“Fakahā 15–22,” Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Foʻoú (2024)
Ngaahi Tokoni Fakafolofolá
Fakahā 15–22
ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ngaahi vahe fakaʻosi ʻo e Tohi Fakahaá ʻa e ngaahi meʻa fakaʻosi ʻe hoko ʻi he māmaní ʻa ia te ne fakahoko e palani ʻa e Tamai Hēvaní ke huhuʻi ʻEne fānaú. Naʻe mamata ʻa Sione ki he fiefia ʻa e kau ʻāngeló koeʻuhí ko e fakamoʻui naʻe malava ʻi he ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e koví. Naʻe mamata ʻa Sione ki he tō ʻa Pāpilone angakoví. Naʻá ne mamata ki he nāunau ʻo e Hāʻele ʻAnga Ua Maí pea mo e ngaahi tāpuaki ʻo e hakeakiʻí kuo teuteu maʻá e kakai angatonú. Na‘e mamata ʻa Sione ki he kakai angatonú, ʻa ia te nau omi ʻi he ʻUluaki Toetuʻú, te nau fiefia ʻi ha taʻu ʻe tahaafe ʻo e melinó mo Kalaisi. ʻE maʻu leva ʻe he māmaní ʻa hono nāunau fakasilesitialé pea hoko ko e ʻapi taʻengata maʻá e kakai ʻa e ʻOtuá.
Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní
Fakatokangaʻi ange: Ko hono fakaʻaongaʻi ha maʻuʻanga tokoni ʻoku ʻikai pulusi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku poupouʻi ia pe ko e taha naʻá ne faʻú pe te ne fakafofongaʻi ʻa e tuʻunga fakaʻofisiale ʻo e Siasí.
Puipuituʻá mo e Fakamatalá
Ko e hā hono mahuʻinga ʻo e “tahi sioʻatá”?
Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sione ʻa e kupuʻi lea “tahi sioʻata ʻoku fefiohi mo e afi” ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e nāunau fakasilesitialé. Naʻe ʻilo ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻoku fakafofongaʻi ʻe he “tahi sioʻatá” ʻa e “māmaní, ʻi hono tuʻunga fakamāʻoniʻoniʻi, taʻe-faʻa-mate, mo taʻengatá.” Naʻe fakamatalaʻi foki ʻe Siosefa Sāmita ʻa e feituʻu ʻoku ʻafio ai ʻa e ʻOtuá ko ha “kolope ʻoku hangē ko e tahi sioʻata mo e afi.”
Ko e hā e meʻa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e kau ʻāngelo ʻe toko fitú?
“ʻOku tuku mai ʻe he ʻOtuá ha kau ʻāngelo ʻe toko fitu ke nau fakapapauʻi ʻa e fakamāú. … Ko e kau fakamāú ko ha kau ʻāngelo tuʻunga māʻolunga ia, ʻo hangē ko ia naʻe fokotuʻu mai ʻe he ngaahi noʻo koula naʻa nau tui ʻo hangē ko e Foha ʻo e Tangatá.”
Ko e hā e meʻa ʻoku fakafofongaʻi ʻe he hina, pe poulu, ʻe fitú?
Naʻe fakamahinoʻi ʻe ha mataotao ʻe taha, ʻo pehē, “ko e faikehekehe ʻi he meʻa fakamaʻu ʻe fitú, meʻalea ʻe fitú, mo e poulu ʻe fitú [pe ʻū ʻhiná’]. ʻOku fakahā ʻe he meʻa fakamaʻú ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá, ʻoku fakaongo ʻe he meʻaleá ʻa e leʻo ʻo e fakatokangá, pea ʻoku fakahoko ʻe he ʻū poulú ʻene fakamāú. … ʻOku ʻikai fakamanatua ʻe he vahé ni ʻa e ʻOtua ʻo e ʻaloʻofá ka ko e ʻOtua ʻo e fakamaau totonú. ʻOku fakahaaʻi ʻe Sione kuo pau ke hoko ʻa e ʻaho ʻo e fakamaau totonú. … ʻOku ʻi ai ha poini ʻe ua ʻi he vahe hongofulu mā nimá: ʻuluakí, ʻoku ʻikai lava ke taʻofi ʻa e ngaahi meʻa fakakiná ʻi he taimi pē ʻoku kamata aí; pea ko hono uá, ʻoku fakahoko ia ʻe he ʻOtuá ʻi he fakamaau totonu mo e tautea ki he māmaní. Neongo ʻoku hoko mai ʻa e tauteá taʻe ʻi ai ha ʻaloʻofa, ka ʻoku fakatou totonu mo māʻoniʻoni ia.”
Ko e hā e ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa Pāpilone ko ha fakataipe ʻo e faiangahalá?
ʻI he kuonga muʻá, naʻe hoko ʻa Pāpilone ko e kolomuʻa ʻo e puleʻanga Pāpiloné lolotonga e pule ʻa Nepukanesá. ʻI he fakaʻau ke tuʻumālie ʻa Pāpilone mei hono liua e ngaahi kolo lahi, naʻe kamataʻi ʻe Nepukanesa ha polokalama langa lalahi. Naʻe hoko ʻa Pāpilone ko e kolo maʻongoʻonga taha ʻi hono kuongá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he kau palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá ʻa e kolo ko ʻení ko e “Pāpilone [lahi],” “ongoongo ʻi māmani kotoa pē,” mo e “lelei lahi ʻo e ngaahi puleʻangá.”
Meʻapangó, he naʻe iku e koloa mo e nāunau ʻo Pāpiloné ki he angakovi mo e faiangahala. Naʻe tohi ʻe ha faihisitōlia ʻe taha ʻo pehē ko e taimi naʻe ikunaʻi ai ʻe he Toʻa ko ʻAlekisanitaá ʻa Pāpiloné, naʻá ne “ʻohovale ʻi he ngaahi tuʻunga ʻulungaanga ʻo Pāpiloné.” Naʻe fuʻu kovi ʻaupito ʻa Pāpilone naʻe hoko ai hono hingoá ko ha fakataipe ʻo e anga fakamāmaní, faiangahala fakalaumālié, mo e puleʻanga ʻo Sētané. Naʻe pehē ʻe ha mataotao ʻe taha ʻoku fakafofongaʻi ʻe Pāpilone ʻa e “ngaahi puleʻanga, kautaha, pisinisi, mo e ngaahi siasi faihala ʻe ʻi māmani ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻa ia ʻoku taumuʻa kotoa pē ki he koloá, ongoongoá, pe mālohí, ngāuehala ʻaki mo takihalaʻi ʻa kinautolu ʻoku nau puleʻi pe tākiekiná.”
Ko e hā e ʻuhinga naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Sione ʻa Pāpilone “ko e faʻē ʻa e kau feʻauakí”?
Naʻe muimui ʻa Sione ki he sīpinga fakaepalōfita ʻoku hā ʻi he Fuakava Motuʻá ʻo hono faʻa fakamatalaʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi puleʻangá pe ngaahi kulupú ko ha kakai fefine, kau fafine teu mali, pe kau fafine feʻauaki. ʻI he tūkunga ko ʻení, ko e fefine naʻe mamata ki ai ʻa Sione ʻi heʻene maʻu fakahaá ko ha fefine feʻauaki. Ko e fefine feʻauakí ko ha taha ia ʻokú ne tali ʻa e paʻangá ke fakahoko ha ngaahi tōʻonga fakasekisuale. ʻOku fakahaaʻi ʻe he kofu fakaʻofoʻofa mo mamafa ʻa e fefine feʻauakí ʻa ʻene koloá mo e “mālohi ke fakataueleʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻi ha tuʻunga māʻolungá.” ʻI he foungá ni, ʻoku fakafofongaʻi ʻe he fefine feʻauakí “ʻa e ngaahi fakakaukau fakapoto mo e ngaahi tui fakalotu loi kuo nau fakataueleʻi, haʻi, mo fakakuihi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mei he kamataʻangá.” ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi hingoa ʻoku hiki ʻi hono laʻé ʻa ʻene angatuʻu ki he ʻOtuá mo ʻEne ngaahi fuakavá. ʻOku maʻu ʻe he fefine feʻauaki ko ʻení ʻa e mālohi ʻi he ngaahi puleʻanga mo e kakai kotoa pē. ʻE aʻu ki ha taimi, ʻe hanga ʻe he kakai ʻokú ne puleʻí ʻo fakafepakiʻi ia mo e niʻihi kehé.
Ko e hā e meʻa ʻoku fakafofongaʻi ʻe he kātoanga taʻane ʻo e Lamí?
ʻOku fakafofongaʻi ʻe he Lamí ʻa Sīsū Kalaisi, ʻa ia ko e tangata taʻané. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he kātoanga taʻané ʻa ʻEne Hāʻele ʻAnga Ua Maí. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fefine malí ʻa e Kāingalotu faivelenga ʻo e Siasi ʻo Kalaisí ʻa ia ʻoku nau hanganaki atu ki he liuaki mai ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku tui ʻe he fefine malí ha vala hinehina ʻoku fakafofongaʻi ʻene haohaoá. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani ʻoku maʻu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí he ʻahó ni ʻa e fatongia “ke tau teuteu ʻa e Siasi ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá ke tali e Lami ʻa e ʻOtuá—ʻa Ia tonu pē. … Ko e moʻui te tau foaki kiate Ia ʻi he feituʻu laʻā toputapu ko iá kuo pau ke taau mo Ia!” Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “Ko kinautolu ʻoku nau tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí mo ʻaʻeva ʻi Heʻene ngaahi fonó ʻo aʻu ki he ngataʻangá, ko kinautolu pē ia ʻoku fakangofua ke nofo ʻi Heʻene kātoanga nāunauʻiá.”
Ko e hā e ʻuhinga naʻe tui ai ʻe he Fakamoʻuí ha pulupulu kulokula pea heka ʻi ha hoosi hinehina ʻi he mata meʻa-hā-mai ʻa Sioné?
ʻOku fakataipe ʻe he hoosi hinehiná ʻa e liua ʻo e ngaahi fonuá mo e ikuna. ʻE lava ke ʻuhinga ʻa e taʻataʻa ʻi he pulupulu ʻo e Fakamoʻuí ki Hono ngaahi fili kuó Ne ikunaʻí. ʻI he taimi ʻe hoko ai ʻa e meʻá ni, “ʻe ongo atu ʻa hono leʻó ʻo pehē: Kuó u molomoloki toko taha pē ʻa e tataʻoʻanga uainé, pea kuó u ʻomi ʻa e fakamāú ki he kakai kotoa pē; … pea kuó u molomoloki hifo ʻa kinautolu ʻi hoku lilí, peá u malamalaki ʻa kinautolu ʻi heʻeku ʻitá, pea kuo pani honau totó ʻi hoku kofú, mo fakalanu ʻa hoku kofú kotoa; he ko e ʻaho ʻeni ʻo e sāuni ʻa ia naʻe ʻi hoku lotó.” Koeʻuhí ʻoku pani toto ʻa e kofú kimuʻa pea kamata ʻa e taú, ʻe lava foki ke ʻuhinga ia ki he mamahi ʻa Kalaisi ʻi Ketisemaní pea ʻi he kolosí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuale: “ʻI he tafe ʻa e taʻataʻá ʻi he ava kotoa pē, ʻoku pau pē naʻe kulokula Hono kofú ʻi Ketisemani, ʻo kulaʻahoʻaho e pulupulu ko iá! ʻOku ʻikai ha ofo he taimi ʻe hāʻele mai ai ʻa Kalaisi ʻi he mālohi mo e nāunaú, te Ne hāʻele mai ʻi he teunga lanu kulokula (vakai, T&F 133:48), ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono fakataipe ʻo e tataʻoʻanga uaine ʻo e houhaú, ka ke fakamanatu mai foki kiate kitautolu ʻa e founga naʻá Ne mamahi ai maʻatautolu kotoa ʻi Ketisemani pea ʻi Kalevalé!”
Ko e hā ʻa e heletā māsila ʻoku fakaʻaongaʻi ke taaʻi ʻaki ʻa e ngaahi puleʻangá pea mo e vaʻa ukamea ʻoku fakaʻaongaʻi ke puleʻi ʻaki ʻa e ngaahi puleʻangá?
ʻOku fakatou fakafofongaʻi ʻe he heletā māsilá mo e vaʻa ukameá ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakamahino mai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ʻo pehē: “Pea ʻoku ʻalu atu mei hono ngutú ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, pea te ne taaʻi ʻaki ia ʻa e ngaahi puleʻangá; pea te ne puleʻi ʻa kinautolu ʻaki ʻa e folofola ʻo hono ngutú.”
Ko e hā ʻa e “ʻohomohe ʻo e ʻOtua lahí”?
Naʻe mamata ʻa Sione ʻi heʻene mata meʻa-hā-maí ki hono fakaʻauha ʻo e kau faiangahalá, ʻa ia naʻe hā ʻi hono keina ʻe he fanga manupuná honau sinó. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻIsikeli hono fakaʻauha ʻo e kau faiangahalá ʻi ha founga tatau. ʻOku fakamahinoʻi ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ko e “ʻohomohe ʻo e ʻOtua lahí” ko hono fakaʻauha ia ʻo kinautolu “ʻoku tauʻi ʻa e Lamí.” ʻOku fehangahangai lahi ʻa e fakalilifu ko ʻeni ʻo e “ʻohomohe ʻo e ʻOtua lahí” mo e fiefia ʻi he “kātoanga ʻo e taʻane ʻo e Lamí.” ʻE hoko ʻa e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí ko ha aʻusia kehe ʻaupito ia ki he kau faiangahalá mei he aʻusia ʻa e kau māʻoniʻoní.
Ko e hā e meʻa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo Sētané lolotonga e Nofotuʻí?
Naʻe mamata ʻa Sione ʻi heʻene mata meʻa-hā-maí ʻe haʻi ʻa Sētane lolotonga e Nofotuʻí. ʻOku ʻuhinga ʻa e “luo taʻe hano takele” ki he feituʻu ʻe tuku pōpula ai ʻa Sētane mo kinautolu ʻoku muimui kiate iá. ʻE foaki ki ha ʻāngelo ʻa e ʻEikí ʻa e mālohi ke fakaava ʻa e luó pea fakahū ki ai ʻa Sētane. ʻI ha taʻu ʻe tahaafe, he ʻikai maʻu ʻe Sētane ha mālohi ke kākaaʻi pe ʻahiʻahiʻi ha taha. Lolotonga e taimi ko ʻení, “ʻe tupu hake ʻa [e] fānaú taʻe ʻi ai ha angahala ki he fakamoʻuí.” Naʻe akoʻi ʻe he palōfita ko Nīfaí ʻe haʻi foki ʻa Sētane koeʻuhí ko e māʻoniʻoni ʻa e Kāingalotú.
Ko hai ʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ke hoko ko ʻetau kau fakamāú?
ʻOku ʻikai fakahā mai ʻe Sione pe ko hai ʻa e niʻihi naʻe tangutu ʻi he ngaahi nofoʻa fakaʻeiʻeikí ke faifakamāú. ʻOku ngalingali ko e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ia naʻe uiuiʻi ʻe Sīsū lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní. Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻe nofo ʻEne kau ʻAposetoló ʻi he ngaahi nofoʻa fakaʻeiʻeiki ke fakamāuʻi ʻa ʻIsileli. ʻI hotau kuongá ni, ʻoku foaki ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e mafai ke hoko ko e kau fakamaau ʻi ʻIsilelí. Ko hono aofangatukú, ʻe fakamāuʻi ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻa e tokotaha kotoa pē.
Ko e hā e meʻa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e ʻUluaki Toetuʻú?
Naʻe mamata ʻa Sione ʻi heʻene mata meʻa-hā-maí ʻe toetuʻu ha tokolahi ʻo e kau pekiá lolotonga e meʻa ʻoku ui ko e “ʻuluaki toetuʻú.” Ko Sīsū Kalaisi naʻa Ne polopoloʻi ʻa e toetuʻú. Hili ʻEne toetuʻú, naʻe toetuʻu mo e kakai angatonu ʻo e ngaahi kuonga kimuʻá. ʻOku toe fakamatala foki ʻa e folofolá ki he ʻUluaki Toetuʻú ʻi ha ʻaho he kahaʻú. ʻOku tau ako mei he folofola kuo Fakafoki Maí ko kinautolu naʻe fakataumuʻa ki he nāunau fakasilesitialé, te nau omi ʻi he ʻUluaki Toetuʻú.
Ko e hā ʻa e ngaahi tohi ʻe fakamāuʻi ʻaki kitautolú?
ʻI he mata meʻa-hā-mai ʻa Sioné, naʻá ne mamata ki he ʻaho ʻe tutuʻu ai e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻao ʻo Kalaisí ke fakamāuʻi mei he ngaahi tohí. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī: “ʻOku ʻuhinga ʻa e ‘ngaahi tohi’ ʻoku lau ki aí ki he ʻngaahi lekooti [ʻo hoʻomou ngaahi ngāué] ʻa ia ʻoku tauhi ʻi he māmaní. … Ko e tohi ʻo e moʻuí ko e lekooti ia ʻoku tauhi ʻi he langí.’” ʻOku lekooti ʻi he ngaahi tohí ʻa e ngaahi ouau faifakamoʻuí mo e ngaahi ngāue kehe ʻo e tuí mo e mateakí. ʻE lava foki ke ʻuhinga ʻa e “ngaahi tohí” ki he folofolá, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi folofola mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku totonu ke tau moʻui ʻakí. ʻE lekooti foki mo e ngaahi hingoa ʻo e kau māʻoniʻoní ʻi he tohi ʻo e moʻuí.
Ko e hā e meʻa ʻe hoko ki he māmaní ʻi he taimi ʻe hāʻele mai ai ʻa Kalaisí?
Ko e konga ʻo e Hinga ʻa ʻĀtamá, naʻe tō ʻa e māmaní mei hono tuʻunga fakapalataisí ki ha tuʻunga fakatilesitiale. ʻI he taimi ʻe liuaki mai ai ʻa Kalaisí pea fakaʻauha ʻa e kau faiangahalá, “ʻE pule [ʻa Kalaisi] ʻi he māmaní; pea ʻe fakafoʻou ʻa e māmaní ʻo maʻu ʻe ia ʻa hono nāunau fakapalataisí.” Hili e taʻu ʻe afe ʻo e pule ʻa Kalaisí, ʻe toe liliu leva ʻa e māmaní. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e liliu ko ʻení ʻo pehē: “ʻE fakafoki ʻa e māmani ko ʻení ki he ʻao ʻo e ʻOtuá pea ʻe fakakalauni ʻaki ʻa e Nāunau Fakasilesitialé.”
Ko e hā ʻa e fakataipe ʻo e kolo naʻe mamata ki ai ʻa Sione ʻi he meʻa-hā-maí?
Naʻe mamata ʻa Sione ʻi he meʻa-hā-maí ki ha kolo naʻe ui ko Selusalema Foʻou naʻe ʻohifo mei he langí. Naʻe hā mai ʻa e koló ko ha kiupi lahi, ʻa ia ʻoku faitatau mo e fua ki he kiupi ʻo e Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi Māʻoniʻoní ʻi he temipale ʻo Solomoné. Naʻe mamata ʻa Sione ki ha ngaahi makakoloa, mataʻitofe, mo e koula ʻi he koló. Kuo fakaʻaongaʻi e ngaahi makakoloá ʻi he folofolá ke fakafofongaʻi ʻa kinautolu ʻoku muimui ki he ʻEikí ʻi he māʻoniʻoní pea kuo fakaleleiʻi kinautolu ʻi he ngaahi faingataʻá mo e ʻahiʻahí.
Ko e hā hono mahuʻinga ʻo e maʻu ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá Hono huafá ʻi honau foʻi laʻé?
ʻE lava ke fakahaaʻi ʻe he tohi e hingoá ʻi he foʻi laʻe ʻo ha taha ʻa e tukupā mo e mateaki. ʻOku fokotuʻu mai foki ʻe he tohi e hingoá ʻa hono ʻai kiate kita e ngaahi ʻulungaanga ʻo e tokotaha ko iá. ʻE lava ke ʻuhinga ʻa e niʻihi ʻoku nau maʻu e huafa ʻo e ʻOtuá ʻi honau foʻi laʻé ki he niʻihi kuo nau toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí pea kuo nau hoko ʻo hangē ko Iá.
Vakai foki “Fakahā 7:2–3. ʻOku ʻuhinga ki he hā ke tuku ha meʻa fakamaʻu ʻi he laʻe ʻo e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá?”
ʻE fēfē ʻa e Fakamaau Fakaʻosí?
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi fekauʻaki mo e Fakahā 22:11–12 mo ha ngaahi potufolofola tatau, ʻo pehē: “ʻOku tau aofangatuku mei he ngaahi akonaki peheé ko e Fakamaau Fakaʻosí ʻoku ʻikai ko hano fakafuofuaʻi pē ʻo hano fakatahaʻi fakakātoa ʻo ʻetau ngaahi ngāue leleí mo e ngāue koví—ʻa e meʻa kuo tau faí. Ka ko hano fakahā ia ʻo e ola aofangatuku ʻo ʻetau ngāué mo e fakakaukaú—ʻa e meʻa kuo tau aʻusiá. ʻOku ʻikai feʻunga ke tau muimui pē ki he ngaahi meʻa ʻoku faí. Ko e ngaahi fekau, ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e ongoongoleleí, ʻoku ʻikai ko ha lisi ia ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ke fakahū ki ha ʻakauni fakalangi. Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ha palani ia ʻokú ne fakahā mai kiate kitautolu ʻa e founga ke tau aʻusia ai ʻa e tuʻunga ʻoku finangalo ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ke tau aʻusiá.”
Ko e hā e ʻuhinga ʻa Sione ʻi heʻene pehē ʻoku ʻikai totonu ke tānaki atu ha taha ki he “tohí ni”?
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani ʻi heʻene lea fekauʻaki mo ha maʻuhala ki he potufolofola ko ʻení, ʻo pehē:
“Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻoku faʻa fakaʻaongaʻi ʻi hono taukapoʻi kuo tāpuni pe ngata e ngaahi tohi folofolá, ko e potufolofola ko ia ʻi he Fuakava Foʻoú ʻoku hā ʻi he Fakahā 22:18: ‘He ʻoku ou fakahā ki he kakai kotoa pē ʻoku fanongo ki he ngaahi lea … ʻi he tohí ni, Kapau ʻe fakalahi ʻe ha tangata ki he ngaahi meʻá ni, ʻe fakalahi ʻe he ʻOtuá kiate ia ʻi he ngaahi malaʻia kuo tohi ʻi he tohí ni.’ Neongo ia, ko ʻeni ʻoku meimei loto tatau ʻa e kau tangata poto ʻi he ako fakatohitapú ʻoku ʻuhinga ʻa e vēsí ni ki he tohi Fakahaá pē, kae ʻikai ki he Tohi Tapú fakakātoa. Ko e kau ako ko ia hotau kuonga ní, ʻoku fakahā ʻe he meimei tangata ako Tohi Tapu kotoa pē ʻi hotau kuongá ni ha ‘ngaahi tohi,’ ʻi he Fuakava Foʻoú naʻe toki hiki pē hili ʻa e maʻu fakahā ʻa Sione ʻi he Motu ko Pātimosí. ʻOku kau heni e ngaahi tohi ʻi he 1 mo e 2 Pitá, Sute, ngaahi tohi ʻe tolu ʻa Sioné, pea mahalo mo hono kotoa pē ʻo e [Kosipeli] ʻa Sioné. Mahalo ʻoku toe lahi ange ia ʻi heni.
“Ka ʻoku ʻi ai ha tali faingofua ange ki hono ʻuhinga he ʻikai lava ke fakaʻuhingaʻi ai ki he Tohi Tapú fakakātoa, ʻa e potufolofola ʻi he tohi fakamuimui taha ʻo e Fuakava Foʻou he lolotongá. Ko hono ʻuhingá, he ko e Tohi Tapú ʻo hangē ko ia ʻoku tau ʻiló—ko hano fakatahatahaʻi pē ʻo ha ngaahi fakamatala ʻi ha tohi pē ʻe taha—naʻe teʻeki ai ke maʻu kinautolu he taimi naʻe hiki ai e veesi ko iá. Hili ha ngaahi senituli lahi mei hono hiki ʻe Sioné, naʻe ʻosi ʻave takai e ngaahi tohi ia ʻo e Fuakava Foʻoú, ʻo ʻave [fakataautaha] pe ʻave fakataha holo mo ha ngaahi tohi kehe ʻe niʻihi, kae teʻeki ai ʻaupito ke ʻave holo ko ha tohi kakato. …
“Ko hono moʻoní, kuo tānaki atu ʻe he palōfita kotoa pē ʻo e Fuakava Motuʻa mo e Fuakava Foʻoú ha folofola, ki he folofola naʻe maʻu ʻe kinautolu ʻi muʻa angé.”
Ako Lahi Ange
Ko e Kātoanga Taʻané
-
David A. Bednar, “ʻAi Ho Mālohí ʻe Saione,” Liahona, Nōvema 2022, 92–95
-
Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí, “Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisi,” Gospel Library
Fakamaau
-
Dallin H. Oaks, “The Challenge to Become,” Ensign, Nov. 2000, 32–34
-
Dallin H. Oaks, “Ngaahi Puleʻanga ʻo e Nāunaú,” Liahona, Nōvema 2023, 26–29
Mītiá
Vitiō
“Final Judgment” (3:50)
Ngaahi ʻĪmisí
Without Any Ire [Taʻe ʻI Ai Ha Loto-ʻita], tā fakatātaaʻi ʻe Nancy Glazier
Kalaisi ʻi ha Pulupulu Kulokula, tā fakatātaaʻi ʻe Minerva Teichert
Ko e Fakamaau Fakaʻosí, tā fakatātaaʻi ʻe John Scott
Ko e Kolo Taʻengatá, tā fakatātaaʻi ʻe Keith Larson