Ngaahi Tokoni Fakafolofolá
Ko Hono Ako ʻo e Fuakava Foʻoú


“Ko Hono Ako ʻo e Fuakava Foʻoú,” Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Foʻou (2024)

Ko Hono Ako ʻo e Fuakava Foʻoú

Ko e hā ʻa e Fuakava Foʻoú?

Ko e Fuakava Foʻoú ko ha lekooti ia ʻo e moʻui, ngaahi akonaki, mo e misiona ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku akoʻi mo fakamoʻoniʻi ai ʻa e feilaulau fakaleleí mo e Toetuʻú. ʻOkú ne toe ʻomi foki ha fakamatala ki he ngāue fakafaifekau ʻEne kau ākongá ki hono fakamafola ʻo e ongoongoleleí mo fokotuʻu Hono Siasí.

Ko e foʻi lea ʻoku liliu ko e fakamoʻoní ʻoku toe lava pē foki ʻo liliu ko e fuakava. Ko ia ai, ko e Fakamoʻoni Foʻoú (New Testament) ʻa e fuakava foʻoú. ʻOku fakamamafaʻi ʻe he Fuakava Foʻoú ʻa hono fakakakato ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e fono ʻa Mōsesé—ko e fuakava motuʻá. Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí mo ʻEne kau ākongá ʻa e fuakava foʻoú ke tokoni ki he fānau ʻa e ʻOtuá ke nau toe foki ʻo nofo ʻi Hono ʻaó.

ʻOku ʻi ai ha tohi ʻe 27 ʻi he Fuakava Foʻoú. Naʻe meimei ke hiki kotoa ʻa e ngaahi tohí ni ʻe he kau ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku angamaheni ke vahevahe kinautolu ki he Ongoongoleleí, ko e ngaahi Ngāue ʻa e Kau ʻAposetoló, ngaahi Tohi ʻa Paulá, ngaahi Tohi Fakakātoá, pea mo e tohi ʻo e Fakahaá.

Naʻa tau maʻu fēfē ʻa e Fuakava Foʻoú?

ʻOku ʻikai ke maʻu ha ngaahi tatau totonu ʻo e ngaahi tohi naʻe hiki ʻe he kau faʻu tohi ʻo e Fuakava Foʻoú. Ko e ngaahi fuofua takainga tohi ʻo e ngaahi tohi fakafoʻituitui ʻo e Fuakava Foʻoú ʻoku fakaʻaho ia ki he hili ʻa e AD 200. Ko hono fuofua fakatahatahaʻi ʻo e ngaahi tohi ʻi he Fuakava Foʻoú ʻoku fakaʻaho ia ki he senituli hono faá.

Naʻe kamata mei he senituli ʻuluakí ʻa hono hanga ʻe he kau Kalisitiané ʻo ʻomi ha ngaahi tatau ʻo e fakamatala ʻi he Fuakava Foʻoú ʻi ha ngaahi peesi naʻe tohi nima pē. Naʻe ʻomi ʻa e ngaahi peesi tohi nima ko ʻení ʻi ha faʻunga ʻo ha tohi, pea fakamaʻu fakataha ha ngaahi peesi kehekehe, ʻo ʻikai ʻi ha takainga tohi, ʻa ia ko e founga angamaheni ia naʻe hiki ai ʻa e ngaahi fakamatala ʻi he Fuakava Motuʻá. Mahalo naʻe hoko ʻeni ko ha meʻa mahuʻinga ʻi he fakalakalaka ʻo hono fakatahatahaʻi ʻo e ngaahi tohi ʻa ia ʻoku ʻiloa ʻi he taimí ni ko e Tohi Tapú. ʻOku maʻu ʻa e foʻi lea Tohi Tapú mei he foʻi lea faka-Kalisi ko e biblia, ʻa ia ko hono ʻuhinga moʻoní ko e “ngaahi tohi.” Naʻe lava ke fakatahaʻi ha ngaahi tohi lahi mei he ngaahi peesi naʻe tohi nimá ki ha fuʻu tohi lahi pē ʻe taha.

tatau ʻo ha ngaahi peesi tohi nima faka-Kalisi

Naʻe fakatokanga mai ha niʻihi ʻo e ngaahi fuofua tohi ʻo e Fuakava Foʻoú ʻo kau ki ha hē mei he moʻoní ʻi he ʻuluaki Siasí. Ko e hē mei he moʻoní ʻa e taimi ko ia ʻoku fakafisingaʻi ai ʻe ha niʻihi fakafoʻituitui pe ngaahi kulupu, ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Hili hono fakapoongi ʻo e kau ʻAposetolo ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe vave ʻaupito ʻa e hē mei he moʻoní. Naʻe fakakeheʻi mo liliu ʻa e ngaahi moʻoni mo e ngaahi fuakava ʻo e ongoongoleleí. ʻI he kamata ke mafola lahi ʻa e hē mei he moʻoní, naʻe ʻave ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngaahi kī mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei he māmaní.

Koeʻuhí ko e hē mei he moʻoní naʻe tupu ai ha feʻauʻauhi ʻi ha ngaahi kulupu faka-Kalisitiane . Naʻe tala ʻe he kulupu takitaha ʻoku ʻi ai haʻanau fakamoʻoni fakafolofola ki heʻenau ngaahi tui fakalotu kehekehé. ʻI he fakaʻau ke fakalalahi ange ʻa e ngaahi fakakikihí, naʻe ongoʻi ʻe he kau Kalisitiané ʻoku ʻi ai ha fiemaʻu ke fakatahatahaʻi ha ngaahi tohi faka-Kalisitiane kuo tali lelei. Naʻa nau tui ʻoku ʻi ai ha ngaahi tohi ʻe niʻihi ʻoku moʻoni pea tuʻu fakafehuʻia ha niʻihi, pea mahuʻinga ange ha ngaahi tohi ʻe niʻihi ʻi ha niʻihi.

Naʻe aʻu ki ha taimi, naʻe feinga ʻa e kau taki faka-Kalisitiane ʻo e senituli hono tolú mo e faá ke fakakaukauʻi pe ko fē ʻa e ngaahi fakamatala ʻe tali ke hoko ko ha folofolá. Ko e taha ʻo e ngaahi founga naʻa nau fakaʻaongaʻí ko e sio pe naʻe hiki ʻa e fakamatalá ʻe ha ʻAposetolo pe ʻi ai haʻane kaunga ki ai. Naʻa nau toe sio foki ki he anga ʻa e fenāpasi ʻa e fakamatala ko iá mo e ngaahi tui faka-Kalisitiane tukufakaholó. Ko e tuʻunga hono tolu naʻa nau sio ki aí pe ʻoku poupouʻi lahi ʻa e fakamatala ko iá ʻe he ngaahi komiunitī faka-Kalisitiané.

ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tūkunga ko ʻení, naʻe hanga ai ʻe he pīsope ʻo ʻAlekisenitulia ʻo ʻIsipité ko ʻAtanasiasi ʻi he AD 367, ʻo fokotuʻu mai ha lisi ʻo ha ngaahi tohi ʻe 27 ʻoku lolotonga ʻi he Fuakava Foʻoú ʻa ia ʻoku fakaʻaongaʻi lahi taha ʻe he kau Kalisitiané. Neongo hono tali lelei ʻene lisí, ka ʻoku teʻeki ai pē ke ʻi ai ha lisi ia ʻo e ngaahi tohi mei he Fuakava Foʻoú ʻoku fakaʻaongaʻi mo loto taha kotoa ki ai ʻa e kau Kalisitiané.

Hili ha taʻu ʻe laungeau mei ai, naʻe liliu ha ngaahi tatau kehekehe ʻo e Fuakava Foʻoú ki he ngaahi lea fakafonua ʻoku tau ngāue ʻaki ʻi he ʻaho ní. Naʻe fai ʻe he kakai tokolahi naʻa nau liliu mo ʻai ke faingofua hono maʻu ʻo e Tohi Tapú ha feilaulau lahi, “ʻo aʻu ki he maté, ke ʻomi e folofola ʻa e ʻOtuá mei he kakapú.”

Ko e hā ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻe he Kāingalotú ʻa e Liliu ʻa Kingi Sēmisi ki he Tohi Tapú?

Naʻe fili ʻe Kingi Sēmisi ʻo ʻIngilaní ha kau mataotao fakaako ʻi he 1604 ki he 1611, ke nau ngāue ki hono liliu foʻou ʻo e Tohi Tapú ʻi he lea faka-Pilitāniá. Naʻe ʻiloa ia ko e Liliu ʻa Kingi Sēmisí, ʻa ia naʻe faʻa ui ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e Tatau kuo Fakamafaiʻí.

Naʻe fakafalala ʻa e kau liliu leá ki he ngaahi liliu faka-Pilitānia kimuʻa ʻo e Tohi Tapú. Naʻa nau toe fakaʻaongaʻi foki mo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe, ʻo kau ai ʻa e ngaahi takainga tohi ʻo e Tohi Tapú ʻi he lea faka-Hepeluú mo e faka-Kalisí. Ko e Pulusinga Liliu ʻa Kingi Sēmisi ʻo e Tohi Tapú naʻe ako ʻe Siosefa Sāmitá. ʻOku tuʻuloa ʻa e mahuʻinga ʻo e Liliu ʻa Kingi Sēmisí ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku lava ke ʻilonga hono leá mo e sīpinga ʻo e fakaleá ʻi hono kotoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.

ko e laukonga ʻa e talavou ko Siosefa Sāmitá ʻi he Tohi Tapú

Naʻe tohi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē:

Neongo ʻe faingofua ange ke lau ʻa e ngaahi liliu kehe ʻo e Tohi Tapú mei he Liliu ʻa Kingi Sēmisí, ka ʻi he ngaahi meʻa fakatokāteliné, ʻoku poupouʻi ʻe he fakahā ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻa e Liliu ʻa Kingi Sēmisí, ʻo laka ange ʻi he ngaahi liliu faka-Pilitānia kehé. Kuo poupouʻi ʻe he Kau Palesiteni kotoa ʻo e Siasí, ʻa e Liliu ʻa Kingi Sēmisí, ʻo kamata meí he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke hokohoko atu hono ngāue ʻakí ʻi he Siasí. Fakatefito ʻi he ngaahi meʻa kotoa ʻi ʻolungá, ko e Tohi Tapu lea faka-Pilitāniá ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Ko e fē te u lava ke ako lahi ange ai kau ki he ngaahi liliu ʻo e Tohi Tapú ʻoku ʻikai ʻi he lea faka-Pilitāniá?

Te ke lava ʻo maʻu mei he Ngaahi Folofola kuo fakatahatahaʻi ʻi he Gospel Library, ʻa e Translations and Formats. Fili ʻa e “Holy Bible” ke sio ai ki ha lisi ʻo e ngaahi liliu ʻo e Tohi Tapú kuo pulusí pe tali ke fakaʻaongaʻi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Ko e hā ʻa e Liliu ʻa Siosefa Sāmita ki he Tohi Tapú?

Naʻe fakahaaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha ʻofa lahi ki he Tohi Tapú ʻi heʻene moʻuí kotoa. Ka neongo ia, naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻi ai ha ngaahi palopalema ʻi he tohí. Naʻá ne pehē: “ʻOku ou tui ki he Tohi Tapú mo hono fakaleá ʻi heʻene haʻu hangatonu mei he peni ʻa kinautolu naʻa nau hiki tonu iá. Kuo hanga ʻe he kau liliu lea taʻeʻiló, kau fai taipe taʻetokangá, pe ʻe he kau taulaʻeiki naʻa nau palani pe kākaá, ʻo fakahoko ha ngaahi fehālaaki lahi.”

ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1830, naʻe kamata hano toe vakaiʻi pe liliu ʻe he Palōfitá ʻa e Liliu ʻa Kingi Sēmisi ʻo e Tohi Tapú ʻi he lea faka-Pilitāniá. Naʻá ne lau ia ko ha konga ʻo hono uiuiʻi fakaepalōfitá. Naʻe fakakakato ʻe Siosefa ʻa e konga lahi ʻo ʻene ngāué ʻi Siulai 1833, neongo naʻe hokohoko atu pē hono fai ha fanga kiʻi liliu iiki ki heʻene ngaahi tatau naʻe ʻosi liliú ʻo aʻu ki heʻene pekia ʻi he 1844.

Naʻe ʻikai ke liliu ʻe he Palōfitá ʻa e Tohi Tapú mei ha lea fakafonua ʻe taha ki ha lea ʻe taha. Naʻe ʻikai ke ne fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni faka-Hepelū mo faka-Kalisí pe fakafalala ki he ngaahi fakaʻilonga leá. Ka naʻá ne lau mo ako ʻa e ngaahi potufolofola mei he Liliu ʻo e Tohi Tapú ʻa Kingi Sēmisí peá ne toki fai leva ha fakatonutonu mo tānaki ki ai ʻi hono ueʻi ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe iku ʻene liliu kimuʻá ki ha ngaahi potufolofola lōloa ange naʻá ne fakalahi mai ha ngaahi fakamatala mo ha ngaahi akonaki faka-tohitapu. ʻOku kau ʻi he ngaahi sīpinga ko ʻení ʻa e tohi ʻa Mōsesé mo e Siosefa Sāmita—Mātiú. Naʻe kau “ʻi he ngaahi fakalelei kehé ʻa e fanga kiʻi liliu iiki ange naʻá ne fakaleleiʻi ʻa e kalamá, fakamahinoʻi ʻa e ʻuhingá, lea fakaeonopooni, fakatonutonu ʻa e ngaahi tefitoʻi tokāteliné, pe ngaahi fetōkehekeheʻakí.”

ko hano tā fakatātaaʻi ʻo Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ʻi heʻena ngāue ki hono liliu ʻo e Tohi Tapú

Siosefa mo Sitenei, tā fakatātaaʻi ʻe Annie Henrie Nader

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ko hono Liliu ko ia ʻe Siosefa Sāmita ʻo e Tohi Tapú “ko ha mēmipa ia ʻo e fāmili fakaʻeiʻeiki ʻo e folofolá. … ʻOku totonu ke fakatokangaʻi mo fakalāngilangiʻi ia ʻi ha faʻahinga meʻa pē ʻi he taimi ʻoku ʻi ai aí.”

ʻE lava ke maʻu ʻa e konga lahi ʻo e ngaahi fakalelei fakalaumālie ʻa e Palōfitá ʻi he Fakamatala Fakalahi ki he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, ʻoku maʻu ʻi he Ngaahi Tokoni ki he Akó ʻi he Gospel Library. ʻE lava foki ke maʻu kinautolu ʻi he futinoutí mo e fakalahi ʻi he Tohi Tapú ʻi he ngaahi tatau ʻa e Siasí ʻo e Tohi Tapú.

Ako Lahi Ange

  • M. Russell Ballard, “The Miracle of the Holy Bible,” Liahona, Mē 2007, 80–82

  • Neal A. Maxwell, “The New Testament—a Matchless Portrait of the Savior,” Ensign, Dec. 1986, 20–27

  • Shon D. Hopkin, “How New Testament Disciples Built on Old Testament Foundations” (fakamatala fakaʻilekitulōnika pē), Liahona, Sānuali 2023, Gospel Library

  • Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí, “Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi Tapú,” Gospel Library

Mītiá

  • The Blessings of Scripture” (3:03) ʻoku fakamatalaʻi ai e tokoni ʻa Viliami Tinitale ki hono liliu mo pulusi ʻa e Tohi Tapú ʻi he lea faka-Pilitāniá.

    3:4
  • History of the Translation of Biblia Sagrada” (5:41) ʻoku fakamatala ki he talanoa ʻo Sioao Feleila ʻEnesi ti ʻAlameita, ko e tokotaha naʻá ne liliu ʻa e Tohi Tapu Māʻoniʻoní ki he lea faka-Potukalí.

    5:41

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Bible Dictionary, “Covenant,” Gospel Library.

  2. Vakai, Richard Neitzel Holzapfel and others, Jesus Christ and the World of the New Testament: An Illustrated Reference for Latter-day Saints (2006), 7.

  3. Vakai, Lincoln H. Blumell, “The Greek New Testament Text of the King James Version,” ʻi he New Testament History, Culture, and Society: A Background to the Texts of the New Testament, ed. Lincoln H. Blumell (2019), 702–3.

  4. Vakai, Daniel Becerra, “The Canonization of the New Testament,” ʻi he Learn of Me: History and Teachings of the New Testament, ed. John Hilton III and Nicholas J. Frederick (2022), 778; Holzapfel and others, Jesus Christ and the World of the New Testament, 7.

  5. Vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Tohi Tapú,” Gospel Library.

  6. Vakai, Ngāue 20:29–30; 1 Kolinitō 1:10–13; Kalētia 1:6–8; 2 Pita 2:1–3; 3 Sione 1:9–10; Sute 1:3–4, 18–19.

  7. Vakai, 1 Nīfai 13:26–29.

  8. Vakai, Dallin H. Oaks, “Apostasy and Restoration,” Ensign, May 1995, 84–87; M. Russell Ballard, “Restored Truth,” Ensign, Nov. 1994, 65–66.

  9. Vakai, Becerra, “The Canonization of the New Testament,” 780–81.

  10. Vakai, Becerra, “The Canonization of the New Testament,” 782.

  11. D. Todd Christofferson, “Ko e Tāpuaki ʻo e Folofolá,” Liahona, Mē 2010, 32.

  12. Vakai, Lincoln H. Blumell and Jan J. Martin, “The King James Translation of the New Testament,” ʻi he Blumell, New Testament History, Culture, and Society, 673–74, 677.

  13. Vakai, Blumell and Martin, “The King James Translation of the New Testament,” 674–75.

  14. Vakai, “History of the Scriptures,” ʻi he About the Scriptures, ChurchofJesusChrist.org.

  15. First Presidency Statement on the King James Version of the Bible,” Ensign, Aug. 1992, 80.

  16. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 237.

  17. Vakai, Fakahinohino ki he Folofolá, “Liliu ʻa Siosefa Sāmitá (LSS),” Gospel Library.

  18. Ngaahi Tefito ʻo e Hisitōlia ʻo e Siasí, “Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi Tapú,” Gospel Library.

  19. Dallin H. Oaks, “Scripture Reading, Revelation, and the JST,” ʻi he Plain and Precious Truths Restored: The Doctrinal and Historical Significance of the Joseph Smith Translation, ed. Robert L. Millet mo Robert J. Matthews (1995), 13.