Ngaahi Tokoni Fakafolofolá
Ngāue 6–9


“Ngāue 6–9,” Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Foʻoú (2024)

Ngaahi Tokoni Fakafolofolá

Ngāue 6–9

Naʻe vaheʻi ʻe he kau ʻAposetoló ha kau tangata ʻe toko fitu ke nau tokoni ange ʻi hono feau ʻo e ngaahi fiemaʻu ʻa e Siasí. Naʻe puke pōpula ʻa Sitīveni, ko e taha ʻo e toko fitú, pea ʻomai ki he ʻao ʻo e kau taki ʻo e kakai Siú. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sitīveni ʻa e hisitōlia ʻo ʻIsilelí mo fakahā naʻa nau fakapoongi ʻa Kalaisi ʻo hangē tofu ko hono fakapoongi ʻe heʻenau ngaahi kuí ʻa e kau palōfita he kuohilí. Naʻe mamata ʻa Sitīveni, ʻi ha mata meʻa-hā-mai, ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Naʻe toki tolomakaʻi leva ia ʻi heʻene fakamoʻoni kiate Kinauá. Naʻe malanga, faipapitaiso mo fakahoko ʻe Filipe ha ngaahi mana lahi ʻi Samēlia. Naʻe valokiʻi ʻe Pita ha tangata fie mana ko Saimone, ʻa ia naʻá ne loto ke fakatau ʻaki ha paʻanga ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Filipe ke ʻalu ki Kasa, ʻa ia ne papitaiso ai ʻe Filipe ha tangata mei ʻItiopea. Naʻe hā ʻa Sīsū kia Saula ʻi he hala naʻe fakatau ki Tāmasikusí. Naʻe kui ai ʻa Saula pea naʻe fakamoʻui ia ʻe ʻAnanaia. Naʻe fakamoʻui ʻe Pita ʻa ʻEnia mo fokotuʻu ʻa Tāpaita (Toakase) mei he maté.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní

Puipuituʻá mo e Fakamatalá

Ako Lahi Ange

Mītiá

Puipuituʻá mo e Fakamatalá

Ngāue 6:1–6

Ko e hā e ʻuhinga naʻe ui ai ʻe he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha kau tangata ʻe toko fitu ke tokoni kiate kinautolú?

ʻI he tupu tokolahi ʻa e Siasi ʻo e ʻEikí, naʻe hoko ha fekeʻikeʻi ʻi he vā ʻo e kau papi ului Siu naʻa nau lea faka-Kalisi ʻataʻatā peé (kau Helenisí) mo e niʻihi naʻa nau meimei ke lea faka-Alamea peé (kau Hepeluú). ʻOku ngalingali naʻe ope atu ʻenau tōkehekehé mei he leá ʻataʻatā pē, kae kau ai mo ha ngaahi tōkehekehe fakasōsiale mo anga fakafonua. Naʻe ongoʻi ʻe he kau Helenisí naʻe liʻekina honau kau uitoú ʻe he kakai Hepeluú. ʻI he kuonga ʻo e Fuakava Foʻoú, naʻe ʻi ha tuʻunga kovi lahi fakaʻekonōmika ʻa e kau uitoú mo nau faʻa fiemaʻu ha tokoni.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku ʻikai totonu ke taʻe-tokangaʻi e folofola ʻa e ʻOtuá ke “tokonaki ki he ngaahi keinangaʻangá.” ʻOku ʻuhinga ʻa e tokonaki ki he ngaahi keinangaʻangá ki hono tokangaʻi e ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻe ui ai ʻe he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha kau ākonga Helenisi ʻe toko fitu ke nau ngāue ki he ngaahi palopalema fakatuʻasinó kae lava ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo tokanga ki hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ʻikai ʻilo pe ko e hā ʻa e lakanga fakataulaʻeiki naʻe maʻu ʻe he kau tangata ʻe toko fitu ko ʻení.

Ngāue 7:1–53

Naʻe fakaʻaongaʻi fēfeeʻi ʻe Sitīveni ʻa e hisitōlia ʻo e Tohi Tapú ke taukapoʻi ʻaki iá?

Naʻe tali ʻe Sitīveni ʻa e tukuakiʻi ʻo e taukae ʻotua ʻi he fono ʻa Mōsesé ʻaki ʻene fakamatalaʻi ha ngaahi konga mahuʻinga ʻo e hisitōlia ʻo e kakai Siú. Naʻá ne fakamatala fekauʻaki mo ha “ngaahi hingoa mahuʻinga ʻi he hako ʻo e fale ʻo ʻIsilelí, hangē ko ʻĒpalahame, ʻAisake, Sēkope, Siosefa ʻo ʻIsipité, pea mo Mōsese (vakai, Ngāue 7:8–9, 20). Naʻe mātuʻaki fakamamafaʻi ʻe Sitīveni ʻa e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi hono teuteuʻi ʻo Mōsesé, pea fakaʻosi ʻene fakamoʻoní ʻaki hono fakafehokotaki e kikite ʻa Mōsese kia Sīsū Kalaisí.”

Naʻe hanga ʻe Sitīveni, ʻi heʻene vahevahe ʻa e hisitōliá ni ʻo fakatatau ʻa e tūʻunga ʻo e Siasí ki he talanoa ʻo e Fuakava Motuʻá. Naʻe fakatangaʻi mo fakapoongi ʻe he kau taki ʻo e kakai Siú ʻa Sīsū Kalaisi ʻo hangē ko e fakatangaʻi mo fakapoongi ʻe he kakai Siu talangataʻá ʻa e kau fuofua palōfitá. Naʻe tatau ʻa Sitīveni mo e kau muimui kehe ʻo Sīsū Kalaisí mo kinautolu naʻa nau tokanga ki he kau palōfitá ʻi he kuonga ʻo e Fuakava Motuʻá. ʻI he tūkunga ko ʻení, ko e kau taki ʻo e kakai Siú, naʻe talangataʻa ki he ʻOtuá, kae ʻikai ko Sitīvení.

Ngāue 7:48–50

Ko e hā e ʻuhinga ʻa Sitīveni ʻi he taimi naʻá ne pehē ai, “ʻOku ʻikai nofo ʻa e Fungani Māʻolungá ʻi he ngaahi [temipalé]”?

Naʻe akoʻi ʻe Sitīveni naʻe langa ʻa e tāpanekalé mo e temipale ʻo Solomoné moʻo e ʻOtuá. Neongo ia, naʻe ʻikai ko ha ʻafioʻanga tuʻu maʻu ia ʻo e ʻOtuá. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sitīveni e lea ʻa ʻĪsaiá ke fakamahinoʻi ʻoku puleʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e langí mo māmani. Ko e fakatupú kātoa ko Hono temipale. Naʻe tohi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī, “Ko e Tupuʻanga Lahí … ʻoku [tau] hū kiate Ia ʻi hono ngaahi temipalé, ʻa ia ko e ngaahi fale māʻoniʻoni ia ʻokú Ne faʻa ʻaʻahi ki ai, pea ʻe lava ke ʻilo ai ʻe he kakai angatonú Hono Laumālié ʻi hono ngaahi potu liló.”

Ngāue 7:55–56

Ko e hā ʻoku fakahā ʻe he mata meʻa-hā-mai ʻa Sitīvení fekauʻaki mo e Toluʻi ʻOtuá?

ʻI he mata meʻa-hā-mai ʻa Sitīvení, naʻe hā-mahino ai ʻa e mēmipa takitaha ʻo e Toluʻi ʻOtuá ko ha Toko Tolu mavahevahe. Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Naʻe mamata [ʻa Sitīveni] ki he Foha ʻo e Tangatá ʻoku tuʻu ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá. Ka ʻi ai ha taha kuó ne mamata ki he matangaki ʻa e langí, ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha toko tolu mavahevahe ʻi he langí ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e mālohí, pea ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku pule ʻiate kinautolu.” ʻOku ʻi ai ha ngaahi hāsino meimei tatau mo ia ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e Toluʻi ʻOtuá ko ha Toko tolu mavahevahe ʻe lava ke maʻu ʻi he fakamatala ki he papitaiso ʻo e Fakamoʻuí, Moʻunga ʻo e Liliú, hā ʻa e Fakamoʻuí ki he kakai Leimaná mo e kakai Nīfaí, pea mo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmitá.

Ngāue 7:56

Ko e ʻuhinga ki he hā ʻa e “Foha ʻo e tangatá”?

Vakai, “Mātiu 8:20. Ko e hā naʻe ui ai ʻe Sīsū Kalaisi Ia ko e ʻFoha ʻo e tangatá’?

Ngāue 8:9–13, 18–24

Ko e hā naʻe fakahalaiaʻi ai ʻe Pita ʻa Saimoné?

Ko Saimoné ko ha tokotaha fie mana naʻe feinga ke fai mana. Naʻe taʻefakalao ʻi he lao faka-Lomá ke faimana ha taha ʻi ha uhinga kovi pe taumuʻa kākā. Naʻe toe tapui foki mo e fakaloʻakaú ʻi he fono ʻa Mōsesé. Naʻe fakahalaki ʻe Pita ʻa e feinga ko ia ʻa Saimone ke fakatau e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻaki e paʻangá. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ʻi heʻene kei hoko ko e mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí: “Ko e lakanga fakataulaʻeikí pe faʻahinga fatongia kau ki aí, he ʻikai lava ke fakatau pe fekauʻi ia. He ʻikai lava ke takiekina, fakalotoʻi, pe fakamālohiʻi hono fakaʻaongaʻi e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe he tuʻungá, pe koloá, pe iví. Ko ha mālohi fakalaumālie ia ʻoku ngāue ʻaki ʻa e fono fakalangí.”

Ngāue 8:27–38

Ko e hā naʻe mahuʻinga fekauʻaki mo e papitaiso ʻo e tangata ʻItiopeá?

Fakatatau mo e fakamatala ʻi he veesi 27, ʻoku ngalingali ko e taha ʻItiopeá ko ha tokotaha ʻAfilika ʻUliʻuli ia mei he ngaahi potufonua fakatonga ʻo ʻIsipité. Ko ha taha ngāue fakapuleʻanga mo ha ʻiunoke ia. ʻI heʻene hoko ko e ʻiunoké, naʻe tapui ia ke kau ʻi he lotu faka-Siú. Naʻe hoko ʻa e aʻusia fakafaifekaú ni ko ha sitepu ki he fakahoko ʻo e kikite ʻe mafola ʻa e ongoongoleleí ʻo fakalaka ʻi Siutea mo Samēliá. Naʻá ne fakamelomelo ʻa e ngāue fakafaifekau lahi naʻe ʻamanaki ke kamata ʻi he lotolotonga ʻo e kakai Senitailé.

Ngāue 9:1

Ko Hai ʻa Saula?

Naʻe fanauʻi ʻa Saula ʻi Tāsusi, ko ha kolo Kalisi ʻi Silisia. Ko ha tangataʻi fonua Loma ia ʻi hono fanauʻí pea lea faka-ʻAlamaika mo faka-Kalisi. Ko ha tangata Siu ia mei he hako ʻo Penisimaní pea mo e Fālesi naʻe feinga taʻe-tuku mo ne fakamamahiʻi ʻa e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe ʻiloa ia kimui ange ʻaki hono hingoa faka-Latiná ko Paula.

Vakai Fakalūkufua ki he Moʻui mo e Ngāue Fakafaifekau ʻa Paulá

Fakatokangaʻi ange: Ko e ngaahi ʻahó ko e fakafuofuaʻi pē.

AD 1

Fanauʻi ʻi Tāsusi

Ngāue 9:11; 22:3, 27–28; Filipai 3:5

AD 19–29

Ko ha tokotaha ako ʻa Kāmelieli ʻi Selusalema

Ngāue 22:3

AD 34–35

Fakatangaʻi ʻa e kau Kalisitiané mo siotonu ʻi he fakapoongi ʻo Sitīvení

Ngāue 7:58–59; 8:1, 3; 26:10–11; Filipai 3:6

AD 35

Maʻu ha mata meʻa-hā-mai ki he Fakamoʻuí

Ngāue 9:3–18

AD 35–36

Fononga mei Tāmasikusi ki ʻAlepea; foki ki Tāmasikusi ʻo malanga ʻaki e ongoongoleleí

Ngāue 9:19–20; Kalētia 1:17

AD 36

ʻAʻahi ki Selusalema ʻo feʻiloaki ai mo Pita mo e tokoua ʻo Sīsū ko Sēmisí

Ngāue 9:26–29; Kalētia 1:18–19

AD 37–43

Nofo ʻi he taʻu ʻe 14 ʻi Sīlia mo Silisia (ko e konga ʻo e taimi ko iá naʻe ngāue fakafaifekau ai mo Pānepasa)

Ngāue 9:30; 11:25–26; Kalētia 1:21; 2:1

AD 45–48

ʻUluaki fononga fakafaifekaú (mo Pānepasa)

Ngāue 13:1–14:26

AD 49

Kau ki ha konifelenisi ʻi Selusalema

Ngāue 15:1–6; Kalētia 2:1–2

AD 49–52

Fononga fakafaifekau hono ua ʻa Paulá

Ngāue 15:36–18:21

AD 52

ʻAʻahi ki Selusalema

Ngāue 18:22

AD 53–57

Ngāue fakafaifekau hono tolú mo e ngāue fakafaifekau fakaʻosí

Ngāue 18:23; 19:1–20:38

AD 57–58

ʻAʻahi ki Kalisi

Ngāue 21:1–15

AD 59–60

Lipooti ki he kau taki ʻo e siasí ʻi Selusalemá; puke pōpula ʻe he kau maʻu mafaí; tuku pōpula ʻi Sesalia

Ngāue 21:17–23:22; 23:23–26:32

AD 60–62

Lolotonga hono puke pōpula iá, naʻe folau tahi ai ki Loma; tūkia ʻa e vaká pea nofo ai ʻi ha taimi ʻi he motu ko Mēlitá (Malta)

Ngāue 27:1–28:15

AD 61–63

Nofo pōpula ʻi ha fale ʻi Loma

Ngāue 28:16–31

AD 63–65

ʻOku pau pē naʻe malanga ʻi Loma mo ha ngaahi feituʻu kehe ʻi ʻĪtali

Ngāue 28:30–31

AD 66

Toe tuku pōpula ʻi Loma

2 Tīmote 1:16–17; 4:6

AD 68

Pekia

ko ha mape ʻo e ngaahi fononga fakafaifekau ʻa e ʻAposetolo ko Paulá

Ko ha mape ʻo e ngaahi fononga fakafaifekau ʻa e ʻAposetolo ko Paulá

Ngāue 9:5

ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “ʻakahi ʻa e meʻa [māsilá]”?

ko ha meʻa māsila, pe vaʻakau māsila, naʻe fakaʻaongaʻi ke teke pe angi ʻaki ʻa e fanga monumanú, tautautefito ki he fanga pulú

ʻI ha ngaahi tatau ʻe niʻihi ʻo e Tohi Tapú, hangē ko e Tohi Tapu ʻa Kingi Sēmisí, ʻoku fakaʻosi ʻaki ʻa e Ngāue 9:5 ʻa e kupuʻi lea ko ʻení: “Ko e meʻa faingataʻa [kia Saula ke] ʻakahi ʻa e meʻa māsilá.” Ko e meʻa māsilá pe vaʻakau māsilá, ko ha tao pe ʻakau māsila ia naʻe fakaʻaongaʻi ke hoka ʻaki ʻa e fanga monumanú ke nau ngaʻunu kimuʻa. Ko e fanga monumanu ʻāmió ʻoku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke nau ngaʻunu kinautolu kimuʻa ka ʻoku nau ʻaka fakaholomui ke fakafepaki, ʻo ʻakahi moʻoni ai ʻa e meʻa māsilá. Ko e faʻahinga tōʻonga peheé ʻoku nau toe tānaki ai ha mamahi lahi ange ʻi he ngoto ʻa e meʻa māsilá ki he sino ʻo e monumanú. ʻI he tūkunga ko ʻení, naʻe folofola ange ai ʻa Sīsū Kalaisi kia Saula ko ʻene ngaahi ngāué ko e koto kulanoa.

Ngāue 9:26–27

Ko hai ʻa Pānepasa?

(Fakafehoanaki mo e Ngāue 11:22–30.)

Naʻe mahino e huʻuhuʻu ʻa e Kāingalotu ʻi Selusalemá ʻi he taimi naʻe kole ai ʻa Saula ke kau fakataha mo kinautolú. Ka naʻe ʻave ʻe Pānepasa ʻa Saula ke feʻiloaki mo e kau ʻAposetoló mo ne fakapapauʻi ange ia. Ko Pānepasá ko ha Siu mei he faʻahinga ʻo Līvaí. Naʻá ne fakatau ʻene koloá pea ʻoange ʻa e paʻangá ki he kau ʻAposetoló. Naʻe fakamatalaʻi ia ko ha tangata lelei mo angatonu.

Naʻe fekau ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi Selusalemá ʻa Pānepasa ke ngāue fakafaifekau ʻi ʻAnitioke (ʻi Sīlia) he naʻe tokolahi ha kakai ai kuo nau ului ki he ongoongoleleí. Ko Pānepasá ko e hoa faifekau ia ʻo Saulá.

Ngāue 9:32–42

Naʻe fakahoko fēfē ʻa e ngaahi folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi hono fakamoʻui ʻo ʻEnia mo Tāpaitá?

Ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa ʻa Luke ʻi hono hiki ʻo e tohi ʻa Ngāué ke fakahaaʻi e hokohoko atu ʻo e mālohi mo e mafai ʻo Sīsū Kalaisí. Hangē ko ʻení, lolotonga e ngāue ʻa Pita ʻi Laita mo Sopá, naʻá ne fakamoʻui ai ʻa ʻEnia mo Tāpaita (naʻe toe ui foki ko Toakase). Ko hano fakahoko ʻeni ʻo e talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻe fakahoko ʻe kinautolu ʻoku tui kiate Iá ʻa e faʻahinga ngāue naʻá Ne fakahokó. ʻOku tatau hono fakamoʻui ʻe Pita ʻa ʻEniá mo hono fakamoʻui ʻe he Fakamoʻuí e tangata mamateá. ʻOku faitatau hono toe fakamoʻui ʻe Pita ʻa Tāpaitá mo e toe fakamoʻui ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ʻofefine ʻo Sailosí.

Ngāue 9:36, 39

Ko hai ʻa Tāpaita?

Ko Tāpaitá (naʻe toe ʻiloa ko Toakase) ko ha ākonga naʻá ne fakahoko ha ngaahi ngāue manavaʻofa lahi. Ko e taimi naʻe pekia aí, naʻe fakaʻeʻepa ia ʻe he kau uitoú ʻi he loki ʻi ʻolungá pea fakalāngilangiʻi ia ʻaki haʻanau tuku takai ʻiate ia ʻa e ngaahi kofu naʻá ne tuitui moʻonautolú. Ko e taimi naʻe aʻu atu ai ʻa Pitá, naʻe fakahā ange ʻe he kau uitoú kiate ia ʻa e ngaahi kofu naʻe tuitui ʻe Tāpaita moʻonautolú. Naʻe toe fokotuʻu leva ʻe Pita ʻa Tāpaita mei he maté, ʻo fakatupu ai ha tokolahi ke nau tui ki he Fakamoʻuí.

Ako Lahi Ange

Ului ʻa Saulá

Ko e Ngāue Fakafaifekau ʻa Filipe ki he Tangata ʻItiopeá

Ko e Faingāue ʻa Pita kia Tāpaitá

  • Thomas S. Monson, “Be Thou an Example,” Ensign, Nov. 2001, 98–101

Mītiá

Ngaahi Vitioó

The Martyrdom of Stephen” (5:43)

5:43

The Road to Damascus” (5:23)

5:23

Ngaahi ʻĪmisí

ʻOku mamata ʻa Sitīveni ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi

Naʻá ku Mamata ki he Foha ʻo e Tangatá ʻOku Tuʻu ʻi he Nima Toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá, tā fakatātaaʻi ʻe Walter Rane

ʻOku lotua ʻe Sitīveni ha fakamolemole maʻá e kakai naʻa nau tolomakaʻi iá
Ko e akoʻi ʻe Filipe ʻa e ongoongoleleí ki ha tangata ʻItiopea ʻi heʻena heka ʻi ha saliote

Ko e Akoʻi ʻe Filipe ʻa e tangata ʻItiopeá, ʻikai ke ʻilo ʻa e taha tā fakatātaá

Ko Saula ʻi he hala ki Tāmasikusí
Ko hono toe fakamoʻui ʻo Tāpaita ʻe he ʻAposetolo ko Pitá

Tāpaita, tā fakatātaaʻi ʻe Dan Burr

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Jared W. Ludlow, “The Book of Acts: A Pattern for Modern Church Growth,” in Shedding Light on the New Testament: Acts–Revelation, ed. Ray L. Huntington mo e niʻihi kehe (2009), 12.

  2. Vakai, Kenneth L. Barker mo e niʻihi kehe, eds., NIV Study Bible: Fully Revised Edition (2020), 1906, note for Acts 6:1.

  3. Vakai, Harold W. Attridge and others, eds., The HarperCollins Study Bible: New Revised Standard Version, Including the Apocryphal/Deuterocanonical Books (2006), 1865–66, note for Acts 6:1.

  4. Ngāue 6:2.

  5. “Ko e kupuʻi lea ʻtokonaki ki he ngaahi keinangaʻangá’ ʻi he [Ngāue] 6:2 ko hano liliu ia ʻo e veape diakoneō (ke talitali, tokanga, tokangaʻi, teuteu) naʻe ui kimui ko e diakonos (tīkoni; tamaioʻeiki; tokoni, faifekau). ʻOku fuʻu vave ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí ke lau ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ʻe fitu ko ha hingoa pau ki he tīkoní, ka ʻi he fakaʻaongaʻi fakalūkufua ʻo e tokoní mo e ngāue fakatauhí (vakai, foki ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e ʻngāue fakaetauhiʼ pe ʻngāue tokoníʼ ʻi he veesi 4)” (Ludlow, “The Book of Acts: A Pattern for Modern Church Growth,” 13, note 18).

  6. Vakai, Ngāue 6:3–4.

  7. “Koeʻuhí naʻe fili ha kau tangata ʻe toko fitu, kuo fifili ai ha niʻihi pe ʻoku faitatau honau lakangá mo e kau Palesiteni ʻe toko fitu ʻo e Kau Fitungofulú ʻi he Siasí he ʻaho ní. ʻOku malava ʻeni, ka ʻoku ngalingali he ʻikai pehē. … Mahalo ko ha meʻa pē ke ʻi he kulupú ni ʻa e kau tangata tatau ʻe toko fitu ko ʻení. Ke nau kau ʻi he kau Fitungofulú ʻe malava pē; ke nau hoko ko e kau Palesiteni ʻe toko fitu ʻoku ʻikai ke ngali pehē, ka ʻoku ʻikai ke tau ʻilo” (Robert J. Matthews, Behold the Messiah [1994], 296).

  8. Vakai, Ngāue 6:11–13.

  9. RoseAnn Benson and Joseph Fielding McConkie, “A Prophet … Like unto Thee,” Religious Educator, vol. 12, no. 3 (2011), 120.

  10. Vakai, Daniel O. McClellan, “The Use of the Old Testament in the New Testament,” in New Testament History, Culture, and Society: A Background to the Texts of the New Testament, ed. Lincoln H. Blumell (2019), 505.

  11. Vakai, ʻĪsaia 66:1.

  12. Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary [1971], 2:76.

  13. Naʻe nofoʻia ʻa Sitīveni ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi naʻe mamata ai ki he ʻOtuá mo Sīsū Kalaisí (vakai, Ngāue 7:55).

  14. Joseph Smith, ʻi he History, 1838–1856 [Manuscript History of the Church], volume D-1, 1574, josephsmithpapers.org; ne fakatonutonu e fakaʻilonga leá.

  15. Vakai, Mātiu 3:16–17.

  16. Vakai, Mātiu 17:5.

  17. Vakai, 3 Nīfai 17:3–4.

  18. Vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:16–17.

  19. Vakai, John W. Welch, “Roman Law Relating to the New Testament,” ʻi he Blumell, New Testament History, Culture, and Society, 172.

  20. Vakai, Levitiko 19:31; 20:6, 27; Teutalōnome 18:10–12.

  21. Hili e meʻa ko ʻeni naʻe hokó, ʻoku ʻikai toe fai ha lau ia kia Saimone ʻi he folofolá. ʻOku tukuakiʻi ʻe ha ngaahi maʻuʻanga fakamatala ʻoku ʻikai faka-tohi tapu ha ngaahi fakakaukau kovi mo taʻe-fakalotu kia Saimone. ʻOku ui ia kimui ange ko Saimone Mākusi (vakai, Virginia K. Peterson Rigby, “Simon Magus: History Versus Tradition,” ʻi he Apocryphal Writings and the the Latter-day Saints, ed. C. Wilfred Griggs [1986], 242–43). Fakatatau mo e fakamatala ko ʻení, ko kinautolu ʻoku nau fakatau mai pe fakatau atu ʻa e ngaahi tuʻunga faka-Siasí ʻaki ʻa e paʻangá ʻoku nau anga fakasaimone (simony) (vakai, D. Kelly Ogden and Andrew C. Skinner, Verse by Verse: Acts through Revelation [1998], 44).

  22. (Dieter F. Uchtdorf, “Ko e Fiefia ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Liahona, Nōvema 2012, 59.

  23. Vakai, Attridge and others, The HarperCollins Study Bible, 1870, note for Acts 8:27.

  24. Ko e Kanitesi ko e “hingoa naʻe angamaheni ʻaki ke foaki ki he kuini ʻo Meloú (ko ha puleʻanga Nupiani ʻi he Tafaʻaki ki ʻOlunga ʻo Nailá), ʻo hoko ai e tuʻunga ʻiunoké ko ha taha mālohi lahi. ʻOku fakahaaʻi ʻe heʻene ʻosi ʻalu ki Selusalema ke lotú ʻa ʻene tokanga ki he tui fakalotu ʻa ʻIsilelí, pea pehē ki heʻene lau ʻa ʻĪsaiá” (Attridge and others, The HarperCollins Study Bible, 1870, note for Acts 8:27).

  25. ʻOku fakamelomelo ʻe he papitaiso ʻo e tangata ʻItiopeá ʻa e aʻusia ʻa Koniliusi ʻi he Ngāue 10.

  26. Vakai Ngāue 1:8.

  27. Vakai, Ngāue 21:39.

  28. Vakai, Ngāue 16:37.

  29. Vakai, Ngāue 21:37–40.

  30. Vakai, Loma 11:1.

  31. Vakai, Ngāue 23:6; Filipai 3:5.

  32. Vakai, Ngāue 9:1–2; Kalētia 1:13–14; Filipai 3:6.

  33. Vakai, Ngāue 13:9.

  34. Vakai, Richard Lloyd Anderson, Understanding Paul, rev. ed. (2007), 386–90; John W. Welch mo John F. Hall, Charting the New Testament (2002), saati 15-2; Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Paula.”

  35. Ko e prick ʻoku liliu ia mei he foʻi lea faka-Kalisi ko e kentron pea ʻoku ʻuhinga ia ko e “meʻa ʻoku māsila” (Tremper Longman III mo Mark L. Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words [2023], 1098).

  36. Vakai, Hoyt W. Brewster Jr., Doctrine & Covenants Encyclopedia (1988), 295.

  37. Vakai, Ngāue 4:36.

  38. Vakai, Ngāue 4:36–37.

  39. Vakai, Ngāue 11:24.

  40. Vakai, Ngāue 13–14.

  41. Vakai, Sione 14:12.

  42. Vakai, Maʻake 2:1–12; Luke 5:18–26.

  43. Vakai, Maʻake 5:35–43; Luke 8:49–56.

  44. “ʻOku fakafeʻiloaki kitautolu ʻe Luke ki he fefine naʻe ui ko Tāpaitá, ʻa ia ko hono hingoa faka-ʻAlamaiká, naʻe liliu ki he faka-Kalisí, ko e ʻToakase,’ ʻo fakatou ʻuhinga pē ʻa e ongo hingoá ko e ʻtia.’ Naʻe fekauʻaki ʻa e ʻulungaanga ʻo Tāpaitá mo e tiá ko ha fakataipe ʻo ha taha tauhi pe foaki moʻui. ʻOku faingofua ke fakatokangaʻi hono hanga ʻe he tokanga ʻa Pita kia Tāpaitá ʻo fakatupulekina ʻene ngāué ko ha fakataipe ʻo e ʻofa, mo e loto ʻofa, pea mo ha faʻahinga malanga ki he kakai Kalisitiane foʻoú” (Catherine Gines Taylor, “Women and the World of the New Testament,” ʻi he Blumell, New Testament History, Culture, and Society, 517).

  45. “Ko ʻeni pē taha ʻi he tohi Ngāué ʻoku ui mahino ai ha fefine ko ha ākonga; ko e nauna ki he ākonga fefiné ʻoku ʻikai toe hā ia ʻi ha feituʻu kehe ʻi he [Fuakava Foʻoú]” (Attridge and others, The HarperCollins Study Bible, 1873, note for Acts 9:36).

  46. Vakai, Ngāue 9:36.

  47. Vakai, Ngāue 9:37–39.

  48. Vakai, Ngāue 9:40–42.