Ngaahi Tokoni Fakafolofolá
2 Kolinitō 1–7


“2 Kolinitō 1–7,” Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Foʻoú (2024)

Ngaahi Tokoni Fakafolofolá

2 Kolinitō 1–7

ʻI he Tohi Hono Ua ʻa Paula ki he Kakai Kolinitoó, ʻoku tau vakai ai ki ha fakautuutu ʻa e fekihiaki ʻi he vahaʻa ʻo e Kāingalotu Kolinitoó mo Paulá. Naʻe fakafepakiʻi ʻa Paula ʻe ha kulupu tokosiʻi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kolinitoó pea naʻa nau fiemaʻu ke fakasiʻisiʻi ʻene tākiekina kinautolú. Naʻe taukapoʻi ʻe Paula ʻene tōʻongá mo fakahaaʻi ʻene ʻofa ki he kakai Kolinitoó. Naʻá ne akoʻi ʻa e nonga ʻoku maʻu mei he ʻofa mo e fakamolemoleʻi ʻo e niʻihi kehé. Naʻá ne fakamoʻoni te nau lava ‘o fakalelei mo ʻenau Tamai Hēvaní ‘o fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe fakahaaʻi ʻe Paula ʻa e fiefia ʻi hono tali ʻe he Kāingalotu ʻi Kolinitoó ʻene faleʻí ʻi ha tohi kimuʻa ange. Naʻá ne akoʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e “mamahi ʻoku taau mo e ʻOtuá.”

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní

Fakatokangaʻi ange: Ko hono fakaʻaongaʻi ha maʻuʻanga tokoni ʻoku ʻikai pulusi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku poupouʻi ia pe poupouʻi ʻa e taha naʻá ne faʻú pe te ne fakafofongaʻi ʻa e tuʻunga fakaʻofisiale ʻo e Siasí.

Puipuituʻá mo e Fakamatalá

Ko hai naʻe fakataumuʻa ki ai ʻa e tohi 2 Kolinitoó pea ko e hā nai hono ʻuhingá?

Hili ha kiʻi taimi nounou mei he tohi ʻe Paula ʻa e 1 Kolinitoó, naʻe hoko ha moveuveu ʻi ʻEfesō ko e fakafepakiʻi ʻene ngaahi akonakí. Ko hono olá, naʻá ne ʻalu ai ki Masitōnia. Mahalo naʻá ne tohi ʻa e 2 Kolinitoó lolotonga ʻene ʻi aí. ʻOku ngalingali naʻe hiki ʻa e tohi ko ʻení ʻi he vahaʻa ʻo e 54 AD mo e 56 AD.

Ko hono fakalūkufuá, ʻoku fakataumuʻa ʻa e tohí ni ke:

  • Fakahaaʻi e houngaʻia mo fakamālohia ʻa e Kāingalotu ne nau tali lelei ʻene tohi kimuʻá

  • Fakatokanga koeʻuhí ko e kau akonaki loi ʻoku nau fakahalaʻi e tokāteline haohaoa ʻa Kalaisí

  • Taukaveʻi ʻa e ʻulungaanga mo e mafai ʻo Paulá ʻi heʻene hoko ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

  • Poupouʻi ʻa e ngaahi foaki fakapaʻanga ʻoku lahí mei he Kāingalotu Kolinitoó ki he Kāingalotu masivesiva ʻo Selusalemá.

ʻOku fakamamafaʻi ʻe ha konga lahi ʻo e tohi ko ʻení ʻa e ʻofa mo e tokanga ʻa Paula ki he Kāingalotu Kolinitoó. Neongo naʻe tuʻu maʻu ʻa Paula ʻi heʻene fakafepaki ki he kau fakaangá, ka ʻoku tau toe vakai foki kiate ia ko ha taki ʻoku tokanga ki he fiefia mo e tuʻunga lelei ʻo e Kāingalotú.

Naʻe talanoa ʻa Paula ʻi he tohí ni ki ha momeniti mātuʻaki toputapu ʻi heʻene moʻuí. ʻI he 2 Kolinitō 12:2–4, naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula ia ko ha “tangata naʻe ʻia Kalaisi” naʻe “ʻohake ia ki hono tolu ʻo e langí.” Naʻá ne mamata mo fanongo ʻi he meʻa-hā-mai ko ʻení ki ha ngaahi meʻa naʻe ʻikai lava ke faʻa fakamatalaʻi.

2 Kolinitō 1:15–20

Ko e hā e ʻuhinga naʻe akonaki ai ʻa Paula fekauʻaki mo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá?

ʻOku hangehangē ko e ngaahi veesi ko ʻení ko ha tali ia ʻa Paula ki ha tukuakiʻi naʻá ne fakahaaʻi ai ha fakakaukau taʻe-fakapotopoto ʻi haʻane palōmesi ke ʻaʻahi ki Kolinitō pea liliu leva ʻene ngaahi palani folaú kimui ange. Naʻe pehē ʻe ha niʻihi naʻá ne taʻefalalaʻanga—naʻá ne pehē ʻi he ʻaho koeé “ʻio” (“ʻio, te u ʻalu atu”), ka ʻi he ʻaho pē hono hokó naʻá ne pehē ai “ʻikai” (“ʻikai, he ʻikai ke u ʻalu atu”). Naʻe meimei ke fakaʻuhingaʻi ʻe he kau fakaanga ʻa Paulá ʻo pehē, “Kapau he ʻikai ke tau lava falala kia Paula, ʻe fēfē leva ai haʻatau falala ki heʻene akonaki kau ki he ʻOtuá?” Naʻe tali ki ai ʻa Paula ʻo ne pehē, naʻe moʻoni ʻa e pōpoaki naʻá ne akoʻi mo hono ngaahi hoá. Naʻá ne fakahā ʻoku falalaʻanga ʻa e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi pea ʻoku ʻikai ke Na feliliuaki.

2 Kolinitō 1:21–22; 5:5

Ko e hā e ngaahi fakapapau ʻoku fakafou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní?

Naʻe fakahā ʻe Paula kuo “pani” ia mo hono ngaahi hoá pea kuo “fakaʻilonga” ʻe he ʻOtuá. ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea faka-Kalisi naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Paula ke fakahaaʻi ʻa hono fakaʻilonga ʻe he ʻOtuá, ki hono hilifaki ʻEne sitapa fakaʻilongá ʻiate kinautolu.

Fekauʻaki mo e pani mo e fakaʻilonga ko ʻení, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Paula ʻa e foʻi lea faka-Kalisi ko e arrabōn, ʻa ia ʻe lava ke liliu ko e “tōtōivi,” “tukupā,” “fakahū,” “fuofua totongí,” pe “maluʻi.” Ko e foʻi leá ko ha foʻi lea fakakomēsiale ia ʻoku ʻuhinga ki ha tokotaha fakatau ʻoku ne fai ha tipōsiti ko ha konga ʻo ha aleapau ke totongi kakato ʻamui ange. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Paula ʻa e foʻi lea ko ʻení ke ʻuhinga “ʻoku foaki mai ʻe he ʻEikí Hono Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he moʻuí ni ko ha talateu ki he fiefia ʻo e moʻui taʻengatá. Ko e Laumālié foki ko ha fakapapauʻi mai ia ʻe he ʻEikí te Ne fakahoko ʻEne talaʻofa ke foaki ʻa e moʻui taʻengatá ki he kakai faivelengá.” ʻI he taimi ʻoku tau aʻusia ai e takaua ʻo e Laumālie ʻa e ʻEikí, ʻoku tau lava ai ʻo ʻiloʻi kuo tali kitautolu ʻe he ʻEikí pea ʻoku lolotonga ngāue ʻEne ngaahi talaʻofá ʻi heʻetau moʻuí.

2 Kolinitō 2:14–17

Ko e hā ha founga ʻoku tatau ai ʻa e Kāingalotú mo ha ngangatu lelei pe meʻa fakanamu lelei ki he ʻOtuá?

Ke fakamatalaʻi ʻa e Kāingalotú, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Paula ʻa e fakatātā ʻo e ngaahi feilaulaú mo e meʻa namu kakala naʻe tutu ʻi he temipalé. Hangē pē ko hono fakamatalaʻi ʻo e kohu ʻo e ngaahi feilaulau he temipalé ko ha meʻa namu kakala pe meʻa fakanamu lelei ki he ʻOtuá, naʻe fakafofongaʻi ʻe he moʻui ʻa e Kāingalotu angatonú ha feilaulau naʻe fakahōifua ki he ʻOtuá.

ʻOku fakamatalaʻi ʻi he veesi 16 ʻa e ngaahi lelei naʻe maʻu ʻe he kau fanongó mei he Kāingalotú mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ki he ngaahi fili ʻo Kalaisí, naʻe hangē ʻa e nanamu kakala ʻo e Kāingalotú mo ʻenau fakamoʻoni kia Kalaisí ko e meʻa fakaifo ʻo e maté. Ka neongo ia, ko kinautolu ko ia ne nau tali e kau ʻAposetoló mo ʻenau ngaahi akonakí, naʻe hoko ia ko ha meʻa fakaifo ʻo e moʻuí.

2 Kolinitō 3:1–3

Ko e hā e tohi fakaongoongolelei naʻe fiemaʻu ʻe Paulá?

ʻI he tali ki he niʻihi ne nau feinga ke fakaongoongokoviʻi ʻa Paulá, naʻá ne fehuʻi ange pe naʻe fiemaʻu moʻoni nai ha ʻū tohi fakaongoongolelei ke fakamoʻoniʻi ko ha ʻAposetolo moʻoni ia. Naʻe ʻuhinga ʻa Paula ki he tōʻonga fakakuongamuʻa ʻo hono toʻotoʻo ʻo e ʻū tohi fakaongoongoleleí ʻi heʻene ʻaʻahi ki ha kolo foʻoú. Naʻe faʻa fakafeʻiloaki ʻi he ʻū tohi pehení ʻa e kakaí, fakamoʻoni ki honau ʻulungāngá, mo fakamoʻoni ʻoku ʻikai ke nau kākā.

Naʻe akoʻi ʻe Paula ko e liliu ko ia e moʻui ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ko ʻene ʻū tohi fakaongoongolelei lelei tahá ia. He ʻikai tohi ʻa e ʻū tohí ni ʻaki ha vaitohi, ka ʻi honau lotó ʻaki e Laumālie ʻo e ʻOtuá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko e taimi ʻoku tohi ai e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he kakano ʻo hotau lotó, “ʻoku nau hoko ko ha konga mahuʻinga ʻo hotau natulá.”

2 Kolinitō 3:18

ʻOku ʻuhinga ki he hā ke liliu ki he fōtunga pe tatau ʻo e ʻEikí?

ʻE lava ke liliu ʻa e foʻi lea faka-Kalisi ko e metamorphoō ki he “liliu, fakasinokeheʻi” pe “liliu ʻi hono faʻungá.” ʻI he potufolofola ko ʻení, ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻa e metamorphoō ke fakahaaʻi ha liliu māmālie ki ha taha nāunauʻia ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá. Naʻe akoʻi tatau pē ʻe ʻAlamā ko e taimi ʻoku fanauʻi fakalaumālie ai kitautolu ʻi he ʻOtuá, ʻoku tau maʻu Hono tataú ʻi hotau fofongá.

2 Kolinitō 4:3–4

Ko hai ʻa e ʻotua ʻo e māmaní?

Ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu ko e māmaní “ʻoku faʻa ʻuhinga ia ki ha kuonga pe taimi fakahisitōlia.” ʻI he kupuʻi lea “ʻotua ʻo māmaní,” ʻokú ne fakahaaʻi ai “ʻa e kuonga mo e feituʻu ʻoku pule ai ʻa e tēvoló ki he ngaahi fakakaukau mo e ngāue ʻa e kakaí—ko ia ai, ko e māmani lolotongá.” Ko e ʻotua ʻo e māmani ko ʻení ko Sētane, ʻa ia ʻoku feinga ke takihalaʻi e fānau ʻa e ʻOtuá. Neongo ʻoku maʻu ʻe Sētane ʻa e mālohi “ki he māmaní,” ka ʻoku fakangatangata pē hono mālohi ʻi he māmaní. Kuo fakapapauʻi mai ʻe Sīsū Kalaisi, “Ko au ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí, pea ko e ʻOtua ʻo e māmaní kotoa pē,” pea “ʻoku ʻi hoku ongo nimá ʻa e ngaahi langí mo e māmaní.”

2 Kolinitō 5:10

Ko e hā ʻa e pōpoaki ʻa Paula fekauʻaki mo e Fakamaau Fakaʻosí?

Naʻe akoʻi ʻe Paula te tau tuʻu kotoa ʻi he ʻao ʻo Kalaisí ke fakamāuʻi kitautolu ʻi he ngaahi meʻa kuo tau fai ʻi heʻetau moʻui fakamatelié. ʻOku fokotuʻu mai ʻe hano lau fakalelei ʻo e lea faka-Kalisí “neongo ʻoku fakamāuʻi ʻa e tokotaha fakafoʻituitui takitaha ʻo makatuʻunga ʻi hono ʻulungāngá, ʻa e angafai angamaheni ʻa e tokotahá, kae ʻikai ko ʻene ngaahi tōʻonga fakafoʻituituí, ko e makatuʻunga ia ʻo e fakamāú.” ʻI he talanoa kau ki he Fakamaau Fakaʻosí, naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ʻo pehē: “ʻE fakamaauʻi kitautolu ʻo fakatatau ki heʻetau ngaahi ngāué, ʻa e holi ko ia hotau ngaahi lotó, pea mo e tokotaha ko ia kuo tau hoko ki aí. ʻE hanga ʻe he fakamāu ko ʻení ʻo ʻave e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ki ha puleʻanga nāunauʻia ʻa ia kuo hanga ʻe heʻenau talangofuá ʻo fakafeʻungaʻi kinautolu ki ai pea te nau fiemālie ai. Ko e fakamaau ʻo e ngaahi meʻá ni kotoa ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí … . ʻI Heʻene ʻafioʻi e meʻa kotoa pē ʻokú Ne maʻu ai ha ʻilo haohaoa ki he kotoa ʻetau ngaahi ngāué mo e holí, ʻa kinautolu kotoa pē ne ʻikai ke fakatomala pe ʻikai fai ha liliú pea pehē kiate kinautolu ne fakatomala pe angatonú. Ko ia ai, ʻi he hili ʻEne fakamāú te tau fakahā kotoa ‘ʻoku totonu ʻa ʻene ngaahi fakamāú’ (Mōsaia 16:1).”

2 Kolinitō 5:14–17

ʻOku ʻuhinga ki he hā ke hoko ko ha fakatupu foʻou ʻia Kalaisi?

Naʻe akoʻi ʻe Paula te tau lava ʻo hoko ko ha fakatupu foʻou “ʻia Kalaisi.” ʻI he lea faka-Kalisí, ʻoku fakahaaʻi ʻe he “ʻia Kalaisi” ha “vā fetuʻutaki vāofi mo Kalaisi” naʻa mo ha “fakataha fakafuakava ʻi he ʻEikí” Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻoku fakataumuʻa ke tau “liliu fakalaumālie mo liliu ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. … ʻOku fakahinohino kitautolu … ke tau hoko ko e ‘[ngaahi] fakatupu foʻou’ ʻia Kalaisi (vakai, 2 Kolinitō 5:17), ke taʻofi ‘ʻa e tangata fakakakanó’ (Mōsaia 3:19), pea ke aʻusia ha ‘fuʻu liliu lahi ʻi loto ʻiate [kitautolu], pe ʻi [hotau] lotó, ʻo ʻikai ai te [tau] toe maʻu ha holi ke faikovi, ka ke failelei maʻu ai pē’ (Mōsaia 5:2). Kātaki ʻo fakatokangaʻi ange ko e ului naʻe fakamatalaʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ‘oku mālohi, ‘o ‘ikai vaivai—ko ha fanauʻi foʻou fakalaumālie mo ha liliu mahuʻinga ʻi he meʻa ʻoku tau ongoʻi mo fiemaʻú, ʻi heʻetau fakakaukaú mo ia ʻoku tau faí, pea mo e tuʻunga ʻoku tau ʻi aí. ʻOku fakahoko moʻoni ʻe he ʻelito ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ha liliu mahuʻinga mo fakaʻaufuli ʻi hotau angá pea ʻoku malava ia tuʻunga ʻi heʻetau falala ki he ʻngaahi ngāue māʻoniʻoni, mo e ʻaloʻofa, mo e manavaʻofa ʻa e Mīsaia Māʻoniʻoní’ (2 Nīfai 2:8). ʻI heʻetau fili ke muimui ki he ʻEikí, ʻoku tau fili ai ke liliu—ke tau fanauʻi foʻou fakalaumālie.”

2 Kolinitō 5:18–21

ʻOku ʻuhinga ki he hā ke fakalelei mo e ʻOtuá?

Ko e tefitoʻi ʻuhinga ʻo e foʻi lea faka-Kalisi katallassō (“fakaleleí”) ko e fakafetongi ʻo e fekeʻikeʻí ʻaki e anga fakakaumeʻá. ʻOku fakamavaheʻi kitautolu ʻe heʻetau ngaahi angahalá mei he ʻOtuá pea fakavaivaiʻi hotau vā fetuʻutaki mo Iá. ʻI he ʻuhinga ko ʻení, “Ko e ʻOtuá ʻoku fakamamahiʻi hení ka ʻokú Ne feinga ke fakalelei mo kitautolu. ʻOkú Ne fai ia ʻaki ʻEne fekauʻi mai Hono ʻAló.” Ke ʻomi kiate kitautolu ʻa e fakaleleí, ʻoku ʻomi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e “meʻa ʻe lava ke ui ko e ʻfakafetongi maʻongoʻongá.’ … Naʻe hāʻele mai ʻa [Sīsū Kalaisi] ke fakafetongi mo kitautolu. Naʻe toʻo ʻe hotau ʻEikí kiate ia ʻetau ngaahi angahalá ʻi Ketisemani pea ʻi he funga kolosí. ʻOkú Ne finangalo lelei ke foaki mai ha meʻa kiate kitautolu—ke tau ʻai hotau tuʻunga fakalaumālié, ko ha konga ʻo ʻetau ngaahi koloa taʻengatá—ʻa ʻene māʻoniʻoní.” Ko e foʻi lea ko e fakalelei ʻokú ne “fakamatalaʻi ʻa hono ʻfakatahaʻi mai’ ʻo kinautolu kuo liʻekiná pea fakahaaʻi ai ʻa e fakalelei ʻa e tangatá ki he ʻOtuá. ʻOku fakatupu ʻe he faiangahalá ʻa e liʻekiná, ko ia ai ko e taumuʻa ʻo e fakaleleí ke fakatonutonu pe ikunaʻi e ngaahi nunuʻa ʻo e faiangahalá.”

2 Kolinitō 6:14–17

Ko e hā ha ngaahi fakatokanga naʻe maʻu ʻe Paula fekauʻaki mo e feohi mo e ngaahi meʻa taʻemaʻá?

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Paula ʻa e fakatātā ʻo e fanga monumanu hoa kehekehe ne haʻamonga fakatahá ke fakalotosiʻi ʻaki e kāingalotu ʻo e Siasí mei heʻenau “kau fakataha mo e kakai taʻetuí.” Naʻe tapui ʻe he fono ʻa Mōsesé ʻa hono haʻamonga fakataha ha pulu mo ha ʻasi ki he huo tohó. ʻI hono haʻamonga fakataha ʻo e pulú mo e ʻasí, ʻe hanga ʻe he ʻasí (ʻa e monumanu vaivai angé) ʻo fakatuaiʻi ʻa e pulú (ʻa e monumanu ʻoku mālohi angé). ʻIkai ngata aí, ʻe malava ke fakalaveaʻi pe fakamamahiʻi ʻe he monumanu ʻoku mālohi angé ʻa e monumanu vaivaí kapau ʻe haʻamonga fakataha kinaua.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe ha liliu ʻe taha ʻo e Tohi Tapú ʻa e hohaʻa ʻa Paulá ʻo anga peheni: “ʻOua naʻa mou ngāue fakataha mo e kau taʻetuí. Ko e hā ha ola lelei ʻe maʻu ʻi he hoa ngāue ʻa e angatonú mo e taʻe-angatonú? Pe ko e hā ka feohi lelei ai ʻa e māmá mo e fakapoʻulí? Ko e hā ha felotoi kuo fakahoko ʻe Kalaisi mo Pelila [Sētane]? Pe ko e hā ha meʻa ʻoku vahevahe ʻe ha tokotaha tui mo e tokotaha taʻetuí? Ko e hā ha felotoi kuo fai ʻe he temipale ʻo e ʻOtuá mo e ngaahi ʻotua tamapuá?”

ʻI hono ʻai mahinó, naʻe ʻikai poupouʻi ʻe Paula ʻa e Kāingalotú ke nau feohi mo e kau lotu tamapuá pe kau atu ki heʻenau ngaahi tōʻonga taʻemaʻá. Naʻe fakaʻosi ʻaki ʻe Paula haʻane fakapapauʻi mai ha talaʻofa naʻe fai ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻia ʻĪsaia: kapau ʻe fakamavaheʻi ʻe he kakai tuí kinautolu mei he ngaahi ngāue halá mo e ngaahi meʻa taʻemaʻá, ʻe tali kinautolu ʻe he ʻEikí.

2 Kolinitō 7:8–11

Ko e hā ʻa e mamahi ʻoku taau mo e ‘Otuá?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni, ‘o pehē:

“[ʻOku ʻuhinga ʻa e mamahi ʻoku taau mo e ʻOtuá] ki hono ongoʻi ha loto- mamahi moʻoni mo ha ongoʻi halaia ʻi ha tōʻonga naʻá ne tānaki atu ha mamahi mo ha faingataʻaʻia ki he Fakamoʻuí, ʻi he taimi ʻoku toʻo ai ʻe hotau laumālié ha faʻahinga fakaʻikaiʻi pe kumi ʻuhinga. …

“Mahalo ko e fakaakeake maʻongoʻonga taha ʻo e moʻui ko ʻení ki ha foha pe ʻofefine pelepelengesi fakalaumālie ʻo e ʻOtuá ko hono ʻiloʻi fakataautaha ko ia ʻoku moʻoni ʻaupito hono totongi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e angahalá pea naʻe ʻikai fakangatangata pē ʻEne mamahí maʻá e tokotaha kehe kotoa pē—ka kiate koe foki mo au! … ʻI he mahino fakalaumālie kiate kitautolu kuó Ne mamahi koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá, ʻoku tau ongoʻi lotomamahi koeʻuhí ko ʻEne mamahí. ʻOku tau ʻiloʻi ko e konga ia ʻo e palani ʻa ʻetau Tamaí, ka ʻoku tau ongoʻi lōmekina ʻi he meʻaʻofa ʻokú Ne foaki mai maʻatautolú. ʻOku ʻave kitautolu ʻe he meʻa fakaofó ni, ʻa e loto-houngaʻia ko ʻení, mo e ʻofa ʻaufuatō ko ʻeni ʻo ha Fakamoʻui kuó Ne fakahoko ʻeni maʻatautolú, ke tau tūʻulutui ʻi he taimi ʻoku fonu ai hotau laumālié ʻi he mamahi ʻoku taau mo e ʻOtuá.”

ʻE lava ke kau ʻi he mamahi fakamāmaní ʻa e ongoʻi halaia koeʻuhí ko e ngaahi nunuʻa kovi ʻo ʻetau ngaahi angafaí. Hangē ko ʻení, fakaʻiseʻisa ʻi hono “maʻu pea tauteaʻi [kitautolu] ʻi he ngaahi ngāue ʻoku [tau] faí” Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ʻi heʻene kei hoko ko ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻOku fusi hifo kitautolu ʻe he mamahi fakamāmaní, pea toʻo atu e ʻamanaki leleí, pea fakalotoʻi kitautolu ke tau fakavaivai ki ha ngaahi ʻahiʻahi kehe.”

Ako Lahi Ange

Fakatupu Foʻou ʻia Kalaisi

  • Rebecca L. Craven, “Hokohoko atu ʻa e Liliú,” Liahona, Nōvema 2020, 58–60

  • Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí, “Uluí,” Gospel Library

Mamahi ʻOku Taau mo e ʻOtuá

  • Dieter F. Uchtdorf, “Godly Sorrow,” New Era, Sept. 2019, 32–33

Fefakaleleiʻakí

Mītiá

Ngaahi Vitiō

“Reconciled to God” (1:59)

1:60

“Repentance” (1:44)

1:45

ʻĪmisi

ongo pulu ʻoku haʻamonga fakataha

Covered Wagons [Ngaahi Saliote ʻOku ʻI Ai Hono Palepale], tā fakatātaaʻi ʻe Gary L. Kapp. Ongo pulu ʻokú na haʻamonga fakataha. “ʻOua naʻa mou kau fakataha mo e kakai taʻetuí” (2 Kolinitō 6:14–17).

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Ngāue 19:23–41.

  2. Vakai, Ngāue 20:1; 2 Kolinitō 2:13; 7:5.

  3. ʻOku tui ha kau mataotao ʻe niʻihi ko e 2 Kolinitoó ko hano fakatahatahaʻi ia ʻo ha ngaahi tohi naʻe fai ʻe Paula (vakai, Harold W. Attridge mo e niʻihi kehe, eds., The HarperCollins Study Bible: New Revised Standard Version, Including the Apocryphal/Deuterocanonical Books [2006], 1956). Neongo ʻoku hā naʻe hiki ʻe he ʻAposetolo ko Paulá mo Tīmote ʻa e Tohi hono Ua ki he Kakai Kolinitoó (vakai, 2 Kolinitō 1:1), ka ʻoku hangehangē naʻe hiki ʻe Paula ʻa e tohi ko ʻení ʻo fakafofongaʻi ia mo Tīmote. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi toutou lave ʻa Paula ki heʻene aʻusia pē ʻaʻaná ʻa ʻene faʻu toko taha pē ʻe ia ʻa e tohi ko ʻení (vakai, 2 Kolinitō 11:16–33; 12:1–14; 13:1).

  4. Vakai, Attridge mo e niʻihi kehe, The HarperCollins Study Bible, 1958.

  5. Vakai, 2 Kolinitō 1:17.

  6. Vakai, Michael D. Coogan mo e niʻihi kehe, eds., The New Oxford Annotated Bible: New Revised Standard Version, 5th ed. (2018), 1665, fakamatala ki he 2 Kolinitō 1:15–20. Naʻe fakataumuʻa ʻa Paula ke ʻaʻahi tuʻo ua (“maʻu hono ua ʻo e meʻaʻofá” [2 Kolinitō 1:15]), ko e taha ʻi he ongo tafaʻaki ʻo ʻene folau ki Masitōniá (vakai, 1 Kolinitō 16:5–6), ka naʻe tuʻo ua ʻene liliu ʻene palaní.

  7. Richard D. Draper mo Michael D. Rhodes, Paul’s Second Epistle to the Corinthians, Brigham Young University New Testament Commentary (2023), 114–15.

  8. Vakai, ʻEkesōtosi 29:7; 1 Ngaahi Tuʻi 1:34, 39; 19:15–16. Naʻe mei lava ke ʻuhinga ʻa e paní ki he pani ʻaki ʻa e loló, ʻo tatau mo e pani ʻoku fakahoko ki he kau tuʻí, kau taulaʻeikí mo e kau palōfita ʻi he Fuakava Motuʻá, ʻi hono vaheʻi kinautolu ki honau fatongia naʻe fakanofo fakalangí.

  9. “ʻOku fakahaaʻi ʻe he veape ko e σφραγίζω (sphragizō), ‘ke fakamaʻu,’ ʻa hono fakamaʻu ʻo ha meʻa ke malu. Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e fakamaʻú ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai uesia ʻa e ngaahi meʻa kuo tāpuni malú. ʻOku fakaʻilongaʻi ʻe he ngāue ko ʻení ʻa e tuʻuloa mo e haohaoa ʻo e meʻa ko iá. ʻIkai ngata aí, ʻoku fakahaaʻi ʻe he fakamaʻú ʻa e tokotaha ʻoku ʻaʻaná; ko e meʻa ʻokú ne fakamaʻú ʻoku ʻaʻana ia” (Draper mo Rhodes, Paul’s Second Epistle to the Corinthians, 123).

  10. Vakai, Tremper Longman III mo Mark L. Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words (2023), entry 1052, page 728; Attridge mo e niʻihi kehe, The HarperCollins Study Bible, 1959, fakamatala ki he 2 Kolinitō 1:22.

  11. Vakai, Frank F. Judd Jr., “The Epistles of the Apostle Paul: An Overview,” ʻi he New Testament History, Culture, and Society: A Background to the Texts of the New Testament, ed. Lincoln H. Blumell (2019), 436.

  12. Bible Dictionary, “Earnest”; vakai foki 2 Kolinitō 5:5; ʻEfesō 1:14; 1 Sione 4:13; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:3–5.

  13. Vakai, 2 Kolinitō 2:15.

  14. Vakai, ʻEkesōtosi 29:18; Levitiko 1:9, 13, 17; Nōmipa 15:7.

  15. Vakai, 2 Kolinitō 2:15.

  16. Vakai, Ngāue 18:27; Loma 16:1–2.

  17. Russell M. Nelson, “Living by Scriptural Guidance,” Ensign, Nov. 2000, 17.

  18. Longman mo Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words, 1107.

  19. Vakai, ʻAlamā 5:14; vakai foki, New Testament Student Manual (2018), 349.

  20. Draper mo Rhodes, Paul’s Second Epistle to the Corinthians, 219–20.

  21. Vakai, ʻEfesō 6:12; Fakahā 12:9, 13, 17.

  22. Vakai, Mōsaia 16:3–5; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:20; Mōsese 7:26.

  23. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha founga ʻe taha ʻoku fakangatangata ai e mālohi ʻo Sētané. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai ke maʻu ʻe he tēvoló ha mālohi kiate kitautolu kae ʻoua pē kuo tau fakangofua ia; ko e momeniti pē ʻoku tau fakafepaki ai ki ha faʻahinga meʻa mei he ʻOtuá, ʻoku mālohi leva ʻa e tēvoló” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 245).

  24. 3 Nīfai 11:14.

  25. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67:2; vakai foki, Saame 47:7; 1 Nīfai 11:6.

  26. Ralph P. Martin, 2 Corinthians, 2nd ed., Word Biblical Commentary, vol. 40 (2014), 271, fakamatala ʻi he Draper mo Rhodes, Paul’s Second Epistle to the Corinthians, 289.

  27. Dallin H. Oaks, “Ko e Palani Lahí,” Liahona, Mē 2020, 96.

  28. Draper mo Rhodes, Paul’s Second Epistle to the Corinthians, 427. Fakafehoanaki mo e Loma 8:1–2; Kalētia 2:4; 3:28; 6:15; ʻEfesō 2:6, 10, 13; 3:11.

  29. David A. Bednar, “Ye Must Be Born Again,” Ensign, May 2007, 20.

  30. Vakai, Longman mo Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words, 1095.

  31. Richard Neitzel Holzapfel mo Thomas A. Wayment, eds., Life and Teachings of the New Testament Apostles (2010), 339.

  32. Robert D. Millet, Alive in Christ: The Miracle of Spiritual Rebirth (1997), 50; vakai foki Sēkope 4:11.

  33. Bible Dictionary, “Atonement.”

  34. 2 Kolinitō 6:14; vakai foki, Judd, “The Epistles of the Apostle Paul,” 428. Kuo fakaʻaongaʻi ʻe he kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ʻa e akonaki ʻa Paula ke “ʻoua naʻa kau fakataha mo e kakai taʻetuí” ko ha tefitoʻi moʻoni ke ne tataki hano faʻu ha ngaahi vā fetuʻutaki mo e niʻihi kehé, ʻo kau ai hono fili ʻa e tokotaha ke mali mo iá (vakai, Ezra Taft Benson, “The Great Commandment—Love God,” Ensign, May 1988, 5–6; Spencer W. Kimball, “The Importance of Celestial Marriage,” Ensign, Oct. 1979, 3–4; Neal A. Maxwell, “The Seventh Commandment: A Shield,” Ensign, Nov. 2001, 79).

  35. Vakai, Teutalōnome 22:10.

  36. Vakai, D. Kelly Ogden mo Andrew C. Skinner, Verse by Verse: Acts through Revelation (2006), 154.

  37. Beliar, ko hano ui ʻe taha ʻo e Pelila (faka-Hepelū, “taʻe-mahuʻinga”), ko e taha ʻo e ngaahi hingoa faka-Siu kia Sētané.” Attridge mo e niʻihi kehe, The HarperCollins Study Bible, 1965, fakamatala ki he 2 Kolinitō 6:15.

  38. 2 Kolinitō 6:14–16, New Revised Standard Version.

  39. Vakai, ʻĪsaia 52:11; fakafehoanaki mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:5, 14.

  40. Vakai, 2 Kolinitō 6:17; vakai foki, ʻEkesōtosi 25:8; Levitiko 26:11–12; Selemaia 32:38; ʻIsikeli 11:19–20.

  41. Neil L. Andersen, The Divine Gift of Forgiveness (2019), 149–50.

  42. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: ʻEselā Tafu Penisoni (2014), 97; vakai foki, Molomona 2:12–14.

  43. Dieter F. Uchtdorf, “Te Ke Lava ʻo Fai ia He Taimí Ni!,” Liahona, Nōvema 2013, 56.