Library
Tagatanuu


“Tagatanuu,” Autu ma Fesili (2023)

fua

Vaaiga Aoao

Tagatanuu

O le Au Paia o Aso e Gata Ai e faatauaina le faalapotopotoga ma le faatulagaga e tuuina mai e le malo lelei ma talitonu i le avea ai ma ni tagatanuu faatuatuaina o malo ma nuu latou te nonofo ai. O le tagatanuu e faasino i le matafaioi a tagata o le Ekalesia e faataunuu o latou tiute i o latou atunuu ma nuu i auala faaletulafono ia e ogatusa ma “a latou aia tatau moni ma e le maavesea.”

Malo ma o Latou TagataNuu

“Sa faatutuina e le Atua malo mo le lelei o tagata; ma … ua tuu e ia e tali tagata mo a latou mea e fai e faatatau i malo, i le faia o tulafono ma le faatinoga o i latou, mo le lelei ma le saogalemu o tagata.” O malo e nafa ma le faatinoina ma le faia o tulafono faamalosi ia “o le a malupuipuia ai i tagata taitoatasi le faaaogaina saoloto o le mafaufaufuatiaifo, le aia tatau ma le puleaina o meatotino, ma le puipuiga o le ola.” E tusa ai ma le saolotoga o tapuaiga, o malo e nafa ma le le faatonuina o “tulafono o tapuaiga e fusia ai mafaufaufuatiaifo o tagata, pe faatonu ai ala e fai ai tapuaiga faitele pe patino … [pe] taofia le saolotoga o le agaga.” Ma, e talitonu le Au Paia o Aso e Gata Ai “ua i ai i malo se aiā, ma ua fusia e faia ni tulafono mo le puipuiga o tagatanuu uma i le faaaogaina saoloto o o latou talitonuga faalelotu.”

Pe a faataunuuina e taitai ma malo lo latou tiutetauave e puipuia nei aia tatau autu, ua faamanuiaina i latou e le Alii. Peitai, ua Ia lapatai mai pea lava pea e faasaga i le leaga lea e oo mai pe a le puipuia e taitai nei aia tatau. O malo e faia a latou pisinisi e ala i le “leo o le nuu” e maua ai se fuataga tele atu o le puipuiga i aia tatau a o latou tagatanuu aua “e le o se mea masani le manao o le leo o le nuu i soo se mea e feteenai ma le mea ua sa’o.” O Tomasi Jefferson, o se tasi o Tama Faavae o le Iunaite Setete, sa talitonu i le leo o le nuu, ma fai mai, “E seasea lava ona filifili le lagona faalauaitele i le ola le mama po o le le poto, ma o le tagata e ese mai ai e tatau ona le faatuatuaina ma iloiloina lona lava manatu.”O tagata o le Ekalesia o e o tagatanuu i atunuu e faia a latou “pisinisi i le leo o le nuu” ua i ai se tiutetauave faapitoa ma le paia o ni tagatanuu e sii ae o latou leo mo mafuaaga lelei ma le sa’o, e aofia ai saolotoga autu o le mafaufau ma tapuaiga.

Tulaga Faatauaina o Amioga Mama ma Tagatanuu Lelei

E saili tagata o le Ekalesia ia ola e tusa ai ma tulaga faatauaina o amioga mama na aoao mai e Iesu Keriso ma Ana auauna ma ia avea o se faatosinaga mo tulaga faatauaina lelei i nuu ma le malo. Na tautino mai e John Adams, o se Tama Faavae o le Iunaite Setete, “O la tatou Faavae sa faia mo na o tagata amio mama ma faalelotu. E matua le agavaa lava i le malo o soo se isi lava malo.”O le saolotoga e fesootai e aunoa ma se iloa i lo tatou amio mama, ma o tagata talitonu ma faalapotopotoga faalelotu e taua i le faasaoina o le amio mama.

E leai se atunuu i le tuanai po o le taimi nei e mafai ona faasaoina aia tatau ma le saogalemu i ona tagata e aunoa ma se faavae lelei. Na matauina e Peresitene Thomas S. Monson, “O amioga sa manatu muamua i ai e le talafeagai ma lē mama, i le taimi nei ua le gata ina onosaia ae ua manatu foi le toatele o tagata ua taliaina.” “O tulaga faatonuina o le mama o le toatele o tagata,” na ia saunoa ai, “ua faatupulaia pea le suia i se tulaga e “soo se mea lava e lelei.” O filifiliga o amioga mama faaletagata lava ia e aafia ai le sosaiete toatele atu o loo tatou ola ai. Na saunoa Elder Jeffrey R. Holland, “O le fuafuaga a le Tama ma le meaalofa a Lona Alo Pele e mautinoa lava le faaeeina o tagata i le tomai ma le tiutetauave e faia filifiliga ma le faamoemoe …ma o se talitonuga o le a faaaoga e tagata saoloto lo latou saolotoga e filifili ai le lelei nai lo le leaga, o le sa’o nai lo le sese, o le amiomama i le leaga.”

O Le Tagatanuu Lelei e Manaomia ai le Aafia Ai

Ina ia ola o ni tagata saoloto i le saogalemu ma le filemu, e tatau ona logoina ma faaaofia i tatou. “O le … fiafia o soo se nuu,” na folafola atu ai Iosefa Samita le Perofeta, “e o faatasi ma le malamalama o loo i ai i tagata.”A o suesue ma le agaga tatalo e tagata o le Ekalesia ia faafitauli ma faaiuga o loo feagai ma nuu ma malo o aso nei, o le a mafai ona latou iloatino ma malamalama i le auala e faaaoga ai mataupu faavae e faavavau i faafitauli o loo finauina e le au faitulafono ma taitai o le malo.

O le Au Paia o Aso e Gata Ai ua fautuaina ina ia logoina ma auai i gaoioiga faalemalo ma faaupufai, “ia auai i faamoemoega lelei e avea ai o latou nuu ma nofoaga lelei e ola ai ma tausia aiga,”e tusa ai ma tulafono a o latou lava malo. Afai e mafai, e aofia ai se matafaioi faapitoa e saili, palota, ma lagolagoina taitai o e faamaoni, lelei, ma faautauta. E faapena foi, “E fautuaina tagata o le Ekalesia e auai i mataupu faapolokiki ma faalemalo. I le tele o atunuu, o lenei mea e mafai ona aofia ai … auauna atu i tofi filifilia pe tofia i le malo i le lotoifale ma le atunuu.”

E le gata i lea, o se fiafia i le lelei masani e mafai ona musuia ai tagata o le Ekalesia e auai i gaoioiga eseese e faaleleia ai nuu ma malo o loo latou nonofo ai. O le Faaola “sa femaliuai ma agalelei” i tuaoi o Iutaia, Samaria, ma Kalilaia. Sa ia popole mo e matitiva ma e le tagolima. Sa ia faamafanafanaina tagata faanoanoa ma i latou e i ai manaoga faapitoa. Sa auai o ia i gaoioiga faaagafesootai ma sauniga faalelotu. Sa ia fegalegaleai ma faaalia le faaaloalo mo tagata o ituaiga ma aganuu eseese. Sa mafuta o ia ma malo faaaloalogia ma le vasega tamalii faapea foi ma i latou o e na tutuliese mai le nuu. O se tagatanuu alofa ma toaga i aso nei e mafai ona auauna atu i se fale o meaai i le lotoifale, foai atu le toto, pe faatulaga faatasiga ma gaoioiga a le pitonuu. O faatinoga faigofie o le tausiga ma le auauna atu mo tuaoi po o nuu, e pei o le volenitia i taumafaiga faamama po o le auauna atu i falemai, fale mo tagata matutua, po o fale tausimai, e avea ai le alalafaga o se nofoaga e sili atu ona lelei e nonofo ai. O i latou uma e mafai ona faaaoga le aia tatau e palota ai i faiga palota faalemalo ma le lotoifale ma mulimuli i le fautuaga a le Aposetolo o Paulo e tatalo mo le poto o taitai faalemalo, “mo tupu, ma i latou uma o i ai le pule; ina ia mafai ona tatou taitaia se olaga filemu ma le filemu i le amioatua ma le faamaoni uma.”

Na aoao mai Elder Quentin L. Cook e faigata ona “suia se malo atoa, ae e tatau ona tatou galulue e faaleleia le aganuu mama lea o loo siomia ai i tatou. O Au Paia o Aso e Gata Ai i atunuu uma e tatau o ni tagatanuu lelei, auai i mataupu faalemalo, aoao i latou lava i mataupu, ma palota.”Ua uunaia i tatou uma e Peresitene Thomas S. Monson ina ia “avea ma tagatanuu lelei o atunuu o loo tatou ola ai ma ni tuaoi lelei i o tatou nuu, aapa atu ia i latou o isi faatuatuaga, faapea foi i lo tatou lava faatuatuaga,” ma ia “avea ma alii ma tamaitai o le faamaoni ma le amiosa’o i mea uma tatou te faia.”

Anotusi Fesootai

Faamatalaga

  1. Mataupu Faavae ma Feagaiga 134:5.

  2. Mataupu Faavae ma Feagaiga 134:1.

  3. Mataupu Faavae ma Feagaiga 134:2.

  4. Mataupu Faavae ma Feagaiga 134:4.

  5. Mataupu Faavae ma Feagaiga 134:7.

  6. Tagai i le 1 Samuelu 8:5–9; Mosaea 29:16–17.

  7. Mosaea 29:26.

  8. Thomas Jefferson, i le H. W. Brands, Andrew Jackson: His Life and Times (2005), 114–15.

  9. Tagai i le Mosaea 29:38.

  10. John Adams, “Message from John Adams to the Officers of the First Brigade of the Third Division of the Militia of Massachusetts,” 11 Oke., 1798.

  11. Tagai George Washington, “The Address of General Washington to the People of the United States on His Declining of the Presidency of the United States,”American Daily Advertiser, Sept. 19, 1796.

  12. Peresitene Thomas S. Monson, “Tutu i Nofoaga Paia,” konafesi aoao, Oke. 2011.

  13. Thomas S. Monson, “Mana o le Perisitua,”konafesi aoao, Ape. 2011.

  14. Jeffrey R. Holland, “Faith, Family, and Religious Freedom” (saunoaga na tuuina atu i le J. Reuben Clark Law Society Conference i Uosigitone, D.C., 15 Fep., 2013), newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  15. Times and Seasons, 15 Auk, 1842, 889.

  16. Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, 38.8.30, ChurchofJesusChrist.org.

  17. Mataupu Faavae ma Feagaiga 98:10.

  18. Tusitaulima Aoao, 38.8.30.

  19. Mo se faataitaiga, o Benjamin Franklin, o se tamalii sa mafaufau faalemalo. O lona fiafia tulaga ese i le lelei masani na taitai atu ai o ia e fatuina le tele o mea e aoga i lona nuu, e pei o se faletusi, se fui mu, se vaega matamata o le pitonuu, se falemai, se militeli, ma se kolisi (tagai Walter Isaacson, Benjamin Franklin: An American Life [2003], 102).

  20. Galuega 10:38.

  21. Tagai i le Mareko 1:32–34.

  22. Tagai i le Mataio 9:27–31; 15:29–31.

  23. Tagai i le Mareko 2:13–17; Ioane 2:1–11, 23.

  24. Tagai i le Ioane 4:4–42.

  25. Tagai i le Mataio 8:1–4; Ioane 4:46–54.

  26. 1 Timoteo 2:1–2.

  27. Quentin L. Cook, “O Auega a Ieremia: Faaeteete i le Nofopologa,,” konafesi aoao, Oke. 2013

  28. Thomas S. Monson, “Seia Tatou Toe Feiloai,”konafesi aoao, Oke. 2008.