“Mātiu 27; Maʻake 15; Luke 23; Sione 19,” Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Foʻoú (2024)
Ngaahi Tokoni Fakafolofolá
Mātiu 27; Maʻake 15; Luke 23; Sione 19
Hili hono puke pōpula ʻo Sīsū Kalaisí, naʻe kauʻimaeaʻi, manukiʻi, mo tā Ia ʻe he kakai Lomá. Naʻe ‘ilo ʻe Pailato ʻoku tonuhia ‘a Sīsū, ka naʻe kalanga ʻa e kakaí ke tutuki ʻa Sīsū. Naʻe tukulolo ʻa Pailato ki he teke ko ʻení peá ne tautea ʻa e Fakamoʻuí ke tutuki. Naʻe tutuki ʻa Sīsū Kalaisi ʻi Kolokota ʻi he vahaʻa ʻo ha ongo kaihaʻa. ʻI Heʻene tautau ʻi he kolosí, naʻá Ne lotu ki he Tamai Hēvaní ke fakamolemoleʻi ʻa e kau sōtiá mo kole ki he ʻAposetolo ko Sioné ke ne tokangaʻi ʻEne faʻeé. Ne faifai pea momoi ʻe Sīsū Hono Laumālié ki he toʻukupu ʻo ʻEne Tamaí pea pekia. Naʻe tuku ʻe Siosefa ʻo ʻAlimateá mo Nikotīmasi ʻa e sino ʻo Sīsuú ʻi ha fonualoto.
Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní
Puipuituʻá mo e Fakamatalá
Ko e hā e meʻa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e kōvana Loma ko Pailató?
Vakai, “Sione 18:29. Ko hai ʻa Pailato?” mo e “Sione 18:29–36. Ko e hā naʻe ʻomai ai ʻe he kau taki ʻo e kakai Siú ʻa Sīsū ki he ʻao ʻo Pailató?”
Mātiu 27:14, 26, 30, 34–35, 38, 41
Ko e hā ha ngaahi kikite naʻe fakahoko ʻi he lolotonga hono fakamāuʻi mo Tutuki ʻo Sīsū Kalaisí?
|
Kikité |
Fakahoko ʻo e Kikité |
|---|---|
|
ʻĪsaia 53:7. “Naʻe [fakamālohiʻi ia], pea naʻe mamahi ia, ka naʻe ʻikai te ne mafaʻa hono fofongá.” |
Mātiu 27:14. “Naʻe ʻikai ʻaupito lea ia ki ai.” |
|
ʻĪsaia 53:5. “Naʻe ʻiate ia ʻa e tauteá koeʻuhí ke tau fiemālie; pea ʻi hono ngaahi taá ʻoku tau moʻui ai.” 1 Nīfai 19:9. “Ko ia te nau tauteaʻi ia, pea te ne kātakiʻi ia.” |
Mātiu 27:26. Naʻe “kauʻimaea ʻa Sīsū” ʻe he kau sōtia Lomá. |
|
ʻĪsaia 50:6. “Naʻe ʻikai te u fufū hoku matá mei he maá mo e ʻaʻanú.” 1 Nīfai 19:9. “Te nau ʻanuhia ia, pea te ne kātakiʻi ia.” |
Mātiu 27:30. “Pea nau ʻaʻanu kiate ia.” |
|
Saame 69:21. “Naʻa nau foaki foki kiate au ʻa e ʻahu ko ʻeku meʻakai; pea ʻi heʻeku [fieinuá] naʻa nau tuku mai ʻa e vai mahi ke u inu.” |
Mātiu 27:34. “Naʻa nau ʻatu kiate ia ʻa e vai mahi kuo huʻi ʻaki ʻa e ʻahu ke ne inu.” |
|
Saame 22:16. “Naʻa nau hokaʻi hoku nimá mo hoku vaʻé.” 1 Nīfai 19:10. Naʻá ne “tukuange ia … ke hiki hake, … pea kalusefai.” |
Mātiu 27:35. “Naʻa nau tutuki ia.” |
|
Saame 22:18. “ʻOku nau tufa hoku ngaahi kofú ʻiate kinautolu, mo fai ʻa e talotalo ki hoku pulupulú.” |
Mātiu 27:35. Naʻe “vahevahe hono ngaahi kofú ʻi he talotalo” ʻe he kau sōtia Lomá. |
|
ʻĪsaia 53:9, 12. “Naʻe tuʻutuʻuni hono tanuʻangá mo e kakai angahalá, … pea naʻe lau ia fakataha mo e kau angahalá.” |
Mātiu 27:38. “Pea naʻe tutuki ki he ʻakaú fakataha mo ia ʻa e ongo kaihaʻa ʻe toko ua.” |
|
Saame 22:7–8. “Ko kinautolu kotoa pē ʻoku mamata kiate aú ʻoku nau kata manuki kiate aú … , mo nau pehē, naʻá ne falala ki [he ʻEikí] ke ne fakamoʻui ia: tuku ke ne fakamoʻui ia.” |
Mātiu 27:41, 43. “Pea manukiʻi foki ia ʻe he kau taulaʻeiki lahí, … ʻo nau pehē, … naʻe falala ia ki he ʻOtuá; ʻoku lelei ke ne fakamoʻuí ni ia.” |
|
Saame 22:1. “ʻE hoku ʻOtua, ʻE hoku ʻOtua, ko e hā kuó ke liʻaki ai aú?” |
Mātiu 27:46. “Ko hoku ʻOtua, ko hoku ʻOtua, ko e hā kuó ke liʻaki ai aú?” |
|
Saame 34:20. “ʻOkú ne tauhi hono ngaahi hui kotoa pē: ʻe ʻikai mafesi ha taha.” (Vakai foki, ʻEkesōtosi 12:46.) |
Sione 19:33. “Ka ‘i heʻenau hoko kia Sīsū, ʻo vakai kuo mate iá, naʻe ʻikai te nau fesiʻi hono vaʻé.” |
|
Sakalaia 12:10. “Pea te nau sio kiate au ʻa ia kuo nau hokaʻí.” |
Sione 19:34. “Ka ko e taha ʻo e kau taú, naʻá ne hokaʻi hono vakavaká ʻaki ʻa e tao.” |
|
ʻĪsaia 53:9. “Naʻe tuʻutuʻuni hono tanuʻangá … mo e maʻumeʻá ʻi heʻene pekiá.” |
Mātiu 27:57, 59–60. “Pea haʻu ʻa e tangata koloaʻia mei ʻAlematea … [ʻo] ne fakakoloaʻaki [ʻa e sino ʻo Sīsuú] ʻa e tupenu mahuʻinga mo maʻa, ʻo ne fakatokoto ia ʻi hono fonualoto foʻoú.” |
Naʻe fakahoko fēfē e fono ʻa Mōsesé ʻi he tukuange ʻo Palāpasá?
(Fakafehoanaki ki he Maʻake 15:7–11; Luke 23:18–25; Sione 18:39–40.)
Fakatatau mo hano fakalea faka-Kalisi he kuonga muʻá ʻo e Mātiu 27:16–17, ko e hingoa ʻuluaki ʻo Palāpasá ko Sīsū. Ko e ʻuhinga moʻoni ʻo e Palāpasá “ko e foha ʻo e tamaí.” Naʻe fili ʻe he kau fakatanga loto-ʻitá ʻa Sīsū Palāpasa kae ʻikai ko Sīsū Kalaisi—ʻa e ʻAlo moʻoni ʻo e Tamaí. Naʻe fakahoko ʻe he tukuange ʻo Palāpasá ʻa e ouau fetongi tuʻunga naʻe fakahoko ʻi he ʻAho ʻo e Fakaleleí. Fakatatau ki he fono ʻa Mōsesé, naʻe fili ʻe he taulaʻeiki lahí ha kosi ʻe ua ʻi he ʻAho ʻo e Fakaleleí. Naʻe hoko ha kosi ʻe taha ko e kosi fetongi pea naʻe tukuange moʻui ia ki he toafá, pea ko e kosi ʻe tahá naʻe tāmateʻi ko ha feilaulau ʻo e angahalá ki he ʻEikí. Naʻe fakahoko ʻe Palāpasa ʻa e fatongia ʻo e kosi fetongí. Kae fakahoko ʻe he Huhuʻí ʻa e tuʻunga ʻo e kosi fika uá ʻi Heʻene foaki ʻEne moʻuí ke fakalelei maʻá e ngaahi angahala ʻa e kakai kotoa peé.
Ko e hā e meʻa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e tutukí?
(Fakafehoanaki ki he Maʻake 15:22–37; Luke 23:26–46; Sione 19:17–30.)
Naʻe hoko ʻa e fakapoongi ʻi he tutukí ko ha tautea ki ha ngaahi hia kehekehe, kau ai mo e angatuʻu fakapolitikalé. Naʻe ui ʻa e tutukí ʻe he fai-hisitōlia Siu he kuonga muʻá ko Siosefasi ko e “mate fakamamahi taha.” “Naʻe faʻa ʻai ʻa e tokotaha ʻoku tutukí ke ne fua hono kolosí ki he feituʻu ʻe fakapoongi aí.” Naʻe faʻa vete ʻa e vala ʻo e tokotahá. Pea fakamaʻu leva ʻe he taha faitauteá ʻa e tokotahá ki he kolosí ʻaki ha maea pe faʻo pe fakatouʻosi. Neongo naʻe fakatupu ʻe he ngaahi kafo naʻe fakatupu ʻe he faʻó ha mamahi lahi fau, ka ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻeni naʻá ne toʻo e moʻui ʻa e tokotahá. Naʻe meimei ke faʻa tupu ʻa e maté mei hono “fakatahaʻi ʻo e fiekaiá, fakaʻohovalé, fieinuá, koná, ongosiá, mo e ngaahi haʻahaʻá.” ʻE ala faingataʻaʻia ʻa e tokotahá ʻi ha ʻaho ʻe ua ki he tolu kimuʻa pea toki pekia.
Ko e hā e ʻuhinga naʻe fanofano ai ʻe Pailato hono ongo nimá?
Naʻe fakatokangaʻi ʻe Pailato naʻe tonuhia ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he ngaahi tukuakiʻi naʻe fai kiate Iá. Naʻa mo e uaifi ʻo Pailató naʻá ne fakatokanga kia Pailato fekauʻaki mo e tonuhia ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe fanofano ʻe Pailato hono ongo nimá ke fakaʻataʻatā ia mei hono fakahalaiaʻi ha tangata taʻe-halaiá. Naʻe kau ʻi he fono ʻa Mōsesé ha meʻa tatau. Ko ia ai, ko e taimi naʻe fanofano ai ʻe Pailato hono ongo nimá, mahalo ko haʻane kumi tonuhia ia ʻi ha founga naʻe mahinongofua ki he kau taki Siú. Ka, naʻe ʻikai fakangofua ʻe he fanofano ʻe Pailato hono ongo nimá ke kalo mei he fatongiá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani, “Naʻe ʻikai ke lava ʻo toe ʻuli pe toe taʻe-maʻa ange ʻa e ongo nima toki fanofano ʻo Pailató.”
Ko e foʻui ʻo hai ʻa e pekia ʻa e Fakamoʻuí?
Naʻe fakahoko ʻa e Tutuki ʻo Sīsū Kalaisí ʻe ha kiʻi kulupu tokosiʻi ʻo e kau taki ʻo e kau Siú ʻo nau fengāueʻaki mo e kau maʻu mafai Lomá. ʻOku mahuʻinga ke manatuʻi naʻe tui ha kau Siu tokolahi kia Sīsū Kalaisi, ʻi he lolotonga ʻo e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi māmaní.
Ko e hā ʻa e kauʻimaeaʻi?
(Fakafehoanaki mo e Maʻake 15:15, Sione 19:1.)
Ko e kauʻimaeaʻí, pe taá, ko ha tautea faka-Loma ia naʻe fakataumuʻa ke fakavaivaiʻi ha taha kimuʻa pea toki tutukí. Naʻe ngaohi ʻa e uipí ʻaki ha ngaahi afo leta mo ha fanga kiʻi kongokonga ukamea pe hui naʻe fakamaʻu ki ai. Naʻe haʻi leva ʻa e tokotaha naʻe halaiá ki ha fuʻu pou pea toutou tā. Naʻe fakatupu ʻe he ngaahi ʻuluaki taá ke tatala ʻa e kilí. Naʻe fakatupu ʻe hono toutou taá ke maumau ʻa e ngaahi uouá. Naʻe fakatupu ʻe he meʻá ni ha mamahi lahi fau mo e fānoa ʻo e totó. “Ko e fakakaukaú ke fakavaivaiʻi ʻa e tokotahá ki ha tuʻunga meimei mate pe mate. Naʻe angamaheni ke kanoni ʻaki e foungá ni ʻa e manukí mo e lumolumaʻí.”
Naʻe founga fēfē hono manukiʻi ʻe he kau sōtia Lomá ʻa Sīsū Kalaisí?
(Fakafehoanaki mo e Maʻake 15:17–18; Sione 19:2–3.)
Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau sōtia Lomá ha ngaahi fakataipe fakatuʻi ke manukiʻi ʻa Sīsū Kalaisi ko ha tuʻi ʻo e kakai Siú. Fakatatau mo e ngaahi fakamatala ʻi he tohi ʻa Maʻake, Sione, pea mo e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, naʻa nau ʻoange ha pulupulu lanu vāleti ke Ne tui. ʻOku fakataipe ʻe he lanu vāletí ʻa e tuʻunga fakatuʻi. Naʻa nau lalanga ha pale talatala ʻo ʻai ia ki Hono ʻulú. Naʻa nau ʻai foki mo ha vaʻa kaho, pe ko ha tokotoko ki Hono nima toʻomataʻú, ʻa ia naʻá ne fakafofongaʻi ha tokotoko fakatuʻi.
Ko e hā hano mahuʻinga ʻo e tohi naʻe fokotuʻu ʻe Pailato ʻi he kolosí?
(Fakafehoanaki mo e Sione 19:19.)
Naʻe angamaheni ʻaki ke fokotuʻu ha fakaʻilonga ʻi ʻolunga ʻi he ʻulu ʻo e taha tukuakiʻi ʻoku ʻi he kolosí. Naʻe tuʻu ʻi he tohí ʻa e hia naʻa nau faí. Ko e fakaʻilonga naʻe fokotuʻu ʻi ʻolunga ʻi he kolosi ʻo Sīsuú naʻe pehē ai ʻi he lea faka-Kalisí, faka-Latiná, mo e faka-Hepeluú “Ko Sīsū ʻo Nāsaleti, ko e Tuʻi ʻo e Kakai Siú.” Naʻe lava ʻa e taha kotoa naʻe fou atu aí ʻo lau ʻa e fanongonongo fakamafaiʻi ko ʻení mo ʻiloʻi kuo tutuki ʻa Sīsū, “Ko e Tuʻi ʻo e Kakai Siú.” Naʻe pehē ʻe he kau taulaʻeiki lahí kia Pailato, “ʻOua ʻe tohi, Ko e Tuʻi ʻo e kakai Siú; kae tohi naʻe lau ʻe ia, Ko e Tuʻi au ʻo e kakai Siú.” ʻE ala fakahaaʻi ʻe he liliu ko ʻení ʻa ʻenau tui ko Sīsuú naʻe ʻikai ko e tuʻi ia ʻo e kakai Siú neongo naʻá Ne tala pehē. Naʻe ʻikai ke tokanga ʻa Pailato ki heʻenau kole ke liliu ʻa e fakalea ʻi he fakaʻilongá.
Ko e fē ʻa e taimi ʻi he ʻahó naʻe ʻufiʻufi ai ʻe he fakapoʻulí ʻa e fonuá?
“Pea ko hono tolu ia ʻo e feituʻulaʻā” ʻo e ʻahó, pe ko e 9.00 a.m. nai, naʻe tutuki ai ʻa Sīsū Kalaisi ki he kolosí. Naʻe lekooti ʻe Mātiu, “naʻe fakapoʻuli ʻa e fonuá kotoa” mei he feituʻulaʻā hono onó (12:00 hoʻatā nai) ʻo aʻu ki hono hiva ʻo e feituʻulaʻaá (3:00 p.m. nai), ko e taimi ia naʻe pekia ai ʻa e Fakamoʻuí.
Ko e hā e ʻuhinga naʻe ongoʻi liʻekina ai ʻa Sīsuú?
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani:
“Naʻe toʻo taimi nounou ʻe he Tamaí meia Sīsū ʻa e fiemālie ʻo Hono Laumālié, ʻa e poupou ʻo ʻEne ʻi ai tonú koeʻuhí ke kakato pea fai ʻi he loto-tauʻatāina moʻoni e feilaulau maʻongoʻonga ʻa Hono ʻAló. … Koeʻuhí ke taʻe-fakangatangata mo taʻengata ʻEne Fakaleleí, naʻe fiemaʻu ai ke Ne ongoʻi pe ʻoku fēfē ʻa e mate fakatuʻasinó mo e fakalaumālié, ke Ne ongoʻi ʻa e mavahe ʻa e Laumālie fakalangí, kae tuku ha taha ke ne ongoʻi mātuʻaki liʻekina moʻoni ʻi he tuʻunga taupotu mo kakato taha ʻo e liʻekiná.
“Ka naʻe kei ʻūkuma pē ʻa Sīsū. Naʻá Ne kei vilitaki pē. Naʻe [lava ʻe he] lelei ʻiate Iá ʻo ʻai ke lava ʻa e tuí ʻo ikuna pea naʻa mo e tuʻunga ʻo e mamahi [moʻoní]. … Koeʻuhí naʻe fonongaʻia toko taha ʻe Sīsū ʻa e hala lōloa, mo fakataʻelata taha ko iá, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tau toe fai ia.”
Ko e hā e meʻa ʻoku mahuʻinga fekauʻaki mo e mavaeua ʻa e veili ʻo e temipalé?
(Fakafehoanaki mo e Maʻake 15:38; Luke 23:45.)
Ko e Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi Māʻoniʻoní ko e loki toputapu taha ia ʻi he temipale ʻo e kuonga muʻá pea naʻe vaheʻi ʻaki ha veili. Naʻe fakataipe ʻe he lokí ni ʻa e ʻao ʻo e ʻOtuá. Naʻe tuʻo taha ʻi he taʻu, ʻi he ʻAho ʻo e Fakaleleí, ʻa e hū atu ʻa e taulaʻeiki lahí ʻi he veili ʻo e temipalé ʻo hū ki he Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi Māʻoniʻoní. Naʻá ne afuhi ʻa e toto ʻo ha feilaulau maʻá e angahalá ʻi he ʻōlitá ke fakalelei maʻá e ngaahi angahala ʻa e haʻofanga kotoa ʻo ʻIsilelí.
Ko e taimi naʻe “[mavaeua],” pe mahae ai ʻa e veili ʻo e temipalé ʻi he pekia ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe hoko ia ko ha fakataipe fakaofo ʻo e meʻa naʻe fakahoko ʻe he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻoku hangē hono fakaʻatā ʻe he mavaeua ʻa e veili ʻo e temipalé ʻa e fakataipe ʻo e hū ki he Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi Māʻoniʻoní, ko e fakaʻatā ʻe he kakano ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakavolú, ʻa e hala ke tau hū ai ki he ʻao ʻo e Tamai Hēvaní.
Naʻe toetuʻu nai ha taha kimuʻa ʻia Sīsū Kalaisi?
ʻOku ʻikai ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga naʻe fokotuʻu ai ʻa e ngaahi veesi fekauʻaki mo e Toetuʻú ʻi he Mātiu 27 ʻi he feituʻu ʻoku nau ʻi ai ʻi he tohí. Ka ʻoku fakamahinoʻi ʻe he veesi 53 naʻe hoko e ngaahi hā ʻa e kakai toetuʻu ko ʻení ʻi Selusalema i he “hili [e] toetuʻu [ʻa Kalaisí].” ʻOku fakapapauʻi ʻe ha ngaahi potufolofola kehe ko Sīsū Kalaisi ʻa e polopolo ʻo e toetuʻú. Naʻe akoʻi ʻe he palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko Apinetaí, ko kinautolu naʻa nau toetuʻu ʻi he taimi ʻo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí ko e kau palōfita pea mo kinautolu naʻa nau tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.
Ko e hā ha meʻa naʻe mahuʻinga fekauʻaki mo hono fakafeʻiloaki ʻo Sīsū ko ha tuʻi kia Pailató?
(Fakafehoanaki mo e Luke 23:1–3.)
Vakai, “Mātiu 26:59–68. Ko e hā naʻe mahuʻinga fekauʻaki mo e tukuakiʻi ʻo e fie-ʻOtuá?”
Ko hai ʻa Hēlota ʻAnitipasi?
Ko Hēlota ʻAnitipasí ko e foha ia ʻo Hēlota ko e Lahí, ʻa ia naʻá ne tuʻutuʻuni ke fakapoongi ʻa e fānau ʻi Pētelihemá. Naʻe nonofo fakamali ʻa Hēlota ʻAnitipasi mo e uaifi hono tokoua ko Filipé. Ko e taimi naʻe fanongo ai ʻa Sione Papitaiso ki he nofo fakamali ko ʻení, naʻá ne tala ʻoku taʻefakalao ia. Naʻe tuʻutuʻuni ʻe Hēlota ke fakapoongi ʻa Sione Papitaiso. Kimuʻa angé, naʻe ui ʻe Sīsū ʻa Hēlota ko e “fōkisi ko iá,” ʻo fakahaaʻi ai e ʻulungaanga kākā ʻo Hēlotá. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sēmisi E. Talamesi, “Ko e meʻa pē ʻoku tau ʻiló, ko Hēlotá … ko e tokotaha pē ia naʻe sio mata ki he mata kia Kalaisi mo lea kiate Iá, ka naʻe ʻikai ke ne teitei ongoʻi Hono leʻó.”
Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e ʻakau lanu matá mo e ʻakau mōmoá?
ʻOku fakafofongaʻi ʻe he ʻakau matá ʻa e taimi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he ngāue fakamatelié. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he ʻakau mōmoá ʻa e taimi hili e pekia ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe tānaki mai ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻa e fakakaukau ko ʻení: “Ko e hā e meʻa ʻe fai ki he ʻakau mōmoá? Naʻá ne lea ʻaki ʻeni, ʻo fakamahinoʻi hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí, pea mo e liʻekina ʻo e kakai hītení, pe ko hono fakalea ʻe tahá, ʻa e kakai Senitailé.” ʻOku ʻuhinga ʻa e potufolofola ko ʻení kapau ʻe lava ʻe he kau fakamoʻulaloaʻi ʻo e kakai Siú ʻo fai ha faʻahinga ngāue kovi pehē ʻi he taimi naʻe ʻiate kinautolu ai ʻa Sīsuú, te nau fai ha ngaahi meʻa kovi ange hili ʻEne mavahé.
Ko hai naʻe kole ʻe Sīsū ki he Tamaí ke fakamolemoleʻí?
ʻOku fakamahinoʻi ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá naʻe kole ʻe he Fakamoʻuí ki he Tamaí ke fakamolemoleʻi ʻa e kau sōtia Loma naʻa nau tutuki Iá.
Naʻe ʻalu nai ʻa e tangata kaihaʻá mo Sīsū ki palataisi?
Naʻe fakamahinoʻi ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá naʻe ʻuhinga ʻa e ʻEikí te Ne ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié mo e tangata kaihaʻá kae ʻikai ko e palataisi fakalaumālié. ʻOku tau ako mei he fakahā ʻo onopōní ko kinautolu kotoa pē ʻoku maté ʻoku nau hū ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Ko kinautolu ʻoku angatonu mo ʻosi papitaisó te nau nofo ʻi ha tuʻunga fakapalataisi, ka ko e kau angahalá mo kinautolu kuo teʻeki ai ke nau tali ʻa e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí te nau nofo ʻi he fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié. ʻOku maʻu ʻe kinautolu ʻi he fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié ha ngaahi faingamālie ke akoʻi kiate kinautolu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá, mo maʻu ʻa e ngaahi ouau fakafofongá ʻo fakafou ʻi he ngāue ʻoku tau fai ʻi he temipalé. Kapau te nau tali ʻa e ongoongoleleí, te nau ala mavahe mei he fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié ʻo nofo ʻi palataisi.
Ko e hā ha meʻa ʻoku mahuʻinga fekauʻaki mo e folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Ko hono ngatá ia”?
(Fakafehoanaki mo e Mātiu 27:50; Luke 23:46.)
Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili: “Naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngāue ʻa ʻEne Tamaí, ʻo kamata pē ia ki muʻa ʻoku teʻeki fakatupu ʻa e māmaní, ʻo aʻu ki he ngaahi mōmeniti fakaʻosi ʻi he kolosí. Naʻá Ne fakakakato ʻa e ngāue naʻe fekauʻi mai ke faí. ʻI heʻene peheé, ʻoku ʻikai ke tau fifili pe ko hai naʻá Ne folofola ki ai mei he funga kolosí, ʻpea pehē ʻe ia, Ko hono ngatá ia,’ [Sione 19:30] pea ‘tangi leʻo lahi, … ʻE Tamai, ʻoku ou tuku hoku laumālié ki ho nimá: pea hili ʻene lea peheé, pea pekia ia’ [Luke 23:46]. ʻOku tau ʻiloʻi ko ʻEne lotú ki Heʻene Tamai Hēvaní.” ʻOku toe tānaki mai ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, “Pea hili ʻa e toe kalanga ʻa Sīsū ʻi he leʻo lahi, ʻo pehē, ʻE Tamai, kuo ʻosi, kuo fai ho finangaló, naʻá ne tukuange [hono] laumālié.” ʻOku fakahaaʻi ʻe he tala ko ʻení naʻe momoi loto-fiemālie ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne moʻuí.
Ako Lahi Ange
Ko e Kolosí
-
Jeffrey R. Holland, “Hiki Hake ki he Kolosí,” Liahona, Nōvema 2022, 77–79
-
Jeffrey R. Holland, “Naʻe ʻIkai ʻIate Ia ha Taha,” Liahona, Mē 2009, 87–88
-
Gordon B. Hinckley, “The Symbol of Our Faith,” Ensign, Apr. 2005, 3–6
Ko e Feilaulau ʻa e Fakamoʻuí
-
Dallin H. Oaks, “Ko e Hā Kuo Fai ʻe Hotau Fakamoʻuí Maʻatautolú?,” Liahona, Mē 2021, 75–77
Mītiá
Ngaahi Vitioó
“Jesus Is Scourged and Crucified” (4:59)
“Jesus Is Laid in a Tomb” (3:44)
Ngaahi ʻĪmisí
Ko e Tutukí, tā fakatātaaʻi ʻe Harry Anderson
Tutukí, tā fakatātaaʻi ʻe Louise Parker