni manatu mo le mauaina o le fiafia sili atu i le faaipoipoga.

Aoao atili

Vaega 2

Ona o Sauniga ma Feagaiga o le Malumalu, e Mafai ai ona Faavavau le Faaipoipoga

ulugalii i le malumalu

I le 1843 na faalau mai ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga ua faamaumauina nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132, lea o loo aofia ai le aoaoga faavae o le faaipoipoga e faavavau. O lenei aoaoga faavae e faapea o le faaipoipoga, pe afai e faamauina e le pule o le perisitua ma le Agaga Paia o Folafolaga, e aoga i le lalolagi ma i le faavavau. O le faaipoipoga e faavavau ua ta’ua foi o le faaipoipoga faaselesitila po o “le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:2). E mafai ona maua e ala i se sauniga o le perisitua e ta’ua o se faamauga o le malumalu. O lenei sauniga paia e faia i le maota o le Alii.

O le faaipoipoga e faavavau e fatuina ai se sootaga o le feagaiga i le va o se tane ma se avā ma le Alii. O le feagaiga o le faaipoipoga e faavavau e manaomia mo le faaeaga (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1–4). Afai tatou te faamaoni i lenei feagaiga, e mafai ona tumau e faavavau a tatou faaipoipoga ma sootaga faaleaiga.

Mea e mafaufau i ai

  • Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19–20, ma mafaufau loloto i mea o loo aoao mai e nei fuaiupu e uiga i le feagaiga o le faaipoipoga. Na aoao mai Sister Julie B. Beck: “O se alii ma se tamaitai e ulu atu i le faigapaaga atoatoa o se faaipoipoga o le feagaiga i le malumalu, e tutusa lava le faasoaina atu i faamanuiaga o lena feagaiga pe afai la te faamaoni [tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1–2]. Ua fetalai mai le Alii o le a faamalosia la latou feagaiga pe a mavae lenei olaga, ma ua folafola atu faatasi ia i latou le mana ma le faaeaga [tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19–20].” E mafai faapefea e faamanuiaga folafolaina o se faaipoipoga o le feagaiga ona fesoasoani i se ulugalii faaipoipo e tumau ai le tuuto o le tasi i le isi pe a faigata mea uma?

fale piliki i Siamani
  • E finagalo le Atua ia tatou maua e le na o soo se faaipoipoga ae o se faaipoipoga e faavavau, faaipoipoga o le feagaiga. Na aoao mai Elder Bruce C. Hafen: “Pe a oo mai faafitauli i se faaipoipoga o le feagaiga , e taulimaina e le tane ma le avā. Latou te faaipoipo e foai atu ma tuputupu ae, ua fusia i feagaiga a le tasi ma le isi, i le nuu, ma le Atua.” Na saunoa Peresitene Dieter F. Uchtdorf, a o auauna atu i le Au Peresitene Sili, “O faaipoipoga maoae e fausia i piliki, i lea aso ma lea aso, i le olaga atoa.” Vaai i le ata o loo i ai faatasi o se fale piliki, ma mafaufau i “piliki” o le a faia ai se faaipoipoga malosi. E mafai ona e faitauina le savali a Peresitene Uchtdorf i le konafesi “I le Viia o i Latou o E Faaola” ma mafaufau i fautuaga na te tuuina atu i tane ma avā. O a ni “piliki” e mafai ona e faataatia i nai vaiaso o sosoo ai e faamalosia ai lau faaipoipoga pe saunia ai mo se faaipoipoga malosi?

Gaoioiga mo le aoao faatasi ma isi

  • O a tatou taumafaiga e faamalosia la tatou faaipoipoga e i ai aafiaga mamao. O la tatou faaipoipoga e le gata ina aafia ai i tatou ma o tatou ta’itoalua ae faapea foi a tatou fanau ma a latou fanau, i le faavavau atoa. I lana savali “Fua e Tumau,” na saunoa ai Elder Matthew L. Carpenter e uiga i le taua o le faasaoina o le “fua” o la tatou feagaiga o le faaipoipoga ma faatusatusa i le faasaoina ma le faaeteete o fualaau aina i fagu. Na ia aoao mai, “Afai tatou te osia ma tausia feagaiga ma le Atua, o faamanuiaga e o faatasi ma a tatou feagaiga e mafai ona oo i talaatu o lenei olaga ma faamauina i o tatou luga, pe faasaoina, e faavavau, e avea ma fua e tumau mo le faavavau atoa.” Atonu e te mafaufau e faitau pe faalogologo i lenei savali a o e fiafia faatasi i ni fualaau aina faasaoina. Talanoa e uiga i le auala e faafailele ai se faaipoipoga ina ia fua mai ai “fua e tumau” i tua atu o lenei olaga ma le faavavau atoa.

  • O le tele o ulugalii faaipoipo e i ai faigata mai lea taimi i lea taimi, ma o nisi taimi e foliga mai e le mafai ona ausia se faaipoipoga e faavavau. Ae na fautua mai Peresitene Hinckley: “O le fofo mo le tele o faafitauli tau i faaipoipoga e le maua lea i le tatala o faaipoipoga. E maua i le salamo ma le faamagalo atu, i le faailoaga o le agalelei ma le manatu popole. E maua i le faaaogaina o le Tulafono Faaauro.” Afai o loo e feagai ma luitau i lau faaipoipoga, talanoa faatasi e uiga i le auala e ono fesoasoani ai le manatuaina o au feagaiga ia te oe e faia ai ni suiga e te fia vaai i ai. Filifili se mea sa faigata i lau faaipoipoga, ma galulue faatasi e foia (o le taiala o le Faamalosia o Faaipoipoga a le Ekalesia e tele ni manatu e mafai ona fesoasoani ai). Saili le fesoasoani mai se tagata faatuatuaina (e pei o se taitai o le Ekalesia, fomai, po o se faufautua o faaipoipoga) pe a manaomia.

Aoao atili

Faamatalaga

  1. Russell M. Nelson, “Faaipoipoga Faaselesitila,” Liahona, Nov. 2008, 93.

  2. In History, 1834–1836, page 136, josephsmithpapers.org.

  3. Tagai i le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Potutusi o le Talalelei.

  4. Ulisses Soares, “Faapaaga ma le Alii,” Liahona, Nov. 2022, 42-43.

  5. D. Todd Christofferson, “Aisea e Faaipoipo ai, Aisea e Fai ai se Aiga?,” Liahona, Me 2015, 52.

  6. Gordon B. Hinckley, “Ola Agavaa Mo Le Teine O Le a e Faaipoipo I Ai i se Aso,” Liahona, Me 1998, 51.

  7. Julie B. Beck, “O Le Matalasi o Faamanuiaga,” Liahona, Me 2006, 12.

  8. Bruce C. Hafen, “Faaipoipoga i le Feagaiga,” Liahona, Nov. 1996, 26.

  9. Dieter F. Uchtdorf, “I Le Viia ai o i Latou o E Laveai,” Liahona, Me 2016, 78.

  10. Matthew L. Carpenter, “Fua e Tumau,” Liahona, Me 2024, 62.

  11. Gordon B. Hinckley, “O Tamaitai i o Tatou Olaga,” Liahona, Nov. 2004, 84.