Library
Faataatiaga Faafaafanua o le Tusi a Mamona


“Faataatiaga Faafaafanua o le Tusi a Mamona,” Autu ma Fesili (2023)

o tusitusiga paia

Vaaiga Aoao

Faataatiaga Faafaafanua o le Tusi a Mamona

O le Tusi a Mamona o loo aofia ai se talafaasolopito o se nuu anamua o e na malaga mai Sasae Lata Ane i Amerika. O lenei talafaasolopito o loo i ai faamatalaga e uiga i nofoaga sa latou nonofo ai, e aofia ai faamatalaga o laufanua, vaaiga faalenatura, ma le mamao ma faatonuga i le va o vaega taua. O le i ai pea lava pea o nei faamatalaga o se tasi lea o vaaiga ofoofogia o le Tusi a Mamona.

Talu mai le lomiga o le Tusi a Mamona i le 1830, ua faaalia ai e tagata ma taitai O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai le tele o manatu e uiga i nofoaga patino o mea na tutupu o loo talanoaina i le tusi. E talitonu nisi o le talafaasolopito o loo faaalia i le Tusi a Mamona—faatasi ai ma le tuusaunoaga o mea na tutupu i Sasae Lata Ane—na tupu i Amerika i Matu, a o isi e talitonu na tupu i Amerika Tutotonu po o Amerika i Saute. E ui o loo faaauau pea ona talanoaina e tagata o le Ekalesia ia ituaiga o manatu i aso nei, ae na o le pau lava le tulaga o le Ekalesia, o mea na tutupu o loo faamatala mai e le Tusi a Mamona na tutupu i Amerika anamua.

Sa talia e Iosefa Samita le Perofeta lava ia le mea sa ia lagonaina o se faamaoniga o malo o le Tusi a Mamona i Amerika i Matu ma Amerika Tutotonu. A o malaga faatasi ai ma le Tolauapiga a Siona i le 1834, sa tusi atu Iosefa i lona faletua o Ema e faapea, sa latou “feofeoai i laufanua valevalenoa o sa Nifaē, ma faamatala mai i lea taimi ma lea taimi le talafaasolopito o le Tusi a Mamona, ma faasolo atu ai i luga o faaputuga o na tagata pele muamua o le Alii, ma piki i luga o latou ulupoo ma o latou ivi, o se faamaoniga o lona faamaoniga paia.” I le 1842, na lolomiina ai e le nusipepa a le Ekalesia o le Times and Seasons ni tusiga i lalo o le faatonuga a Iosefa Samita lea na faailoa mai ai mea na faaleagaina o nuu anamua i Mekisiko ma Amerika Tutotonu o nisi faamaoniga o le talafaasolopito o le Tusi a Mamona.

E le o i ai se tulaga o le Ekalesia i nofoaga patino faafaafanua o mea na tutupu i le Tusi a Mamona i Amerika anamua. O taumatematega i le faataatiaga faafaafanua o le Tusi a Mamona e mafai ona taitaiseseina nai lo le faamalamalamaina; o lea suesuega e mafai ona avea ma se mea faalavefau mai lona faamoemoega paia.

O tagata atonu e i ai ni o latou lava manatu e faatatau i le faataatiaga faafaafanua o le Tusi a Mamona ma isi mataupu faapena e lei fetalai mai ai le Alii. Peitai, e uunaia e le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia taitai ma tagata o le au paia ia aua nei fautuaina na manatu patino i soo se faatulagaga po o se faiga o le a tau mai ai a le o le faaperofeta po o le lagolago a le Ekalesia mo na manatu. E tatau i vaega uma ona taumafai e aloese mai finauga i nei mataupu.

I le saunoa ai e uiga i le talafaasolopito ma le faataatiaga faafaafanua o le tusi, na aoao mai ai Peresitene Russell M. Nelson: “O le mea e malie ai e pei ona i ai nei mataupu, o le suesue i le Tusi a Mamona e sili ona tauia pe a taulai atu se tasi i lona faamoemoega autu—e molimau atu ia Iesu Keriso. I le faatusatusa atu i ai, o isi lomiga uma e faaletaua.”

Faamatalaga

  1. Letter to Emma Smith, 4 June 1834,” i le The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 4: April 1834–September 1835, ed. Matthew C. Godfrey ma isi (2016), 56; ua faalaugatasia le sipelaga.

  2. Tagai i le “Traits of the Mosaic History, Found among the Azteca Nation,” Times and Seasons, June 15, 1842, 818–20; tagai foi i le “American Antiquities,” Times and Seasons, July 15, 1842, 858–60. E ui e le o manino pe na faapefea ona aofia ai Iosefa Samita i le tusiaina o nei tusiga, ae na te lei teenaina lava.

  3. Russell M. Nelson, “O se Molimau o le Tusi a Mamona,” Ensign, Oct. 1999, 69.