Ngaahi Tokoni Fakafolofolá
Mātiu 14: Maʻake 6; Sione 5–6


“Mātiu 14; Maʻake 6; Sione 5–6,” Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Foʻoú (2024)

Ngaahi Tokoni Fakafolofolá

Mātiu 14; Maʻake 6; Sione 5–6

Naʻe Fakamoʻui ʻe Sīsū Kalaisi ha Tangata ʻi he Vai ko Petesetá. Naʻá Ne akoʻi fekauʻaki mo Hono vā fetuʻutaki mo e Tamaí. ʻI he fanongo ʻa Sīsū fekauʻaki mo hono tuʻusi ʻo e ʻulu ʻo Sione Papitaisó, naʻá Ne mavahe ke Ne toko taha pē. Naʻe ʻilo Ia ʻe ha fuʻu kakai tokolahi, pea naʻá Ne fakamoʻui honau kakai mahakí. Naʻá Ne fafanga ʻi ha mana ha kakai ʻe toko nimaafe tupu ʻaki ha foʻi mā ʻe nima mo ha mataʻi ika ʻe ua. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ko Ia ʻa e Mā ʻo e Moʻuí. Naʻe siʻaki ʻe ha niʻihi ʻo ʻEne kau ākongá ʻEne ngaahi akonakí pea tafoki meiate Ia. Naʻe hāʻele ʻa e Fakamoʻuí ʻi he fukahi Tahi Kālelí peá Ne fakaafeʻi ʻa Pita ke haʻu kiate Ia.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní

Puipuituʻá mo e Fakamatalá

Mātiu 14:1–5

Ko e hā naʻe tuku pōpula ai ʻe Hēlota ʻa Sione Papitaisó?

(Fakafehoanaki ki he Maʻake 6:14–20.)

Lolotonga e ʻaʻahi ʻa Hēlota ʻAnitipasi ki Lomá, naʻá ne manako ʻia Helotiasi, ko e uaifi ʻo hono tokoua ko Filipé. Naʻe fokotuʻu ange ʻe Hēlota ke tukuange ʻe Helotiasi ʻa Filipe. Naʻe vete leva ʻe Hēlota hono uaifí kae mali mo Helotiasi. Ka neongo ia, ko e mali ʻa Hēlota ki he uaifi ʻo hono tokouá ko ha maumauʻi ia ʻo e fono ʻa Mōsesé. ʻI hono fakamalaʻiaʻi ʻe Sione Papitaiso ʻoku taʻe-fakalao ʻa e malí, naʻe tuku pōpula ia ʻe Hēlota.

Naʻe fiemaʻu ʻe Hēlota ke tāmateʻi ʻa Sione, ka naʻá ne manavasiʻi ke fai ia koeʻuhí naʻe ʻiloʻi ʻe he kakaí ko ha palōfita ʻa Sione. ʻOku tānaki mai ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá naʻe ʻiloʻi ʻe Hēlota ʻa Sione “ko ha tangata māʻoniʻoni, pea manavahē ʻOtua pea talangofua ke hū kiate Ia.”

Mātiu 14:15–21

Ko e kakai ʻe toko fiha naʻe fafanga ʻi he mana ʻa Sīsuú?

(Fakafehoanaki ki he Maʻake 6:34–44.)

ʻOku fakamahino ʻe he tohi faka-Kalisi ʻo e Maʻake 6:44 ko e kupuʻi lea “tangata ʻe toko nima afé” naʻe ʻuhinga ia ki he kakai tangata ʻe toko nimaafe. ʻOku toe fakamahino mai ia ʻi he Mātiu 14:21 ʻaki hono tānaki mai ʻa e ngaahi lea “kaeʻumaʻā ʻa e kau fefine mo e tamaiki.”

Mātiu 14:25

Ko e hā ʻa e fā ʻo e leʻo ʻi he pō?

(Fakafehoanaki ki he Maʻake 6:48.)

Naʻe vahevahe ʻe he kau Lomá ʻa e poó ki ha leʻo ʻe fā, ʻo meimei pehení:

  • ʻuluaki ʻo e leʻó: 6:00–9:00 p.m.

  • ua ʻo e leʻó: 9:00 p.m.–12:00 tuʻuapō

  • tolu ʻo e leʻó: 12:00 tuʻuapō–3:00 a.m.

  • fā ʻo e leʻó: 3:00–6:00 a.m.

ʻI he hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí ki he kau ākongá ʻi he fā ʻo e leʻó, kuo nau ʻaʻalo he poó kakato ʻo fepaki mo ha matangi.

Maʻake 6:1-6

Ko e hā naʻe fakafisingaʻi ai ʻa Sīsū ʻi Nāsaletí?

Vakai, “Luke 4:22–30. Ko e hā naʻe fakafisingaʻi ai ʻa Sīsū ʻi Nāsaletí?

Maʻake 6:5, 13; 7:32

Ko e hā hono mahuʻinga ʻo e hilifaki ʻo e nimá mo e tākai ʻaki ʻa e loló?

ʻOku lahi ange ʻa e ngaahi maʻuʻanga fakamatala ʻi he Ongoongolelei ʻa Maʻaké ʻi he ngaahi Ongoongolelei kehé ki hono fakamoʻui e kakaí ʻe Sīsū mo ʻEne kau ʻAposetoló ʻaki e hilifaki ʻo e nimá. Ko Maʻake pē ʻa e Ongoongolelei ke fakahā ai naʻe tākai ʻaki ʻa e lolo e kau mahakí ʻe he kau ʻAposetolo ʻa e Fakamoʻuí.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, “ʻOku tuʻo lahi ʻa e fakamatala ʻa e Fuakava Motuʻá ki he pani ʻaki e loló ko ha konga ia ʻo ha tāpuaki ʻoku foaki ʻe he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ne pehē ko e paní ne fokotuʻu ke hoko ko ha fakatapui, pea mahalo ʻe lava ke fakaʻuhingaʻi ko ha fakaʻilonga ʻo e ngaahi tāpuaki ke lilingi hifo mei he langí ko ha ola ʻo e ouau toputapú ni.

“ʻI he Fuakava Foʻoú ʻoku tau ako ai naʻe hanga ʻe he kau ʻAposetolo ʻa Sīsuú ʻo ‘tākai ʻaki ʻa e lolo, mo fakamoʻui ʻa e tokolahi naʻe mahakí’ (Maʻake 6:13). ʻOku akoʻi ʻe he tohi ʻa Sēmisí ʻa e fatongia ʻo e paní mo ʻene felāveʻi mo e ngaahi ʻelemēniti kehe ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻi he tāpuaki ʻo e faingāué:

“‘ʻOku ai ha taha ʻiate kimoutolu ʻoku mahaki? Ke tala ia ki he kau mātuʻa ʻo e Siasí; pea ke nau lotua ia, ʻo tākai ʻaki ia ʻa e lolo ʻi he huafa ʻo e ʻEikí:

“‘Pea ko e lotu ʻi he tuí, ʻe fakamoʻui ʻe ia ʻa e mahakí, pea ʻe fokotuʻu ia ʻe he ʻEikí’ (Sēmisi 5:14–15).

“… ʻI hono pani ʻe ha kaumātuʻa ha tokotaha puke pea fakamaʻu ʻa e pani ko iá, ʻoku nau fakaava e ngaahi matapā ʻo e langí ke lilingi hifo ʻa e tāpuaki ʻa e ʻEikí maʻá e tokotaha faingataʻaʻiá.”

Maʻake 6:7–12

Ko hai naʻe ui ʻe Sīsū Kalaisi ke hoko ko ʻEne Kau ʻAposetoló?

Vakai, “Mātiu 10:1–5. Ko hai naʻe ui ʻe Sīsū Kalaisi ke hoko ko ʻEne kau ʻAposetoló?

Maʻake 6:11

ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “tūtuuʻi ʻa e efu ʻi homou vaʻé”?

Vakai, “Mātiu 10:14. ʻOku ʻuhinga ki he hā ke ‘tūtuuʻi ʻa e efu ʻi homou vaʻé’?

Maʻake 6:13

Ko e hā ʻa e fakataipe ʻo e loló?

ʻI he kuonga muʻá, naʻe tutu ʻa e lolo ʻōlivé ʻi he ngaahi māmá. Naʻe fakaʻaongaʻi foki ia ki hono fakaifoifo mo ngaohi ʻo e meʻatokoní; ngaohi ʻo e koá, kaloní, mo e ngaahi meʻa namu kakalá; pea mo ha faitoʻo ki he ngaahi laveá. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ʻa e lolo ʻōlivé ke tāpuakiʻi ʻaki ʻa e mahakí mo pani ʻa e ngaahi tuʻí mo e kau taulaʻeikí. Naʻe hoko ʻa e tākai ʻaki ʻa e loló ko ha fakaʻilonga ʻo e maʻa, māʻoniʻoni, pea mo e hao mei he angahalá. Hangē ko ʻení, naʻe lingi ʻe Mōsese ha lolo ki he ʻulu ʻo ʻĒloné ke pani ia ko ha taulaʻeiki pea ke fakamāʻoniʻoniʻi ia.

ʻOku lava foki ke toe lau pē ʻa e lolo ʻōlivé, ʻa ia ʻoku tatau mei he ngaahi foʻi ʻōlive kuo laikí, ko e fakataipe ʻo e taʻataʻa fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni: “ʻOku ui ʻa e ngoué ni ʻi he lea faka-Hepeluú ko e Ketisemani—ʻa ia ko hono ʻuhingá ko e ‘tatauʻanga lolo’—ʻoku haha mo tatau foki ʻa e ʻōlivé ke maʻu mei ai ʻa e loló mo ha meʻakai. Naʻe ‘kātakiʻi ai [ʻe he ʻEikí ʻi Ketisemani] ʻa e mamahi ʻa e kakai kotoa pē, koeʻuhí ke [nau] lava … ʻo fakatomala pea haʻu kiate ia’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:11]. Naʻá Ne toʻo kiate Ia ʻa e mamafa ʻo e ngaahi angahala ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, pea naʻá Ne fua ʻa hono kavenga mafatukitukí ʻo fakatupunga ai ʻa e tafe ʻa e totó ʻi he ava kotoa ʻo Hono kilí.”

Sione 5:2–9

Ko e hā ʻa e talatukufakaholo fekauʻaki mo e vai ko Petesetá?

ko e vai ko Petesetá

Naʻe fononga ʻa Sīsū ki Selusalema ke fakahoko ha kātoanga kai faka-Siu, mahalo ko e Laka Atú. Lolotonga ʻEne ʻi he koló, naʻá Ne ʻalu ki ha vai ofi ki he temipalé. Fakatatau ki he talatukufakaholó, naʻe faʻa ʻalu hifo ha ʻāngelo ʻo ueʻi ʻa e vaí. Naʻe tui ʻa e kakaí ko e taimi ʻe ngaue pe mapuna hake ai ʻa e vaí, ʻe fakamoʻui ʻa e fuofua tokotaha ʻe hifo ki he vaí. ʻOku malava pē ne fakatupu ʻe ha vaitupu mei lolo fonua ke faʻa mapunopuna hake ʻa e vaí.

Naʻe fakaafeʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e tangata mahakí ke falala kiate Ia kae ʻikai ko e talatukufakaholo loí. Tuʻunga ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe maʻu ai ʻe he tangatá ʻa e ʻaloʻofá mo e fakamoʻuí. ʻOku feʻunga pē ke ʻuhinga ʻa e Peteseta ki he “fale ʻo e ʻaloʻofá.”

Sione 6

Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku faitatau ai ʻa Sīsū Kalaisi mo Mōsese?

ʻI he taimi naʻe ʻaʻahi ai ʻa e Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí, naʻá Ne talaange ko Ia ʻa e palōfita naʻe lau ki ai ʻa Mōsese ʻi he folofolá. ʻOku maʻu ʻi he ngaahi Ongoongoleleí ʻa e ngaahi faitatau mahuʻinga ʻi he Fakamoʻuí mo Mōsesé. ʻE lava ke maʻu ha ngaahi faitatau pehē lahi ʻi he Sione 6. Naʻe hoko ʻa e ngaahi meʻa naʻe lekooti ʻi he vahe ko ʻení ʻi he taimi ʻo e Laka Atú, ko ha meʻa naʻe fekauʻaki mālohi mo Mōsese mo e Hikifonongá. ‘Oku ʻoatu ʻi lalo ha niʻihi:

  • Naʻe fafanga ʻe Sīsū ʻi he mana ha fuʻu kakai tokolahi ʻaki ha foʻi mā ʻe nima mo ha mataʻiika ʻe ua. Naʻe fafanga ʻe he ʻEikí ʻa e kakaí ʻaki ha mana mei he langí ʻo fakafou ʻia Mōsese.

  • Naʻe mavahe ʻa Sīsū mei he kakaí ʻo hāʻele ʻi ha mana ʻi he pō ko iá ʻi he Tahi Kālelí ki Heʻene kau ākongá. Naʻe kolosi ʻa e fānau ʻo ʻIsilelí, ʻi hono tataki kinautolu ʻe Mōsesé, ʻi ha mana ʻi he tahi Kulokulá he poʻulí.

  • Naʻe fakahā ʻe Sīsū ko Ia ʻa e mā kuo ʻalu hifo mei he langí, ko ha toe faitatau ia mo e mana naʻe ʻomi mei he langí maʻa Mōsese mo e kakaí.

Sione 6:15

Ko hā e ʻuhinga naʻe loto ai e kakaí ke hoko ʻa Sīsū ko honau tuʻí?

ʻI he ʻosi hono fafanga ʻo e toko nima afé, mahalo naʻe aʻusia ʻe he Fakamoʻuí ʻa e tuʻunga māʻolunga taha hono manakoa Ia ʻe he kakaí. Naʻe lekooti ʻe Sione naʻe feinga ha niʻihi ke “puke fakamālohi ia, ke fakanofo ia ko e tuʻi.” Ko e hā naʻá ne hiki hake Ia ʻi he ʻao ʻo e kakaí? Kuo fakaofo hono fafanga ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai ʻIsilelí ʻi he kuonga muʻá ʻaki ʻa e mana mei he langí lolotonga ʻenau ʻi he toafá. Naʻe tui ʻa e kau Siu ʻi he kuonga ʻo Sīsuú ʻe toe fakahoko ʻe he Mīsaia ʻoku nau ʻamanaki ki aí ʻa e maná pea fafanga kinautolu ʻaki ʻa e mā mei he langí.

Sione 6:32–35, 48–51

Ko e hā e fakataipe mahuʻinga ʻo e maá?

Ko e maá ʻa e tefitoʻi meʻakai naʻe kai fakaʻaho ʻe he kakai ʻo ʻIsilelí ke moʻui aí. ʻI Heʻene fakahā Ia “ko e mā ʻo e moʻuí,” naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sīsū ʻa e fakataipe ko ʻení ke akoʻi ko Ia hotau maʻuʻanga tokoni fakalaumālié mo e maʻuʻanga pē ʻe taha ʻo e moʻui taʻengatá.

Mahalo naʻe mahuʻinga hono fafanga ʻe Sīsū ʻa e toko nima afé pea malanga ʻaki ʻa e Mā ʻo e Moʻuí ʻi he teuteu ʻa e kau Siú ki he Laka Atú. Lolotonga e kātoanga ko ʻení, naʻe kai ʻe he kau Siú ʻa e mā taʻe fakalēvaní ko e fakamanatu hono fakahaofi ʻo ʻIsileli mei ʻIsipité pea mo e mana naʻe foaki ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu ʻi he toafá. ʻI he talanoa ʻa e haʻofanga naʻe akoʻi ʻe Sīsuú ki he mana naʻe foaki ki ʻIsileli ʻi he kuonga ʻo Mōsesé, naʻe fakamanatu ange ʻe he Fakamoʻuí ko e ʻOtua tatau pē naʻá ne ʻomi ʻa e “mā mei he langí” ʻokú ne foaki kiate kinautolu he taimí ni Hono ʻAló, ko e “mā moʻoni mei he langí.”

Sione 6:51–58

ʻOku ʻuhinga ki he hā ke kai ʻa e sinó mo inu e taʻataʻa ʻo Sīsū Kalaisí?

Naʻe feilaulauʻi ʻe he Fakamoʻuí Hono sinó mo e taʻataʻá ke fakalelei maʻa ʻetau ngaahi angahalá mo ikunaʻi ʻa e maté. ʻE lava ke fakafofongaʻi ʻe he maʻu Hono sinó mo inu Hono taʻataʻá ʻa hono maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo ʻEne Fakaleleí. Te ne lava foki ʻo fakahaaʻi ʻa e fiemaʻu ke moʻui ʻaki ʻEne ngaahi akonakí mo e ngaahi ʻulungāngá. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ko e maʻu Hono sinó mo inu Hono taʻataʻá ko ha founga ia ke fakahaaʻi ai “e meʻa kuo pau ke tau fai ke ʻomi kakato ai e Fakamoʻuí ki heʻetau moʻuí.” Naʻe fakamelomelo foki ʻe he ngaahi folofola ʻa e Fakamoʻuí e ouau ʻo e sākalamēnití, ʻa ia naʻá Ne fakafeʻiloaki ʻi he ʻOhomohe Fakaʻosí.

Ako Lahi Ange

Ko e Faifakamoʻui ʻa Sīsū ʻi he vai ko Petesetá

Ko e Hāʻele ʻa Sīsū ʻi he Fukahi Vaí

Ko Sīsū ʻa e Mā ʻo e Moʻuí

Mītiá

Ngaahi Vitioó

Jesus Heals a Lame Man on the Sabbath” (2:24)

2:24

The Feeding of the 5,000” (2:53)

2:53

Wherefore Didst Thou Doubt?” (2:10)

2:11

I Am the Bread of Life” (6:52)

6:52

Daily Bread: Change” (3:00)

2:48

Ngaahi ʻĪmisí

Ko hono fafanga ʻe Sīsū e toko nima afé
Ko e hāʻele ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he fukahi vaí mo ala atu ke fakahaofi ʻa Pitá

Wherefore Didst Thou Doubt? [Ko e Hā ʻOkú Ke Fakataʻetaʻetui Aí?], tā fakatātā ʻa Robert T. Barrett

ko hono fakamoʻui ʻe Sīsū Kalaisi ha tangata

Learn about Jesus [Ako fekauʻaki mo Sīsū], tā fakatātā ʻa Dan Burr