“Tuʻunga Fakasiokālafi ʻo e Fuakava Foʻoú,” Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Foʻoú (2024)
Tuʻunga Fakasiokālafi ʻo e Fuakava Foʻoú
Naʻe hoko ʻi fē ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní?
Mahalo he ʻikai ke fuʻu mahino lelei ia ki he kau laukonga ʻo onopōní ʻa e kau faʻu tohi ʻo e Fuakava Foʻoú, tuʻunga fakasiokālafi, fokotuʻutuʻu fakanatula ʻo ha feituʻu, pea mo e hingoa ʻo e ngaahi feituʻú. ʻE lava ke ʻomi ʻe he ʻilo ki he tuʻunga fakasiokālafí ha mahino lahi ange ki he moʻui ʻa e Fakamoʻuí pea mo e moʻui ʻa ʻEne kau ʻAposetoló.
-
Kāleli ko e feituʻu fakatokelau ia ʻo Samēliá, ki he tafaʻaki fakatokelau mo fakahihifo ʻo e Tahi Kālelí. Naʻe ohi hake ʻa Sīsū ʻi he kiʻi kolo siʻisiʻi ʻo Kāleli ko Nāsaletí. Naʻá Ne fakaʻaongaʻi ʻa e konga lahi taha ʻo ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní ki hono akoʻi ʻa e fanga kiʻi tūkui kolo ʻi Kālelí.
-
Siutea ko e feituʻu fakahihifo ia ki he Tahi Maté ʻokú ne ʻātakaiʻi ʻa Selusalemá. Naʻe ʻikai ke faingofua hono tali lelei ʻa e Fakamoʻuí ʻi heni ʻo hangē ko hono tali lelei Ia ʻi Kālelí, ʻo tautautefito ki he kau taki ʻo e kakai Siú, ʻa ia ko e kau taulaʻeiki pulé, kau tangata tohi, mo e kau mātuʻa.
-
Samēlia ko e feituʻu fakahihifo ia ki he Vaitafe Soataní pea ʻoku tuʻu ia ʻi he vahaʻa ʻo Siutea mo Kālelí. Ko e kau Samēliá ko e hako ia ʻo e kau ʻIsilelí mo ha kakai muli naʻa nau femaliʻaki pea nau nofo ʻi Samēlia hili hono ikunaʻi ʻe he kau ʻAsiliá ʻi he senituli hono valú BC. Naʻe tupulaki ha fuʻu tāufehiʻaʻaki ʻi he vahaʻa ʻo e kau Samēliá mo e kau Siú koeʻuhí ko e ngaahi faikehekehe fakalotú mo e anga fakafonuá. Naʻe faʻa fononga ʻa e kau Siú ʻi he vahaʻa ʻo Siutea mo Kālelí ʻi ha hala lōloa ange ʻo ofi ki he Vaitafe Soataní koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau fou atu ʻi Samēlia.
-
Selusalema naʻe hoko ia ko e kolomuʻa ʻo ʻIsilelí hili hono puke ia ʻe he Tuʻi ko Tēvita. Naʻe langa ʻe he Tuʻi ko Solomoné ʻa e koló pea langa ai ha temipale. Hili hono vahevahe ʻo ʻIsilelí, naʻe kei hoko pē ʻa Selusalema ko e kolomuʻa ʻo Siutá. Naʻe ʻohofi mo fakaʻauha fakakonga ʻa e koló mo e temipalé ʻi ha ngaahi taimi kehekehe. Naʻe toe langa ʻe he Tuʻi ko Hēlotá ʻa e temipalé mo e ngaahi holisi ʻo e koló. ʻI he taimi ʻo Sīsū Kalaisí, naʻe hoko ʻa Selusalema ko e senitā ia ʻo e moihū fakalotu maʻá e kau Siú.
My Father’s House (Ko e Fale ʻo ʻEku Tamaí), tā ʻe Al Rounds
Ako Lahi Ange
-
Matthew J. Grey, “Ko Selusalema ʻi he Kuonga ʻo Sīsū Kalaisí” (fakamatala fakaʻilekitulōnika pē), Liahona, Sune 2023, Gospel Library
-
Paul E. Dahl, “The Setting of the New Testament,” Ensign, July 1983, 68–75
-
Bible Maps, fika 11, “The Holy Land in New Testament Times”
-
Bible Maps, fika 12, “Jerusalem at the Time of Jesus”
-
Life of Christ Map, VirtualTours.ChurchofJesusChrist.org/lifeofchristmap
-
Virtual New Testament app