“Ngāue 22–28,” Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Foʻoú (2024)
Ngaahi Tokoni Fakafolofolá
Ngāue 22–28
Naʻe fai ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ha lea ʻe nima ʻo taukapoʻi ia ʻi he ʻao ʻo e kau taki fakalotu mo e kau taki fakapuleʻanga ʻi Selusalema mo Sesaliá. Naʻe fakahoko ʻe he ngaahi lea ko ʻení ʻa e kikite ʻa e ʻEikí ʻe fakamoʻoni ʻa Paula ʻi he ʻao ʻo e ngaahi tuʻí. ʻI ha pōpoaki ʻe ua mei he ngaahi pōpoaki ko ʻení, naʻe vahevahe ai ʻe Paula ʻa e fakamatala ki heʻene uluí. Naʻe toe fakamoʻoni foki ʻa Paula naʻe hā tuʻo ua ange ʻa Sīsū Kalaisi ʻi Selusalema. Naʻe tokoni ʻa e fononga ʻa Paula ki Lomá ke fakahoko e fekau ʻa Kalaisi ke ʻave ʻa e ongoongoleleí “ki he ngataʻanga ʻo māmaní.”
Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní
Fakatokangaʻi ange: Ko hono fakaʻaongaʻi ha maʻuʻanga tokoni ʻoku ʻikai pulusi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku poupouʻi ia pe poupouʻi ʻa e taha naʻá ne faʻú pe te ne fakafofongaʻi ʻa e tuʻunga fakaʻofisiale ʻo e Siasí.
Puipuituʻá mo e Fakamatalá
Ko e hā naʻe ʻekeʻi ai ʻe Paula ʻene ngaahi totonu ko ha tangataʻi fonua Lomá?
Naʻe lāunga ʻa Paula ʻi hono kauʻimaea iá ʻaki ʻene fakahā ko ha tangataʻi fonua Loma ia. Ko e tuʻunga tangataʻi-fonua Lomá ʻoku ʻi ai hono ngaahi faingamālie mahuʻinga, hangē ko e maluʻi mei hano kauimaeaʻi taʻe-fai ha hopó.
Ko e hā ʻa e “[hala]”?
ʻI he potu-folofolá ni, naʻe “ui ʻe Luke ai e fengaʻunuaki ʻa e kau fuofua Kalisitiané ko e “[hala].’” ʻOku faʻa mahino “ko e [halá]” ʻoku maʻu ia mei he folofola ʻa Sīsū Kalaisi: “Ko au ko e halá.”
Ko e hā ʻoku tau ʻilo kau kia Filike mo Fesitoó?
Naʻe fakaʻilongaʻi ʻa e taimi ʻo e kōvana Loma ʻa Filiké ʻaki ʻa e anga-taʻeʻofá. Naʻe fāifai pea toʻo ia mei he lakangá, ʻo ngalingali koeʻuhí ko ha “ngaahi founga fakataki ne fehuʻia.” Naʻe tauhi ʻe Filike ʻa Paula ʻi he fale fakapōpulá ʻi ha taʻu ʻe ua, ʻo ʻamanaki ke maʻu fakamālohi ha paʻanga meiate ia. Naʻá ne toe feinga foki ke ʻofeina ia ʻe he kau Siú ʻaki ʻene tuku pōpula ʻa Paulá. Naʻe fakaʻofaʻia lahi ange ʻa e fetongi ʻo Filiké, ʻa Posio Fesitō, ʻi he kakai Siú, ʻia Paula.
Ko e hā naʻe tangi ai ʻa Paula kia Sisá?
Naʻe ʻilo ʻe Paula ʻe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻene moʻuí kapau ʻe foki ki Selusalema ke fakamāuʻi ai, hangē ko e fiemaʻu ʻe Fesitoó. Naʻe fili leva ʻa Paula ke tangi kia Sisa. Naʻe maʻu ʻe Paula, ʻi heʻene hoko ko e tangataʻi fonua Lomá, ʻa e totonu ke tangi ke fakahoko fakahangatonu ʻene hopó ʻi he ʻao ʻo Sisá ʻi Loma.
Ko hai ʻa Hēlota ʻAkilipa II?
Ko Hēlota ʻAkilipa II (naʻe toe ui ko Mākisi Suliasi Sisá) ko e tuʻi fika fitu mo fakaʻosi ia ʻi he haʻa tuʻi Hēlota ʻo e kakai Siú. Naʻá ne puleʻi ʻa e vahefonua ʻi he fakatokelau hahake ʻo e Tahi Kālelí mei he AD 53 ki he 93. Ko e foha ia ʻo Hēlota ʻAkilipa I, naʻá ne tuʻutuʻuni ke fakapoongi ʻa Sēmisi mo tuku pōpula ʻa Pitá. Ko e mokopuna ia ʻo Hēlota ʻAnitipasi, ʻa ia naʻá ne ʻai ke tuʻusi ʻa e ʻulu ʻo Sione Papitaisó. Ko e mokopuna ua foki ia ʻo Hēlota ko e Lahí, naʻá ne tuʻutuʻuni ke fakapoongi ʻa e fānau valevale ʻo Pētelihemá.
Ko e puleʻanga ʻo Hēlota ʻAkilipa II ko e tafaʻaki fakatokelau ia ʻo e vahefonua ʻo Fesitoó. Naʻe ʻaʻahi ʻa ʻAkilipa mo hono tuofefine ko e Pelenaisí kia Fesitō ʻi Sesalia he lolotonga ʻo e tukupōpula ai ʻo Paulá. Ko ʻAkilipá ko ha Siu pea naʻá ne maheni mo e ngaahi meʻa faka-Siú. Naʻe fakaʻamu ʻa Fesito ʻe lava ʻa ʻAkilipa ʻo tokoni ange ke mahino kiate ia ʻa e ngaahi tukuakiʻi ʻo Paulá mo fai ʻene tohi kia Sisá.
ʻOku kehe fēfē ʻa e ngaahi fakamatala lahi ʻa Paula ki heʻene mata meʻa-hā-maí?
ʻI he taimi naʻe taukapoʻi ai ʻe Paula ia ʻi Selusalema pea kimui ange ʻi Sesaliá, naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa-hā-mai naʻá ne maʻu fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻi he hala ki Tamasikusí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakamatala kehekehe ʻo e meʻa ko ʻeni naʻe hokó, ʻi he tohi Ngāué, pea ʻoku nau kiʻi kehekehe takitaha. Hangē ko ʻení, ko e founga hono fakamatalaʻi ʻo e māmá ʻoku kehe ʻi he fakamatala takitaha. Ko e fakamatala pē ʻe taha ʻoku pehē ai naʻe fakamoʻui ʻe ʻAnanaia ʻa e mata ʻo Paulá ʻaki ʻa e hilifaki ʻo e nimá. ʻOku ʻi ai mo e fakamatala ʻe taha ka ʻoku ʻikai ke ne fai ha fakaikiiki lahi ki he meʻa naʻe mamata ki ai ʻa e ngaahi kaungameʻa ʻo Paulá. ʻOku ngalingali naʻe tupu ʻa e ngaahi faikehekehe ko ʻení koeʻuhí he naʻe toe fakamatalaʻi ʻe Paula ʻa e ngaahi meʻa naʻe hokó ki ha kakai kehekehe ʻi ha ngaahi ʻuhinga kehekehe.
ʻI he taimi naʻe fakataufolofola ai ʻa Paula kia ʻAkilipá, naʻá ne fakatahaʻi ha ngaahi fakaikiiki mei ha ngaahi fakamatala kehekehe ʻe tolu ʻo taha pē. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsū kiate ia ʻi he hala ki Tamasikusí, ngaahi meʻa naʻe toki talaange kimui kiate ia ʻe ʻAnanaiá, mo e ngaahi meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsū kiate ia ʻi ha meʻa-hā-mai ʻi Selusalema.
ʻOku ʻi ai foki mo ha ngaahi fakamatala lahi ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Kae hangē ko e mata meʻa-hā-mai ʻa Paulá, ʻoku ʻikai toʻo ʻe he ngaahi faikehekehe ʻi he ngaahi fakamatala ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí ʻa e foʻi moʻoni naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ʻi ha meʻa-hā-mai ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.
Naʻe fakalotoʻi nai ʻe Paula ʻa e Tuʻi ko ʻAkilipá?
ʻOku ʻomai ʻe he taukapo ʻa Paula ʻi he ʻao ʻo Fesito mo ʻAkilipá ha fakalika ki heʻene founga fakafaiakó. Naʻá ne pehē naʻá ne akoʻi pē ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe he kau palōfitá kotoa, kau ai ʻa Mōsese: “ʻe mamahi ʻa Kalaisi,” pekia, pea “toe tuʻu mei he maté.” ʻI heʻene ʻamanaki ʻe tali ʻe he Tuʻi ko ʻAkilipá ʻa e lotu faka-Kalisitiané, naʻe fehuʻi hangatonu ange ʻe Paula pe naʻe tui ʻa tuʻí ki he kau palōfitá. Naʻe fakahehema e tali ʻa ʻAkilipa ki he fehuʻi ʻa Paulá. “ʻOku ʻomai ʻe ha ngaahi tohi kehekehe, mavahe meiate kinautolu ʻoku fakaʻaongaʻi ʻi he Pulusinga ʻa e Tuʻi ko Sēmisí, ʻa e ngaahi lea ʻa ʻAkilipá: ʻʻOkú ke pehē te ke lava ʻo fakaului vave pehē au? Naʻe aofangatuku ʻa Fesito mo ʻAkilipa kuo teʻeki fai ʻe Paula ha meʻa ʻe taau ke mate pe tukupōpula ai.
Ko e hā e ʻuhinga ʻa Paula ʻi heʻene pehē “naʻe ʻikai fai ʻa e meʻá ni ʻi ha tulikí”?
Naʻe fakamoʻoni ʻa Paula ki he feilaulau fakalelei mo e Toetuʻu ʻa Kalaisí, ʻa ia naʻe tomuʻa kikiteʻi ʻe he kau palōfita ʻo ʻIsilelí. Naʻe pehē ʻe Paula naʻe ʻilo ʻe he Tuʻi ko ʻAkilipá ʻa e ngaahi meʻá ni, “he naʻe ʻikai ke fai ʻa e meʻá ni ʻi ha tuliki.” Ko hono fakalea ʻe tahá, ko e ngaahi meʻa naʻe fakamoʻoni ki ai ʻa Paulá naʻe ʻikai ko ha fakapulipuli ka naʻe hoko tauʻatāina pea naʻe fakamoʻoniʻi ia ʻe ha tokolahi.
Ko e hā ʻa e “ʻaukai” ʻoku lave ki ai hení?
ʻOku ngalingali ko e “ʻaukaí” ʻoku ʻuhinga ia ki he ʻAho ʻo e Fakaleleí. Naʻe hoko ʻa e ʻAho ʻo e ʻAukaí ʻi he konga kimui ʻo Sepitemá pe konga kimuʻa ʻo ʻOkatopá. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he meʻá ni ʻa e kamataʻanga ʻo e fahaʻitaʻu naʻe pehē ʻoku ʻikai malu ke folaua ʻa e Tahi Metiteleniané koeʻuhí ko e ngaahi matangi fakatuʻutāmakí.
Naʻe ʻiloʻi fēfē ʻe Paula ʻa e meʻa ʻe hokó?
Naʻe tomuʻa ʻilo ʻe Paula ʻa e fakatuʻutāmaki ʻe hoko ki he vaka ʻe ʻave ai ia ki Lomá. Naʻá ne toe kikiteʻi foki he ʻikai mate ha taha ka nau nofo pē ʻi he vaká. ʻOku ʻomai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ha sīpinga ʻo e hoko ʻa Paula ko ha tangata kikite ʻi hono fatongia ko e ʻAposetolo ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻe lava ʻe ha tangata kikite ki ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻi he kuohilí mo e kahaʻú, kau ai mo e ngaahi meʻa fufuú.
Ko e hā ʻa e “Ulokitone” (matangi taulōfuʻu)?
Naʻe fakalotolahiʻi ʻe Paula ʻa kinautolu naʻa nau puleʻi ʻa e vaká ke nau ūngaki ʻi ha feituʻu naʻe ui ko e “taulanga leleí,” ʻoku tuʻu ʻi he matāfanga fakatonga ʻo Kelití. Naʻe ʻikai ke nau tali ʻa ʻene faleʻí. Hili ʻenau tukufolaú, naʻe fepaki ʻa e vaká mo ha matangi mālohi ʻoku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapu ʻa e Tuʻi ko Sēmisí ko ha “Ulokitone.” ʻOku ui ia ʻe he ngaahi liliu lea kehé ko ha matangi fakatokelau hahake. Ko ha matangi mālohi ʻeni ʻo e Tahi Meteleniané mo ha faʻahinga matangi afā fakatuʻutāmaki ki he moʻuí.
Ko hai ʻa e kakai naʻe nofo ʻi he feituʻu naʻe ngoto ai e vaka ʻo Paulá?
Naʻe hao ʻa kinautolu ʻi he vaká ʻi ha ki he motu naʻe ui ko Melita, pea toe ʻiloa foki ko Malatā. Ko e foʻi lea naʻe fakakaʻaongaʻi ʻi he Tohi Tapu ʻa e Tuʻi ko Sēmisí ke fakamalaʻi ʻa e kakaí, ko e “fitaʻá,” ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ko ha kakai fekai. Ka, naʻe ʻikai ko ha kau Kalisi kinautolu pea nau lea ʻi ha lea faikehe.
Ko e hā ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo aʻusia ʻa Paula ʻi Lomá?
ʻOku ngalingali ko Paula ʻa e fuofua faifekau Kalisitiane ke malanga ʻi Lomá. Pea hangē ko ia kuó ne fakahoko ʻi he ngaahi kolo lalahi kehé, naʻe ʻuluaki malanga ki he kakai Siú pea toki hoko ʻa e kakai Senitailé. ʻOku kei pehē ʻe he tukufakaholó naʻe tohi ʻe Paula, ʻi he lolotonga hono tukupōpula ia ʻi he falé, ʻa e meʻa naʻe ui ʻe ha niʻihi ko e “ngaahi tohi he pilīsoné”—ʻa e ʻEfesoó, Filipaí, Kolosé, 2 Tīmoté, mo e Filimoné. Naʻe tukupōpula ia ʻi he falé, ʻi Loma, ʻi ha taʻu ʻe ua. ʻOku ngali naʻe toki ngāue leva ai ʻa Paula ki ʻĒsia, Kalisi, pea mahalo mo Sipeini kimuʻa pea toki toe tukupōpula ia ʻi Lomá. Fakatatau mo e tala-tukufakaholó, naʻe fakapoongi ia ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi fakatanga ʻi he pule ʻa Neló, ʻi he vahaʻa ʻo e AD 62 mo e 68.
Ako Lahi Ange
Ko e Kau Palōfitá ko e Kau Tangata Kikite
-
Jeffrey R. Holland, “Prophets in the Land Again,” Liahona, Nov. 2006, 104–7
-
Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí, “Kau Palōfitá,” Gospel Library
-
Sheri L. Dew, “Prophets Can See around Corners,” (Brigham Young University–Hawaii devotional, Nov. 2, 2022), speeches.byuh.edu
Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Halá
-
Lawrence E. Corbridge, “The Way,” Liahona, Nov. 2008, 34–36
Mītiá
Ngaahi Vitioó
“The Road to Damascus” (5:23)
“Be of Good Cheer” (1:37)
Ngaahi ʻĪmisí
Puke Pōpula ʻo Paulá,, tā fakatātaaʻi ʻe Simon H. Vedder
Hopoʻi ʻo e ʻAposetolo ko Paulá, tā fakatātaaʻi ʻe Nikolai Bodarevsky
Paula ko e ʻAposetoló, tā fakatātaaʻi ʻe Jeff Ward