Mau ’ā’amu o te pāpa’ira’a mo’a
Iosepha ’e ’o Oliver e fa’ari’i ra i te mau tāviri o te autahu’ara’a


« Iosepha ’e ’o Oliver e fa’ari’i nei i te mau tāviri o te autahu’ara’a », Te mau ’ā’amu o Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a (2024)

« Iosepha ’e ’o Oliver e fa’ari’i nei i te mau tāviri o te Autahu’ara’a », Te mau ’ā’amu o Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a

’Ēperēra 1836

Iosepha ’e ’o Oliver e fa’ari’i nei i te mau tāviri o te autahu’ara’a

Iesu Mesia ’e te mau melahi e hi’o nei i te hiero nō Kirtland

Iosepha Semita e ’ōpere ra i te ’ōro’a mo’a i te feiā mo’a i roto i te hiero nō Kirtland.

Hō’ē hepetoma i muri mai i te ha’amo’ara’ahia te hiero nō Kirtland, ’ua putuputu mai hō’ē tauasini feiā mo’a i roto i te hiero nō te ha’amori i te Fa’aora. E sābati Pāsa ïa teie. ’Ua hōro’a Iosepha Semita, Oliver Cowdery, ’e te Tino ’Ahuru ma Piti ’āpōsetolo i te ’ōro’a mo’a i te feiā mo’a.

Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a 110, upo’o parau o te tuha’a ; Te Feiā Mo’a, 1:239

Iosepha Semita ’e Oliver Cowdery e pure ra i roto i te hiero nō Kirtland.

I muri a’e i te ’ōro’a mo’a, ’ua ’itehia mai ia Iosepha ’e ia Oliver te hō’ē vāhi hau i roto i te hiero, i muri mai i te pāruru, nō te pure.

Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a 110, upo’o parau o te tuha’a ; Te Feiā Mo’a, 1:239

Iesu Mesia tei fā mai ia Iosepha ’e ia Oliver.

I te otira’a tā rāua pure, ’ua hi’o rāua i ni’a. Tē ti’a ra Iesu Mesia i mua ia rāua ! ’Ua ’ite ’oia i te ’ohipa itoito tā te feiā mo’a i rave nō te patu i te hiero. « ’Ua fa’ari’i au i teie fare », ’ua parau ’oia [Iesu Mesia]. ’Ua parau Iesu ia Iosepha ’e ia Oliver ē, e hōpoi mai te mau ha’amaita’ira’a o te hiero i te ’oa’oa rahi i te mau ta’ata e rave rahi.

Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a 110:1–10

Te fāra’a mai Mose ia Iosepha ’e ia Oliver.

I muri a’e i tō Iesu revara’a, ’ua fā mai te peropheta Mose nō te Faufa’a Tahito ia Iosepha ’e ia Oliver. ’Ua hōro’a ’oia ia rāua te mau tāviri o te autahu’ara’a nō te ha’aputuputura’a ia ’Īserā’ela. Te aura’a o te reira e nehenehe rāua e arata’i i te ’ohipa nō te fa’a’itera’a i te ’evanelia. E nehenehe rāua e tono i te mau misiōnare nā te ao ato’a nei, nō te ’āfa’i mai i te ta’ata i te ’Ēkālesia a te Fa’aora.

Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a 110:11

Tē fāra’a mai Eliaha ia Iosepha ’e ia Oliver.

I muri iho, ’ua fā mai te peropheta Eliaha. ’Ua hōro’a ’oia ia Iosepha ’e ia Oliver te mau tāviri nō te fa’aho’i fa’ahou mai i te fafaura’a a Aberahama. Te aura’a o te reira e nehenehe te feiā mo’a e fa’ari’i nā ’ō mai i te Fatu ra, hō’ē ā fafaura’a tā Aberahama i fa’ari’i. E roa’a ia rātou te mana nō te ’āfa’i i te ’evanelia ’e te mau ha’amaita’ira’a a te Atua, i te mau ta’ata nā te mau vāhi ato’a e rave rahi matahiti i muri nei.

Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a 110:12

Tē fāra’a mai Elia ia Iosepha ’e ia Oliver.

I te pae hope’a, ’ua fā mai te peropheta Elia. ’Ua hōro’a ’oia ia Iosepha ’e ia Oliver te mau tāviri o te autahu’ara’a nō te tā’ati, ’aore rā nō te tāhō’ē, i te mau ’utuāfare ē a muri noa atu. ’Ua fa’ari’ihia te ’ohipa tā te feiā mo’a i rave i roto i te mau hiero, i te ra’i ra. I teienei e mana tō te ’Ēkālesia ’ia rave i te ’ohipa a te Fa’aora, ’e ’ia fa’aineine nō tōna ho’i-fa’ahou-ra’a mai i te fenua nei.

Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a 110:13–16