“Ngāue 6–9,” Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Foʻoú (2024)
Ngaahi Tokoni Fakafolofolá
Ngāue 6–9
Naʻe vaheʻi ʻe he kau ʻAposetoló ha kau tangata ʻe toko fitu ke nau tokoni ange ʻi hono feau ʻo e ngaahi fiemaʻu ʻa e Siasí. Naʻe puke pōpula ʻa Sitīveni, ko e taha ʻo e toko fitú, pea ʻomai ki he ʻao ʻo e kau taki ʻo e kakai Siú. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sitīveni ʻa e hisitōlia ʻo ʻIsilelí mo fakahā naʻa nau fakapoongi ʻa Kalaisi ʻo hangē tofu ko hono fakapoongi ʻe heʻenau ngaahi kuí ʻa e kau palōfita he kuohilí. Naʻe mamata ʻa Sitīveni, ʻi ha mata meʻa-hā-mai, ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Naʻe toki tolomakaʻi leva ia ʻi heʻene fakamoʻoni kiate Kinauá. Naʻe malanga, faipapitaiso mo fakahoko ʻe Filipe ha ngaahi mana lahi ʻi Samēlia. Naʻe valokiʻi ʻe Pita ha tangata fie mana ko Saimone, ʻa ia naʻá ne loto ke fakatau ʻaki ha paʻanga ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Filipe ke ʻalu ki Kasa, ʻa ia ne papitaiso ai ʻe Filipe ha tangata mei ʻItiopea. Naʻe hā ʻa Sīsū kia Saula ʻi he hala naʻe fakatau ki Tāmasikusí. Naʻe kui ai ʻa Saula pea naʻe fakamoʻui ia ʻe ʻAnanaia. Naʻe fakamoʻui ʻe Pita ʻa ʻEnia mo fokotuʻu ʻa Tāpaita (Toakase) mei he maté.
Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní
Puipuituʻá mo e Fakamatalá
Ko e hā e ʻuhinga naʻe ui ai ʻe he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha kau tangata ʻe toko fitu ke tokoni kiate kinautolú?
ʻI he tupu tokolahi ʻa e Siasi ʻo e ʻEikí, naʻe hoko ha fekeʻikeʻi ʻi he vā ʻo e kau papi ului Siu naʻa nau lea faka-Kalisi ʻataʻatā peé (kau Helenisí) mo e niʻihi naʻa nau meimei ke lea faka-Alamea peé (kau Hepeluú). ʻOku ngalingali naʻe ope atu ʻenau tōkehekehé mei he leá ʻataʻatā pē, kae kau ai mo ha ngaahi tōkehekehe fakasōsiale mo anga fakafonua. Naʻe ongoʻi ʻe he kau Helenisí naʻe liʻekina honau kau uitoú ʻe he kakai Hepeluú. ʻI he kuonga ʻo e Fuakava Foʻoú, naʻe ʻi ha tuʻunga kovi lahi fakaʻekonōmika ʻa e kau uitoú mo nau faʻa fiemaʻu ha tokoni.
Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku ʻikai totonu ke taʻe-tokangaʻi e folofola ʻa e ʻOtuá ke “tokonaki ki he ngaahi keinangaʻangá.” ʻOku ʻuhinga ʻa e tokonaki ki he ngaahi keinangaʻangá ki hono tokangaʻi e ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻe ui ai ʻe he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha kau ākonga Helenisi ʻe toko fitu ke nau ngāue ki he ngaahi palopalema fakatuʻasinó kae lava ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo tokanga ki hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ʻikai ʻilo pe ko e hā ʻa e lakanga fakataulaʻeiki naʻe maʻu ʻe he kau tangata ʻe toko fitu ko ʻení.
Naʻe fakaʻaongaʻi fēfeeʻi ʻe Sitīveni ʻa e hisitōlia ʻo e Tohi Tapú ke taukapoʻi ʻaki iá?
Naʻe tali ʻe Sitīveni ʻa e tukuakiʻi ʻo e taukae ʻotua ʻi he fono ʻa Mōsesé ʻaki ʻene fakamatalaʻi ha ngaahi konga mahuʻinga ʻo e hisitōlia ʻo e kakai Siú. Naʻá ne fakamatala fekauʻaki mo ha “ngaahi hingoa mahuʻinga ʻi he hako ʻo e fale ʻo ʻIsilelí, hangē ko ʻĒpalahame, ʻAisake, Sēkope, Siosefa ʻo ʻIsipité, pea mo Mōsese (vakai, Ngāue 7:8–9, 20). Naʻe mātuʻaki fakamamafaʻi ʻe Sitīveni ʻa e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi hono teuteuʻi ʻo Mōsesé, pea fakaʻosi ʻene fakamoʻoní ʻaki hono fakafehokotaki e kikite ʻa Mōsese kia Sīsū Kalaisí.”
Naʻe hanga ʻe Sitīveni, ʻi heʻene vahevahe ʻa e hisitōliá ni ʻo fakatatau ʻa e tūʻunga ʻo e Siasí ki he talanoa ʻo e Fuakava Motuʻá. Naʻe fakatangaʻi mo fakapoongi ʻe he kau taki ʻo e kakai Siú ʻa Sīsū Kalaisi ʻo hangē ko e fakatangaʻi mo fakapoongi ʻe he kakai Siu talangataʻá ʻa e kau fuofua palōfitá. Naʻe tatau ʻa Sitīveni mo e kau muimui kehe ʻo Sīsū Kalaisí mo kinautolu naʻa nau tokanga ki he kau palōfitá ʻi he kuonga ʻo e Fuakava Motuʻá. ʻI he tūkunga ko ʻení, ko e kau taki ʻo e kakai Siú, naʻe talangataʻa ki he ʻOtuá, kae ʻikai ko Sitīvení.
Ko e hā e ʻuhinga ʻa Sitīveni ʻi he taimi naʻá ne pehē ai, “ʻOku ʻikai nofo ʻa e Fungani Māʻolungá ʻi he ngaahi [temipalé]”?
Naʻe akoʻi ʻe Sitīveni naʻe langa ʻa e tāpanekalé mo e temipale ʻo Solomoné moʻo e ʻOtuá. Neongo ia, naʻe ʻikai ko ha ʻafioʻanga tuʻu maʻu ia ʻo e ʻOtuá. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sitīveni e lea ʻa ʻĪsaiá ke fakamahinoʻi ʻoku puleʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e langí mo māmani. Ko e fakatupú kātoa ko Hono temipale. Naʻe tohi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī, “Ko e Tupuʻanga Lahí … ʻoku [tau] hū kiate Ia ʻi hono ngaahi temipalé, ʻa ia ko e ngaahi fale māʻoniʻoni ia ʻokú Ne faʻa ʻaʻahi ki ai, pea ʻe lava ke ʻilo ai ʻe he kakai angatonú Hono Laumālié ʻi hono ngaahi potu liló.”
Ko e hā ʻoku fakahā ʻe he mata meʻa-hā-mai ʻa Sitīvení fekauʻaki mo e Toluʻi ʻOtuá?
ʻI he mata meʻa-hā-mai ʻa Sitīvení, naʻe hā-mahino ai ʻa e mēmipa takitaha ʻo e Toluʻi ʻOtuá ko ha Toko Tolu mavahevahe. Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Naʻe mamata [ʻa Sitīveni] ki he Foha ʻo e Tangatá ʻoku tuʻu ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá. Ka ʻi ai ha taha kuó ne mamata ki he matangaki ʻa e langí, ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha toko tolu mavahevahe ʻi he langí ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e mālohí, pea ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku pule ʻiate kinautolu.” ʻOku ʻi ai ha ngaahi hāsino meimei tatau mo ia ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e Toluʻi ʻOtuá ko ha Toko tolu mavahevahe ʻe lava ke maʻu ʻi he fakamatala ki he papitaiso ʻo e Fakamoʻuí, Moʻunga ʻo e Liliú, hā ʻa e Fakamoʻuí ki he kakai Leimaná mo e kakai Nīfaí, pea mo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmitá.
Ko e ʻuhinga ki he hā ʻa e “Foha ʻo e tangatá”?
Vakai, “Mātiu 8:20. Ko e hā naʻe ui ai ʻe Sīsū Kalaisi Ia ko e ʻFoha ʻo e tangatá’?”
Ko e hā naʻe fakahalaiaʻi ai ʻe Pita ʻa Saimoné?
Ko Saimoné ko ha tokotaha fie mana naʻe feinga ke fai mana. Naʻe taʻefakalao ʻi he lao faka-Lomá ke faimana ha taha ʻi ha uhinga kovi pe taumuʻa kākā. Naʻe toe tapui foki mo e fakaloʻakaú ʻi he fono ʻa Mōsesé. Naʻe fakahalaki ʻe Pita ʻa e feinga ko ia ʻa Saimone ke fakatau e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻaki e paʻangá. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ʻi heʻene kei hoko ko e mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí: “Ko e lakanga fakataulaʻeikí pe faʻahinga fatongia kau ki aí, he ʻikai lava ke fakatau pe fekauʻi ia. He ʻikai lava ke takiekina, fakalotoʻi, pe fakamālohiʻi hono fakaʻaongaʻi e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe he tuʻungá, pe koloá, pe iví. Ko ha mālohi fakalaumālie ia ʻoku ngāue ʻaki ʻa e fono fakalangí.”
Ko e hā naʻe mahuʻinga fekauʻaki mo e papitaiso ʻo e tangata ʻItiopeá?
Fakatatau mo e fakamatala ʻi he veesi 27, ʻoku ngalingali ko e taha ʻItiopeá ko ha tokotaha ʻAfilika ʻUliʻuli ia mei he ngaahi potufonua fakatonga ʻo ʻIsipité. Ko ha taha ngāue fakapuleʻanga mo ha ʻiunoke ia. ʻI heʻene hoko ko e ʻiunoké, naʻe tapui ia ke kau ʻi he lotu faka-Siú. Naʻe hoko ʻa e aʻusia fakafaifekaú ni ko ha sitepu ki he fakahoko ʻo e kikite ʻe mafola ʻa e ongoongoleleí ʻo fakalaka ʻi Siutea mo Samēliá. Naʻá ne fakamelomelo ʻa e ngāue fakafaifekau lahi naʻe ʻamanaki ke kamata ʻi he lotolotonga ʻo e kakai Senitailé.
Ko Hai ʻa Saula?
Naʻe fanauʻi ʻa Saula ʻi Tāsusi, ko ha kolo Kalisi ʻi Silisia. Ko ha tangataʻi fonua Loma ia ʻi hono fanauʻí pea lea faka-ʻAlamaika mo faka-Kalisi. Ko ha tangata Siu ia mei he hako ʻo Penisimaní pea mo e Fālesi naʻe feinga taʻe-tuku mo ne fakamamahiʻi ʻa e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe ʻiloa ia kimui ange ʻaki hono hingoa faka-Latiná ko Paula.
Vakai Fakalūkufua ki he Moʻui mo e Ngāue Fakafaifekau ʻa Paulá
Fakatokangaʻi ange: Ko e ngaahi ʻahó ko e fakafuofuaʻi pē.
|
AD 1 |
Fanauʻi ʻi Tāsusi | |
|---|---|---|
|
AD 19–29 |
Ko ha tokotaha ako ʻa Kāmelieli ʻi Selusalema | |
|
AD 34–35 |
Fakatangaʻi ʻa e kau Kalisitiané mo siotonu ʻi he fakapoongi ʻo Sitīvení | |
|
AD 35 |
Maʻu ha mata meʻa-hā-mai ki he Fakamoʻuí | |
|
AD 35–36 |
Fononga mei Tāmasikusi ki ʻAlepea; foki ki Tāmasikusi ʻo malanga ʻaki e ongoongoleleí | |
|
AD 36 |
ʻAʻahi ki Selusalema ʻo feʻiloaki ai mo Pita mo e tokoua ʻo Sīsū ko Sēmisí | |
|
AD 37–43 |
Nofo ʻi he taʻu ʻe 14 ʻi Sīlia mo Silisia (ko e konga ʻo e taimi ko iá naʻe ngāue fakafaifekau ai mo Pānepasa) | |
|
AD 45–48 |
ʻUluaki fononga fakafaifekaú (mo Pānepasa) | |
|
AD 49 |
Kau ki ha konifelenisi ʻi Selusalema | |
|
AD 49–52 |
Fononga fakafaifekau hono ua ʻa Paulá | |
|
AD 52 |
ʻAʻahi ki Selusalema | |
|
AD 53–57 |
Ngāue fakafaifekau hono tolú mo e ngāue fakafaifekau fakaʻosí |
Ngāue 18:23; 19:1–20:38 |
|
AD 57–58 |
ʻAʻahi ki Kalisi | |
|
AD 59–60 |
Lipooti ki he kau taki ʻo e siasí ʻi Selusalemá; puke pōpula ʻe he kau maʻu mafaí; tuku pōpula ʻi Sesalia | |
|
AD 60–62 |
Lolotonga hono puke pōpula iá, naʻe folau tahi ai ki Loma; tūkia ʻa e vaká pea nofo ai ʻi ha taimi ʻi he motu ko Mēlitá (Malta) | |
|
AD 61–63 |
Nofo pōpula ʻi ha fale ʻi Loma | |
|
AD 63–65 |
ʻOku pau pē naʻe malanga ʻi Loma mo ha ngaahi feituʻu kehe ʻi ʻĪtali | |
|
AD 66 |
Toe tuku pōpula ʻi Loma | |
|
AD 68 |
Pekia |
Ko ha mape ʻo e ngaahi fononga fakafaifekau ʻa e ʻAposetolo ko Paulá
ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “ʻakahi ʻa e meʻa [māsilá]”?
ʻI ha ngaahi tatau ʻe niʻihi ʻo e Tohi Tapú, hangē ko e Tohi Tapu ʻa Kingi Sēmisí, ʻoku fakaʻosi ʻaki ʻa e Ngāue 9:5 ʻa e kupuʻi lea ko ʻení: “Ko e meʻa faingataʻa [kia Saula ke] ʻakahi ʻa e meʻa māsilá.” Ko e meʻa māsilá pe vaʻakau māsilá, ko ha tao pe ʻakau māsila ia naʻe fakaʻaongaʻi ke hoka ʻaki ʻa e fanga monumanú ke nau ngaʻunu kimuʻa. Ko e fanga monumanu ʻāmió ʻoku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke nau ngaʻunu kinautolu kimuʻa ka ʻoku nau ʻaka fakaholomui ke fakafepaki, ʻo ʻakahi moʻoni ai ʻa e meʻa māsilá. Ko e faʻahinga tōʻonga peheé ʻoku nau toe tānaki ai ha mamahi lahi ange ʻi he ngoto ʻa e meʻa māsilá ki he sino ʻo e monumanú. ʻI he tūkunga ko ʻení, naʻe folofola ange ai ʻa Sīsū Kalaisi kia Saula ko ʻene ngaahi ngāué ko e koto kulanoa.
Ko hai ʻa Pānepasa?
(Fakafehoanaki mo e Ngāue 11:22–30.)
Naʻe mahino e huʻuhuʻu ʻa e Kāingalotu ʻi Selusalemá ʻi he taimi naʻe kole ai ʻa Saula ke kau fakataha mo kinautolú. Ka naʻe ʻave ʻe Pānepasa ʻa Saula ke feʻiloaki mo e kau ʻAposetoló mo ne fakapapauʻi ange ia. Ko Pānepasá ko ha Siu mei he faʻahinga ʻo Līvaí. Naʻá ne fakatau ʻene koloá pea ʻoange ʻa e paʻangá ki he kau ʻAposetoló. Naʻe fakamatalaʻi ia ko ha tangata lelei mo angatonu.
Naʻe fekau ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi Selusalemá ʻa Pānepasa ke ngāue fakafaifekau ʻi ʻAnitioke (ʻi Sīlia) he naʻe tokolahi ha kakai ai kuo nau ului ki he ongoongoleleí. Ko Pānepasá ko e hoa faifekau ia ʻo Saulá.
Naʻe fakahoko fēfē ʻa e ngaahi folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi hono fakamoʻui ʻo ʻEnia mo Tāpaitá?
Ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa ʻa Luke ʻi hono hiki ʻo e tohi ʻa Ngāué ke fakahaaʻi e hokohoko atu ʻo e mālohi mo e mafai ʻo Sīsū Kalaisí. Hangē ko ʻení, lolotonga e ngāue ʻa Pita ʻi Laita mo Sopá, naʻá ne fakamoʻui ai ʻa ʻEnia mo Tāpaita (naʻe toe ui foki ko Toakase). Ko hano fakahoko ʻeni ʻo e talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻe fakahoko ʻe kinautolu ʻoku tui kiate Iá ʻa e faʻahinga ngāue naʻá Ne fakahokó. ʻOku tatau hono fakamoʻui ʻe Pita ʻa ʻEniá mo hono fakamoʻui ʻe he Fakamoʻuí e tangata mamateá. ʻOku faitatau hono toe fakamoʻui ʻe Pita ʻa Tāpaitá mo e toe fakamoʻui ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ʻofefine ʻo Sailosí.
Ko hai ʻa Tāpaita?
Ko Tāpaitá (naʻe toe ʻiloa ko Toakase) ko ha ākonga naʻá ne fakahoko ha ngaahi ngāue manavaʻofa lahi. Ko e taimi naʻe pekia aí, naʻe fakaʻeʻepa ia ʻe he kau uitoú ʻi he loki ʻi ʻolungá pea fakalāngilangiʻi ia ʻaki haʻanau tuku takai ʻiate ia ʻa e ngaahi kofu naʻá ne tuitui moʻonautolú. Ko e taimi naʻe aʻu atu ai ʻa Pitá, naʻe fakahā ange ʻe he kau uitoú kiate ia ʻa e ngaahi kofu naʻe tuitui ʻe Tāpaita moʻonautolú. Naʻe toe fokotuʻu leva ʻe Pita ʻa Tāpaita mei he maté, ʻo fakatupu ai ha tokolahi ke nau tui ki he Fakamoʻuí.
Ako Lahi Ange
Ului ʻa Saulá
-
Dieter F. Uchtdorf, “Ko e Tatali ʻi he Hala ki Tāmasikusí,” Liahona, Mē 2011, 70–77
-
James E. Faust, “The Power to Change,” Liahona, Nov. 2007, 122–24
Ko e Ngāue Fakafaifekau ʻa Filipe ki he Tangata ʻItiopeá
-
Ulisses Soares, “ʻE Mahino Fēfē Kiate Au?,” Liahona, Mē 2019, 6–8
Ko e Faingāue ʻa Pita kia Tāpaitá
-
Thomas S. Monson, “Be Thou an Example,” Ensign, Nov. 2001, 98–101
Mītiá
Ngaahi Vitioó
“The Martyrdom of Stephen” (5:43)
“The Road to Damascus” (5:23)
Ngaahi ʻĪmisí
Naʻá ku Mamata ki he Foha ʻo e Tangatá ʻOku Tuʻu ʻi he Nima Toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá, tā fakatātaaʻi ʻe Walter Rane
Ko e Akoʻi ʻe Filipe ʻa e tangata ʻItiopeá, ʻikai ke ʻilo ʻa e taha tā fakatātaá
Tāpaita, tā fakatātaaʻi ʻe Dan Burr