« ’Ua hōro’a Iosepha ’e Hyrum i tō rāua ora nō te ’evanelia », Te mau ’ā’amu o Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a (2024)
« ’Ua hōro’a Iosepha ’e Hyrum i tō rāua ora nō te ’evanelia », Te mau ’ā’amu o Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a
Māti–Tiunu 1844
’Ua hōro’a Iosepha ’e Hyrum i tō rāua ora nō te ’evanelia
’Ua pohe te Peropheta, tē tāmau noa nei rā te ’ohipa a te Fatu
Iosepha Semita e ha’ape’ape’a nei. E aha tē tupu mai i ni’a i te ’Ēkālesia mai te mea e pohe ’oia ? ’Ua hina’aro ’oia e ha’apāpū ē, e haere tāmau noa te ’ohipa a te Fatu. Nō reira, ’ua ha’aputuputu ’oia i te mau ’āpōsetolo ’e ’ua hōro’a ia rātou i te mau tāviri o te autahu’ara’a tā Iesu Mesia i hōro’a iāna ra. Te aura’a ra, e nehenehe te mau ’āpōsetolo e arata’i i te ’Ēkālesia a te Fatu ’e e rave i tāna ’ohipa. ’Ua tauturu te reira ’ia ha’amāmā ia Iosepha.
Saints [Te Feiā Mo’a], 1:519–20
E rave rahi rā ta’ata tei riri ia Iosepha. ’Ua tae roa ia vetahi i te hina’aro e taparahi pohe iāna. ’Aita rātou i ’ana’anatae i tāna mau ha’api’ira’a. ’Ua pāpa’i rātou nō ni’a iāna i roto i te ve’a nō te fa’atupu i te riri i roto i te ta’ata nō Iosepha Semita ’e te ’Ēkālesia. Vetahi o rātou ’ua hina’aro e ’aro i te ’oire Navu.
Saints [Te Feiā Mo’a], 1:526–28, 530–32, 533–34
’Ua fa’ari’i Iosepha ’e te tahi atu feiā fa’atere nō Navu ’ia tūpararihia te mātini nene’ira’a buka nō te tāmarū i te ’ino’ino ’ia ’ore e rahi atu. ’Ua rahi roa atu te ta’ata i te riri. ’Ua parau te tāvana ia Iosepha ’ia haere i te ’oire nō Carthage ’ia ti’a i te hō’ē ha’avā ’ia rave i te tahi fa’aotira’a mai te mea ’ua ’ōfati ’oia i te ture ’aore rā ’aita. ’Ua ’ite Iosepha ē, mai te mea e haere ’oia i Carthage, e taparahi pohehia ’ōna e te ta’ata.
Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a 135:4 ; Saints [Te Feiā Mo’a], 1:533–37, 539–41
’Ua hina’aro ato’a rā Iosepha ’ia pāruruhia te Feiā mo’a. Mai te mea e haere ’ōna i Carthage, i reira paha te mau ta’ata e vaiiho ai i te Feiā mo’a i Navu. Nō reira ’ua fa’aoti ’oia e haere. ’Ua ha’amaita’i ’oia ia Emma ’e tāna mau tamari’i, ’ua ’apa ia rātou, ’e haere atu ra i Carthage.
Saints [Te Feiā Mo’a], 1:542–44
’Ua nā muri ato’a atu te taea’e ’o Iosepha ’o Hyrum iāna. ’Oia ato’a ’o John Taylor, ’o Willard Richards ’e te tahi atu mau hoa. I tō rātou fa’aru’era’a, ’ua tāpe’a Iosepha i tāna pua’ahorofenua ’e ’ua hi’o i muri i te ’oire nō Navu. « Teie te vāhi nehenehe roa a’e ’e te tahi mau ta’ata maitata’i roa a’e i raro a’e i te ra’i nei », tāna ïa i parau.
Saints [Te Feiā Mo’a], 1:543–45
I tō rātou taera’a atu i Carthage, ’ua tu’uhia rātou i roto i te fare tāpe’ara’a. I roto rātou i te fare tāpe’ara’a, ’ua tai’o ’o Hyrum ia rātou i te Buka a Moromona. ’Ua parau Iosepha i te mau tīa’i e parau mau te Buka a Moromona.
Saints [Te Feiā Mo’a], 1:546
Nō te tāmāhanahana i tōna mau hoa, ’ua hīmene John Taylor i te hō’ē hīmene nō ni’a ia Iesu. Nō te nehenehe, ’ua ani Hyrum iāna ’ia hīmene fa’ahou i te reira.
Saints [Te Feiā Mo’a], 1:549
I te reira ihoā mahana, e mau ta’ata ’ī’ino tei tomo mai i roto i te fare tāpe’ara’a ’e tā rātou mau pūpuhi. ’Ua tūra’i rātou i te ’ūputa ’e ’ua ha’amata i te pūpuhi i roto i te piha tei reira Iosepha ’e tōna mau hoa. ’Ua pēpē-’ino-hia ’o John Taylor. ’Ua pūpuhi-pohe-hia ’o Hyrum ’e ’o Iosepha.
Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a 135:1–2 ; Saints [Te Feiā Mo’a], 1:550–52
’Ua ’oto roa te Feiā mo’a i te ’itera’a rātou ē, ’ua pohe Iosepha ’e ’o Hyrum. ’Ua ’ite rā rātou ē, e’ita te pohe o te Peropheta e tāpe’a i te ’Ēkālesia. E ’Ēkālesia nā te Fa’aora teie, ’e e tāmau noa ’oia i te arata’i i te reira. E tāmau noa te ’Ēkālesia i te tupu i te rahi ’e i te ha’amaita’i i te mau tamari’i a te Atua nā te ao ato’a nei.
Saints [Te Feiā Mo’a], 1:553–59