Mau ’ā’amu o te pāpa’ira’a mo’a
’Ua fa’ari’i te Feiā mo’a i te parau nō te bāpetizora’anō te feiā pohe


« ’Ua fa’ari’i te Feiā mo’a i te parau nō te bāpetizora’a nō te feiā pohe », Te mau ’ā’amu o Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a (2024)

« ’Ua fa’ari’i te Feiā mo’a i te parau nō te bāpetizora’a nō te feiā pohe », Te mau ’ā’amu o Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a

’Ātete–’Ātopa 1840

’Ua fa’ari’i te feiā mo’a i te parau nō te bāpetizora’a nō te feiā pohe

Tīa’ira’a nō te mau melo o te ’utuāfare tei ’ore i bāpetizohia

Jane Neyman i te hō’ē ’ōro’a hunara’a i reira Iosepha Semita i te paraparaura’a.

Tē ora ra Jane Neyman i Navu. ’Ua haere ’oia i te tahi ’ōro’a hunara’a i reira Iosepha Semita i te a’ora’a. ’Ua mana’ona’o ’o Jane i tāna tamaiti Cyrus. ’Ua pohe ’ōna ’e ’aita i bāpetizohia. Tē ha’ape’ape’a nei Jane nō Cyrus. ’Ua māramarama iāna ē, e mea ti’a ia tātou ’ia bāpetizohia nō te ora i pīha’i iho i te Metua i te ao ra.

Saints [Te Feiā Mo’a], 1:421

Tē tūturi ra Iosepha i mua i te mēnema ’o Alvin Smith.

’Ua ’ite Iosepha i tōna mana’o. ’Ua maere ato’a ’ōna i te uiui nō ni’a i tōna taea’e ’o Alvin, tei pohe ato’a ma te ’ore i bāpetizohia.

Saints [Te Feiā Mo’a], 1:421

’Ua fa’a’ite Iosepha i te ha’api’ira’a nō te bāpetizora’a nō te feiā pohe.

I te reira ’ōro’a hunara’a, ’ua fa’a’ite Iosepha i te hō’ē mea tā te Atua i ha’api’i iāna. ’Ua fa’ahiti ’oia, ’ia pohe ana’e te hō’ē ta’ata ma te ’ore i bāpetizohia, e nehenehe tātou e bāpetizohia nō rātou.

Saints [Te Feiā Mo’a], 1:421

’Ua bāpetizohia Jane nō tāna tamaiti.

’Ua ’oa’oa roa Jane i te fa’aro’ora’a i te reira ! I muri noa iho i te hunara’a, ’ua haere ’oia i te ’ānāvai nā muri i te hō’ē peresibutero o te ’Ēkālesia. ’Ua bāpetizo ’oia iāna nō Cyrus.

Saints [Te Feiā Mo’a], 1:421

Tē ha’api’i nei Iosepha i te tahi atu Feiā mo’a nō ni’a i te bāpetizora’a nō te feiā pohe.

Tau hepetoma i muri mai, ’ua ha’api’i rahi atu ā Iosepha i te Feiā mo’a nō ni’a i te bāpetizora’a nō te feiā pohe. ’Ua parau ’ōna ē, e rave rahi ta’ata tei pohe o te hina’aro nei ’ia bāpetizohia rātou. ’Ua hina’aro roa rātou e pe’e ia Iesu Mesia. ’E tē tīa’i noa ra rātou ’e tē ti’aturi nei rātou i te mau melo o tō rātou ’utuāfare o te ora noa nei nō te bāpetizo ia rātou.

Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a 128:15–19  ; Saints [Te Feiā Mo’a], 1:423

Te Feiā moa e bāpetizohia ra nō te feiā pohe.

’Ua horo ’oi’oi te Feiā mo’a i te pae ’ānāvai. ’Ua bāpetizohia rātou nō te mau ta’ata tā rātou i here. ’Ua bāpetizohia Hyrum Smith nō Alvin. I muri iho, ’ua ha’api’i te Fatu ē, ’ia ravehia te bāpetizora’a nō te feiā pohe i roto i te hiero, e ti’a i te hō’ē ta’ata ’ia fa’aherehere i te hō’ē parau nō te bāpetizora’a tāta’itahi, ’e ’ia bāpetizohia te mau tāne nō te mau tāne ’e te mau vahine nō te mau vahine.

Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a 124:29–32 ; 127:5–12 ; 128:1–9 ; Saints [Te Feiā Mo’a], 1:424