Ngaahi Tokoni Fakafolofolá
Ngāue 10–15


“Ngāue 10–15,” Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Foʻoú (2024)

Ngaahi Tokoni Fakafolofolá

Ngāue 10–15

Naʻe fakahā ange ʻe ha ʻāngelo ʻi Sesalia kia Koniliusi, ko ha Senitaile, ke kumi ʻa Pita. Naʻe maʻu ʻe Pita ʻi Sopa ha fakahā ʻo fakahinohinoʻi ia ke ne tali ʻa e kau Senitailé ke nau kau ki he Siasí. Naʻe akoʻi mo papitaiso ʻe Pita ʻa Koniliusi mo hono falé, pea naʻa nau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe fakapoongi ʻe Hēlota ʻAkilipa ʻa Sēmisi pea puke pōpula ʻa Pita. Naʻe tukuange ʻe ha ʻāngelo ʻa Pita mei he fale fakapōpulá. Naʻe kamata fakahoko ʻe Paula mo Pānepasa ʻa ʻena ʻuluaki ngāue fakafaifekaú. Neongo ʻa e fakafepakí, ka naʻá na fakamoʻoniʻi ʻa Kalaisi. Naʻe fakalalahi ʻa e fakafekikí ʻi ʻAniteoke ʻo fekauʻaki mo e kamú. Naʻe fakataha ʻa e kau ʻAposetoló mo e kau taki kehé ʻi Selusalema ʻo fakapapauʻi ai ʻoku ʻikai fiemaʻu ʻa e kakai Senitailé ia ke kamu ʻi he taimi ʻoku nau kau ai ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní

Puipuituʻá mo e Fakamatalá

Ako Lahi Ange

Mītiá

Puipuituʻá mo e Fakamatalá

Ngāue 10:1–8

Ko e hā e meʻa naʻe mahuʻinga fekauʻaki mo e ului ʻa Koniliusi ki he tui faka-Kalisitiané?

Ko e fuakava naʻe ʻuluaki ʻoange kia ʻĒpalahame mo Selá naʻe fiemaʻu ia ai ke fakamafola ʻa e fuakavá ke tāpuekina “ʻa e ngaahi [fāmili] kotoa ʻo māmaní.” Ka ʻi he fakalau ʻa e taimí, naʻe hangē kuo mole ʻi he kakai Siú ʻa e mahino ko iá. Kimuʻa ʻi he tui faka-Kalisitiané, ko e tokolahi taha ʻo e kakai Siú naʻa nau fakamavaheʻi kinautolu mo ʻenau tui fakalotú mei he kakai naʻe ʻikai ko e Siú, pe ko e kakai Senitailé. Naʻe fakaʻau ʻo ʻiloa lahi ange ʻa e mavahevahe ko ʻení ʻi he hili ʻo e ʻave pōpula ki Pāpiloné ʻi he feinga ʻa e kakai Siú ke holoki e ngaahi mālohi tākiekina ʻo e “ngaahi tui-fakalotu mulí.” ʻI he aʻu mai ki he kuonga ʻo e Fuakava Foʻoú, “naʻe angamaheni ʻaki ʻi Selusalema ʻa e ʻulungaanga kovi ʻi he fetuʻutaki mo e kakai Senitailé.” Naʻe mei angamaheni foki ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení ʻi he kau fuofua Kalisitiane Siú.

Ko Koniliusí, ko ha taki tau Loma mo ha Senitaile. ʻOku fakamatalaʻi ia ʻe Luke ko ha taha naʻe “faʻa lotu” mo “manavahē ki he ʻOtuá.” ʻOku ʻuhinga ʻeni ko Koniliusí ko ha Senitaile naʻá ne “saiʻia ʻi he lotu faka-Siú mo hū kia Sihova ka [naʻe] ʻikai ke ne tauhi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻo e fono ʻa Mōsesé, tautautefito ki he kamú.” Naʻe teuteu ʻe he papitaiso ʻo Koniliusí ʻa e hala ke kau ai ʻa e kakai Senitailé ki he Siasi ʻo e Fakamoʻuí ʻo ʻikai tomuʻa ului ki he lotu faka-Siú mo tauhi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻo e fono ʻa Mōsesé.

Ngāue 10:10–16

Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e mata meʻa-hā-mai ʻa Pitá?

ʻI he fono ʻa Mōsesé, naʻe lau ha fanga monumanu pau ʻe niʻihi ko ha meʻakai taʻe-maʻa mo tapui. Naʻe “uesia lahi [ʻe he ngaahi fakangatangata ko ʻeni ki he meʻakaí] ʻa e kotoa ʻo e tui fakalotu ʻa e [kakai Siú] mo e moʻui fakasōsialé.” Ko ia, ʻi he taimi naʻe fekauʻi ai ʻa Pita ke tāmateʻi mo kai ʻa e kakanoʻi manu ʻo e fanga monumanu naʻe tapuí, naʻe mei fehangahangai ia mo e ngaahi tui fakalotu mo fakafonua kuo anga ki aí. ʻI he kamataʻangá, naʻe ʻikai mahino kia Pita ʻa e ʻuhinga ʻo e mata meʻa-hā-mai ko ʻení. Naʻe toki kamata mahino kia Pita, ʻi he hili ʻene feʻiloaki mo Koniliusi ko e Senitailé, ʻa e fakahinohino ʻa e ʻEikí ke akoʻi mo papitaiso ʻa e tokotaha kotoa peé. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, “Naʻe ʻikai ke tomuʻa ʻilo ʻe he kau fuofua ʻAposetoló ko e ongoongoleleí maʻá e taha kotoa, kau ai e kakai Senitailé. Pea toki maʻu leva ʻe Pita ha mata meʻa-hā-mai. …Naʻe fakamahino kiate kinautolu ʻe he meʻa-hā-mai ko iá, mo e meʻa naʻa nau aʻusia ʻi he hili pē iá, ʻa honau fatongiá; pea kamata ai ʻa e ngāue fakafaifekau maʻongoʻonga ʻo e tui faka-Kalisitiané kotoa.”

Ngāue 10:34–35

Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e “ʻOku ʻikai filifilimānako ʻa e ʻOtuá ki he kakaí”?

ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea faka-Kalisi ko ia naʻe liliu ko e “filifilimānako ki he kakaí” ʻi he Tohi Tapu ʻa Kingi Sēmisí ko ha taha ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e filifilimānakó pe laulanú. Naʻe ʻilo ʻe Pita ʻi ha mata meʻa-hā-mai pea mo ʻene aʻusia ʻia Koniliusí, ʻoku ʻikai filifilimānako ʻa e ʻOtuá pe laulanu ki he kakaí koeʻuhí ko honau tuʻunga fakasōsialé, tangataʻi fonuá, pe koloá. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, “ʻOku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ʻoku totonu ke [ne] pehē ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi ha taha kehe. … Manatuʻi, ko e tamai Ia—ko ʻetau Tamaí. Ko e ʻEikí ‘ʻoku ʻikai filifili-mānako.’” Neongo ʻoku ʻikai fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá e filifilimānako ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi meʻa fakatuʻasinó, ka ʻokú Ne tali ʻa kinautolu ʻoku nau fakaʻapaʻapa kiate Ia mo feinga ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.

Ngāue 11:26

Ko e hā e ‘uhinga naʻe ui ai ʻa e fuofua Kāingalotú ko e kau Kalisitiané?

Naʻe fuofua ui e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ko e kau Kalisitiane ʻe he kakai ʻo ʻAniteoké. ʻI he kamataʻangá, mahalo ko e hingoa Kalisitiané “ko ha hingoa fakatenetene, ʻo hangē ko e fakaʻaongaʻi e Māmongá ʻi he fuofua kamata hotau kuonga fakakosipeli lolotongá.” Naʻe fāifai pē pea fakaʻaongaʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e foʻi leá ke ui ʻaki kinautolu.

Ngāue 12:1

Ko hai ʻa e “Tuʻi ko Hēlotá”?

Ko Hēlota ʻoku lau ki ai ʻi he Ngāue 12 ko Hēlota ʻAkilipa I, ko e mokopuna tangata ʻo Hēlota ko e Lahí. Naʻe meimei ke manakoa ia ʻi hono kāinga Siú koeʻuhí ko ʻene tauhi ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakafonua faka-Siú. Mahalo ko ia naʻá ne tuʻutuʻuni ke tamateʻi ʻa Sēmisi ke kei maʻu e loto ʻo e kau taki ʻo e kakai Siú. Naʻe pekia ʻa ʻAkilipa ʻi he AD 44, ko e taʻu tatau naʻe fakapoongi ai ʻa Sēmisí. Naʻe vakai ʻa Luke ki he pekia fakafokifā ʻa ʻAkilipá ko ha tuʻutuʻuni fakalangi naʻe fakahoko ʻe ha ʻāngelo ʻa e ʻEikí.

Ngāue 12:1–2

Ko e Sēmisi fē naʻe fakapoongi ʻe Hēlotá?

ʻOku tokolahi ha niʻihi fakafoʻituitui naʻe ui ko Sēmisi ʻi he Fuakava Foʻoú. Ko e Sēmisi naʻe fakapoongi ʻe Hēlota ʻAkilipa I, ko e tokoua ia ʻo e ʻAposetolo ko Sioné pea ko e taha ia ʻo e kau fuofua ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne hoko foki ko e taha ʻo e kau fakamoʻoni makehe ʻe toko tolu ki he ngaahi meʻa toputapu naʻe hoko mo e Fakamoʻuí.

Ngāue 12:12

Ko hai ʻa Sione Maʻake?

ʻOku ngalingali ko Sione Maʻaké ko ia naʻá ne tohi ʻa e Kosipeli ʻa Maʻaké. Ko e tama ia ʻa ha fefine naʻe ui ko Mele, ko e taha ʻo e kau fafine tuʻukimuʻa ʻi he fuofua kamata ʻa e Siasí ʻi Selusalemá. (Naʻe fakataha ʻa e kakai tuí ʻi hono ʻapí, pea naʻe foki mai ki ai ʻa Pita ʻi he hili hono tukuange mei he fale fakapōpulá.) Naʻe fili ʻa Maʻake ko ha hoa ʻo Paula mo Pānepasa (tokoua ʻaki ʻe Maʻake) ʻi heʻenau mavahe ʻi heʻenau fuofua fononga fakafaifekaú. Mahalo ko e Mākisi ia naʻe lau ʻe Pita ko “hoku fohá.”

Ngāue 13:3

Naʻe ʻuhinga ki he hā ʻa e hilifaki ʻo e nimá ʻi he Siasi faka-Kalisitiane ʻi he kuonga muʻá?

ʻOku lahi ha ngaahi potufolofola ʻi he Fuakava Foʻoú ʻoku fakamatala ki he hilifaki ʻo e nimá ko ha ouau faka-Kalisitiane ʻi he kuonga muʻá. ʻOku fakahaaʻi ʻe ha ngaahi potufolofola ʻe niʻihi ʻi he Fuakava Motuʻá ʻa e hilifaki ʻo e nimá ko ha angafai ʻi ʻIsileli he kuonga muʻá.

Naʻe lau ʻa e ouau ʻo e hilifaki ʻo e nimá ʻi he Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú “ko ha fakaʻilonga ʻo e foaki [ʻave].” Naʻe ʻave ʻe he tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeiki kuo fakamafaiʻí ʻa e “mālohí, ngaahi meʻafoaki fakalaumālié, mo e mafaí” ki ha taha kehe ʻo fakafou ʻi he ouau ko ʻení. Naʻe toe fakaʻaongaʻi foki ʻa e founga ko ʻení ʻi taimi ʻoku fili ai ha taha ki ha fatongia pau ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, ʻo hangē ko ia ʻoku hā ʻi he uiuiʻi ʻo Paula mo Pānepasa ke hoko ko ha ongo faifekaú.

Ngāue 13:9

Ko e hā e ʻuhinga naʻe ui ai ʻa Saula kimui ange ko Paulá?

Hili ʻa e taimi ko ʻení ʻi he tohi Ngāué, naʻe ui leva ʻa Saula ko Paula. Ko e Saulá ko ha hingoa faka-Hepelū. Ko e Paulá ko ha hingoa Faka-Loma. “ʻOku ʻikai ko ha hingoa ʻe ua ʻoku na fakafehokotaki ha ongo vahaʻa-taimi ʻo ʻene moʻuí, ka ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ongo hingoá ha ongo anga fakafonua ʻe ua. Ko e taimi naʻe fengāueʻaki ai ʻa Paula mo kinautolu ʻo e kakai Siú, naʻe ui ia ko Saula; ko e taimi naʻá ne ʻalu ai ʻi heʻene ngaahi fonongá ki he feituʻu ʻo e kakai Senitailé, naʻe ui ia ko Paula.”

Ngāue 13:34

Ko e hā ʻa e “ngaahi meʻa ʻofa moʻoni ʻa Tēvitá”?

Lolotonga e fakamoʻoni ʻa Paula ki he Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻa e kupuʻi lea “ko e ngaahi meʻa ʻofa moʻoni ʻa Tēvitá.” ʻOku maʻu ʻa e kupuʻi lea ko ʻení mei he ʻĪsaia 55:3. “ʻOku fakatatau ʻe Paula ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ki he toetuʻú (Ngāue 13:34). Naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita ʻe huhuʻi ia ʻe he ʻEikí mei he mate taʻengatá ʻo fakafou ʻi he toetuʻú. … ʻOku foaki ʻa e [ʻaloʻofa] ʻa e ʻEikí kia Tēvitá, ʻa ia ko ha talaʻofa pau, ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá.”

Ngāue 13:38–39

ʻOku ʻuhinga ki he hā ke fakatonuhiaʻi?

ʻE lava ke liliu ʻa e foʻi lea faka-Kalisi ko e dikaioō ko e “fakatonuhiaʻi” pe “fakahā ʻoku angatonu.” ʻI hono fakalea ʻe tahá, ko e fakatonuhiaʻí ko hano “fakamolemoleʻi mei he tautea ʻo e angahalá pea fakahā ʻoku taʻe-halaia. ʻOku fakatonuhiaʻi ha taha ʻi he ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí tuʻunga ʻi heʻene tui kiate Iá. ʻOku fakahā ʻa e tui ko ʻení ʻi he fakatomala mo e talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ʻai ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ke lava ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo fakatomala mo fakatonuhiaʻi pe fakamolemoleʻi mei ha tautea naʻe mei fai kiate kinautolú.” Naʻe akoʻi ʻe Paula ko Sīsū Kalaisi pē ʻe lava ai ke “fakatauʻatāinaʻi [fakatonuhiaʻi] kitautolu mei he ngaahi angahala kotoa ʻa ia he ʻikai lava ke fakatauʻatāinaʻi [fakatonuhiaʻi] ʻe he fono ʻa Mōsesé.”

Ngāue 13:51

Ko e hā e ʻuhinga naʻe tūtuuʻi ai ʻe Paula mo Pānepasa ʻa e efú mei hona vaʻé?

Vakai, “Mātiu 10:14. Naʻe ʻuhinga ki he hā ke ‘tūtuuʻi ʻa e efu mei homou vaʻé’?

Ngāue 14:4, 14

Naʻe hoko ʻa Paula mo Pānepasa ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu-Mā-Uá?

Ko e foʻi lea faka-Kalisi ko e apostolos ʻoku ʻuhinga ko e “talafekau” pe “taha kuo fekauʻi atu.” ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻa e fakaʻuhinga fakalūkufua ko ʻení ki ha faʻahinga fakamoʻoni pē ki he Fakamoʻuí, hangē ko e kau faifekaú. Ko e ʻAposetoló foki, “ko ha hingoa naʻe foaki ʻe Sīsū ki he Toko Hongofulu Mā Ua naʻá Ne fili mo fakanofo ke hoko ko ʻEne kau ākonga mo e kau tokoni ofi taha he lolotonga ʻEne ngāue ʻi māmaní (Luke 6:13; Sione 15:16). … Ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻi he kuonga muʻá pea ʻi he kuongá ni ʻi he Siasi kuo fakafoki maí, ko e ʻAposetoló ko ha fakamoʻoni makehe ia kia Sīsū Kalaisi ʻi māmani kotoa ke fakamoʻoni ki Hono faka-ʻOtuá mo ʻEne toetuʻu mei he pekiá (Ngāue 1:22; T&F 107:23).”

ʻOku ngali naʻe mahino kia Paula ʻa e ʻaposetoló ʻi ha ʻuhinga fakalūkufua ange ko ha “tokotaha naʻe fekauʻi atu.” ʻI he ʻuhinga ko ʻení, ʻoku totonu ai ke tau tokanga ʻi hono fakaʻuhingaʻi e fakaʻaongaʻi ʻe Paula ʻa e ʻaposetoló ke ʻuhinga naʻá ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu-Mā-Uá. Ko e ongo fakaʻilonga mālohi taha ʻi he Fuakava Foʻoú naʻe ngali ko ha mēmipa ia ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku maʻu ia mei he Ngāue 14:4, 14, mo e Kalētia 1:1. Naʻe tui ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita “ko Paulá ko ha ʻaposetolo naʻe ʻosi fakanofo, pea … naʻá ne fetongi ha taha ʻo e kau tangata ʻi he Fakataha Alēlea [ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá].” Ko e hingoa ʻAposetoló, ʻi hotau kuongá, ʻoku tukutaha pē ia ki he kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku hikinimaʻi ʻa e kau tangata taki ʻe toko 15 ko ʻení ko e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā.

Ngāue 15:1–6

Ko e hā e meʻa naʻá ne fakatupu ʻa e konifelenisi ʻi Selusalemá?

Naʻe pehē ʻe he kau fuofua Kalisitiane Siú naʻe fiemaʻu ke tauhi ʻa e fono ʻa Mōsesé, ʻo kau ai ʻa e kamú. Ko ia, naʻe hohaʻa ai ha kau mēmipa Siu ʻe niʻihi ʻi he ongoongo kuo feohi ʻa Pita mo ne papitaiso ʻa e kakai Senitailé, kau ai ʻa Koniliusi.

Naʻe fakaʻau ʻo ʻiloa lahi ange ʻa e fakafepaki ko ʻení ʻi he ʻosi ʻa e ngaahi fuofua ngāue fakafaifekau lelei ʻa Paula mo Pānepasa ʻi he kakai Senitailé. Ko e taimi naʻá na foki ai ki ʻAniteoke mo fakamoʻoniʻi kuo “fakaava [ʻe he ʻOtuá] ʻa e matapā ʻo e tuí ki he [kakai] Senitailé,” naʻá na fehangahangai mo ha fakafepaki fekefeka meiate kinautolu naʻa nau tui ʻe toki lava pē ʻo fakamoʻui kita kapau ʻe “kamu ʻo fakatatau ki he tuʻutuʻuni ʻa Mōsesé.” Hili haʻana fakafekiki mo e niʻihi naʻa nau ongoʻi naʻe fiemaʻu ke fakahoko e kamú, naʻe ongoʻi ʻe Paula ke ʻave ʻa e meʻá ni ki he kau taki ʻo e Siasí ʻi Selusalemá. Ko ha fehuʻi mahuʻinga ʻeni ʻe taha: “ʻOku fiemaʻu nai ʻa e talangofua ki he fono ʻa Mōsesé mo hono ngaahi founga fakahokó kotoa pē ki he fakamoʻuí ʻi he hili ko ʻeni hono fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Fakaleleí?”

Ngāue 15:13

Ko hai ʻa e Sēmisi ko ia naʻe lea ʻi he konifelenisi ʻi Selusalemá?

Naʻe fakahoko ʻe Sēmisi ha fatongia mahuʻinga ʻi he konifelenisi ʻi Selusalemá. Ko e foha ia ʻo Siosefa mo Mele pea naʻá na faʻē-taha mo Sīsū Kalaisi. ʻI he taimi ko ʻení, ko ia ʻa e kaumātuʻa taki ʻo e Siasí ʻi Selusalemá. Naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻa e tuʻunga ʻo Sēmisi ʻi he Siasí, koeʻuhí ko e mahuʻinga ʻo Selusalemá. Naʻe ui ia ʻe Paula ko ha ʻAposetolo. ʻOku ngalingali ko ia ʻa e tokotaha naʻá ne tohi ʻa e Tohi ʻa Sēmisí.

Ngāue 15:23–28

Naʻe tali fēfē ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e tuʻutuʻuni ʻi he konifelenisi ʻi Selusalemá?

Neongo e tuʻutuʻuni ʻa e kau taki ʻo e Siasí he ʻikai fiemaʻu ʻa e kakai Senitailé ke kamu kimuʻa pea toki papitaisó, ka naʻe tokolahi ha kau mēmipa ʻo e Siasí naʻe ʻikai mahino lelei kiate kinautolu pe te nau tali ia. ʻE laui taʻu pea toki fenāpasi e tukufakaholo mo e fakakaukau ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí mo e liliu ne ueʻi fakalaumālié. Naʻe hokohoko atu ʻa Paula ʻi heʻene ngāué kotoa ke akoʻi ʻokufakahoifua ki he ʻOtuá ʻa e tui faivelengá.

Ngāue 15:30–40

Ko e hā ʻa e meʻa ne fekeʻikeʻi ai ʻa Paula mo Pānepasá?

Naʻe kamata ʻa e taʻe-femahinoʻaki ʻia Paula mo Pānepasá ʻi he taimi naʻe fokotuʻu ange ai ʻe Pānepasa ke na ō mo “Sione, ʻoku hingoa ko Maʻaké,” ʻi ha misiona ke ʻaʻahi ki he fanga kiʻi kolo kotoa ʻo e Siasí naʻá na fokotuʻú. Naʻe ʻosi kaungā-fononga ʻa Maʻake, ko ha kāinga pē ʻo Pānepasa, mo Paula pea mo Pānepasa ʻi heʻena fuofua ngāue fakafaifekaú, ka naʻe mavahe ia meiate kinaua ʻi he kamatá pē. Neongo ʻoku siʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻilo fekauʻaki mo e ʻuhinga naʻe mavahe ai ʻa Maʻaké pe natula ʻo e taʻe-feletoi ʻia Pānepasa mo Paulá, ka naʻe māvahevahe ʻa e ongo ʻAposetoló. Naʻe hangē naʻe fakalelei kimui ange ʻa Paula mo Maʻaké.

Ngāue 15:40

Ko Hai ʻa Sailosi?

ʻOku ngalingali ko Sailosí ko “Silivēnusi” ia naʻe lau ki ai ʻa Paula ʻi heʻene ʻū tohi lahi. Naʻe ʻiloa ʻa Sailosi ʻi he kau taki ʻo e Siasí ʻi Selusalemá. Naʻe fili ia ʻe Paula ko ha hoa ʻi heʻene fononga fakafaifekau hono uá. ʻOku mahino ko Sailosí ko e tangata tohi ia ki he tohi 1 Pitá.

Ako Lahi Ange

Ko e Ongoongoleleí Maʻá e Tokotaha Kotoa

ʻI he Hoko ko e Kalisitiané

Lēsoni mei he Fakataha Alēlea ʻi Selusalemá

Mītiá

Ngaahi Vitioó

Peter’s Revelation to Take the Gospel to the Gentiles” (9:08)

9:8

The Jerusalem Conference” (3:36)

3:36

Ngaahi ʻĪmisí

ʻOku mohe ʻa Pita ka ʻoku ʻomi ʻe he kau ʻāngeló ha fanga monumanu kiate ia

Ko e Misi ʻa Pitá, tā fakatātaaʻi ʻe Jeremias Falck fakatatau ki ha tā-valivali ʻa Domenico Fetti

Pita ʻoku lea kia Koniliusi
Ko e malanga ʻa Paula mo Pānepasá

Ko Paula mo Pānepasa ʻi Lisita, tā fakatātaaʻi ʻe Nikolaes Pietersz Berchem

Ko e lea ʻa Paula ʻi he Konifelenisi ʻi Selusalemá

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻĒpalahame 2:11; vakai foki, ʻĒpalahame 2:9–11.

  2. “Naʻe ʻi ai ha ngaahi feinga ke malangaʻi ʻa e kakai naʻe ʻikai ko ha kau ʻIsilelí kimuʻa pea toki hake mai ʻa e lotu faka-Kalisitiané, pea naʻe ʻi ai ha kakai Siu naʻa nau fakatuʻamelia ʻe talitali lelei ʻa e kakai Senitailé ʻi he ngataʻangá. Ka ko e konga lahi tahá, naʻe fakamavaheʻi pē ʻe he kakai Siú kinautolu, pea ko ʻenau tui fakalotú maʻanautolu pē” (Grant Adamson, “Greco-Roman Religion and the New Testament,” ʻi he New Testament History, Culture, and Society: A Background to the Texts of the New Testament, ed. Lincoln H. Blumell [2019], 195; vakai foki, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Kau Senitailé”). Ka neongo ia, naʻe ului ha kakai Senitaile ʻe niʻihi ki he lotu faka-Siú, pea naʻe ʻiloa kinautolu ko e kau malanga. Naʻe ʻi ai foki mo ha kakai Senitaile tokolahi naʻe tohoakiʻi kinautolu ki he ngaahi akonaki ʻo e lotu faka-Siú ka naʻe ʻikai ke nau muimui kakato ki he fono ʻa Mōsesé, pea naʻe ʻiloa kinautolu ko e kau manavahē ʻotua (vakai, Bible Dictionary, “Proselytes”). ʻOku ngali naʻe hoko ʻa e ongo kulupú fakatouʻosi ko ha maʻuʻanga tokoni mahuʻinga ʻo e kau fuofua ului ʻa Paula ki he lotu faka-Kalisitiané.

  3. Frank F. Judd Jr., “The Jerusalem Conference: The First Council of the Christian Church,” Religious Educator, vol 12, no. 1 (2011), 58.

  4. Ngāue 10:2.

  5. Judd, “The Jerusalem Conference,” 61. Naʻe ʻikai ko ha taha malanga ʻa Koniliusi, ʻa ia ko ha Senitaile naʻá ne tali ʻa e tui faka-Siú mo moʻui kakato ʻaki e fono ʻa Mōsesé, kau ai ʻa e kamú (vakai, Bible Dictionary, “Proselytes”).

  6. Bible Dictionary, “Cornelius.”

  7. Vakai, Levitiko 11.

  8. Vakai, Bible Dictionary, “Clean and unclean.”

  9. Boyd K. Packer, “Feed My Sheep,” Ensign, May 1992, 42.

  10. Tremper Longman III and Mark L. Strauss, eds., The Baker Expository Dictionary of Biblical Words (2023), entry 4381, page 1131.

  11. Vakai, Loma 2:11; Sēmisi 2:1; 1 Pita 1:17; 2 Nīfai 26:28, 33; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:16.

  12. Boyd K. Packer, “The Weak and Simple of the Church,” Liahona, Nov. 2007, 7, 9.

  13. Vakai, Teutalōnome 7:9; 1 Nīfai 17:35.

  14. D. Kelly Ogden and Andrew C. Skinner, Verse by Verse: Acts through Revelation (1998), 61.

  15. Vakai, Ngāue 26:28; 1 Pita 4:16.

  16. Vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Hēlota.” Ko Hēlota ko e Lahí ko e tuʻi ia naʻá ne fakalahi ʻa e temipalé mo tuʻutuʻuni ke fakapoongi ʻa e fānau ʻo Pētelihemá ʻi he hili ʻo e ʻaʻahi mai ʻa e Kau Tangata Potó kia Sīsuú (vakai, Mātiu 2).

  17. Vakai, Richard Neitzel Holzapfel and others, Jesus Christ and the World of the New Testament (2011), 157.

  18. Vakai, Ngāue 12:23. Naʻe lau ʻe he faihisitōlia Siu ko Siosefasí ko hono fakaʻapaʻapaʻi lahi ko ia ʻe he kakai Senitaile ʻo Sesaliá ʻa ʻAkilipa ko ha ʻotuá ko e ʻuhinga ia ʻo e tautea fakalangí (vakai, Flavius Josephus, Antiquities of theJews, trans. William Whiston (1875), 18.5.2.

  19. Ko e Sēmisí “ko e tuʻunga faka-Pilitānia ia ʻo e hingoa faka-Hepelū ko e Sēkopé” (Bible Dictionary, “James”).

  20. Naʻe ʻiloa ha mēmipa ʻo e kau fuofua Toko Hongofulu Mā Uá ko Sēmisi ko e foha ʻo ʻAlefiusi, ʻa ia naʻe faʻa ʻiloʻi fakataha mo Sēmisi ko e Siʻí (vakai, Mātiu 10:3; Maʻake 15:40). Naʻe ʻi ai mo ha tangata ʻe taha naʻe hingoa ko Sēmisi ko ha taha ʻo e kau fuofua taki i he Siasí ʻi Selusalemá. Ko e Sēmisi ko ʻení naʻe faʻē-taha mo Sīsū pea ʻoku ngalingali ko e tokotaha ia naʻá ne hiki ʻa e Tohi ʻa Sēmisí (vakai, Ngāue 15:13; Kalētia 1:19; Sēmisi 1:1).

  21. Vakai, Mātiu 17:1–9; 26:36–37; Luke 8:51–56.

  22. Naʻe ui ia ko Sione ʻi he Ngāue 13:5.

  23. Vakai, Ngāue 12:12–17.

  24. Vakai, Colossians 4:10, footnotec.

  25. Vakai, Ngāue 12:25; 13:5. Naʻe fakaiku ʻene mavahe fakafokifaá ke fekeʻikeʻi ai ʻa Paula mo Pānepasa kimui ange (vakai, Ngāue 15:36–40).

  26. Vakai, 1 Pita 5:13.

  27. Vakai, Ngāue 6:6; 8:17–19; 13:3; 19:6; 1 Tīmote 4:14; 2 Tīmote 1:6; mo e Hepelū 6:2, ʻa ia ʻoku ui ai ʻa e founga ko ʻení “ko e tokāteline … ʻo e hilifaki ʻo e nimá,” ʻo ʻuhinga ko ha founga tuʻumaʻu ʻeni ʻi he lotoʻi Siasí.

  28. Vakai, Nōmipa 8:10; 27:18; Teutalōnome 34:9.

  29. Vakai, David M. Calabro, “Nonverbal Communication in the New Testament,” in New Testament History, Culture, and Society: A Background to the Texts of the New Testament, ed. Lincoln H. Blumell (2019), 563–64.

  30. Nicholas J. Frederick, “The Life of the Apostle Paul: An Overview,” ʻi he Blumell, New Testament History, Culture, and Society, 394.

  31. Donald W. Parry and others, Understanding Isaiah (1998), 490.

  32. Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words, entry 1344, peesi 1066.

  33. Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fakatonuhiá, Fakatonuhiaʻí,” Gospel Library.

  34. Ngāue 13:39, New Revised Standard Version; Michael D. Coogan and others, eds., The New Oxford Annotated Bible: New Revised Standard Version, 1583, fakamatala ki he Ngāue 13:39.

  35. Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words, entry 652, peesi 1050.

  36. Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ʻAposetolo.”

  37. Vakai, Loma 16:7; 1 Kolinitō 9:1; 15:7, 9.

  38. Vakai, Frederick, “The Life of the Apostle Paul,” 400.

  39. Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 3:153.

  40. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:22–23; 21:1.

  41. Vakai, Ngāue 11:1–3.

  42. Vakai, Ngāue 13:7, 42, 48; 14:1, 21–23.

  43. Ngāue 14:27.

  44. Ngāue 15:1.

  45. Vakai, Ngāue 15:2; Kalētia 2:2.

  46. Robert J. Matthews, “The Jerusalem Council,” ʻi he Sperry Symposium Classics: The New Testament, ed. Frank F. Judd Jr. and Gaye Strathearn (2006), 260.

  47. ʻI he konifelenisí, naʻe “fokotuʻu ai ʻe Sēmisi ʻoku totonu ke fakaʻehiʻehi ʻa e kakai Senitailé mei ha meʻa ʻe fā fekauʻaki mo hono tauhi ʻo e fono ʻa Mōsesé (vakai, Ngāue 15:20, 29): Kakanoʻi manu ʻoku foaki ki he ngaahi tamapuá; Feʻauakí (angaʻuli fakasekisualé); kakanoʻi manu naʻe ʻikai fakatafé (monumanu naʻe ʻikai fakatafe hono totó), Totó (fekauʻaki mo e fakaʻehiʻehi mei he kakano naʻe ʻikai fakatafé). ʻE fakafaikehekeheʻi ʻe he ngaahi fakataputapui ko ʻení ʻa e kakai Senitaile kuo uluí mei he kakai Senitaile kehé he ko e ngaahi angafai ko ʻení naʻe faʻa hoko ia ʻi ha taimi ko ha konga ʻo e hū ʻa e kakai Senitailé ki honau ngaahi ʻotuá mo e ngaahi ʻotua fefiné” (Jared Ludlow, “The Jerusalem Conference” [digital-only article], Liahona, July 2023, Gospel Library).

  48. Vakai, “The Letter of James,” ʻi he Coogan and others, The New Oxford Annotated Bible, 1767.

  49. Vakai, Kalētia 1:19.

  50. Robert J. Matthews, “Unto All Nations,” ʻi he Studies in Scripture, Volume Six: Acts to Revelation, ed. Robert L. Millet [1987], 39.

  51. Vakai, Loma 2–4; 1 Kolinitō 7:19; Kalētia 5:6; 6:15; Kolose 2:11; 3:11.

  52. Vakai, Ngāue 15:36–37.

  53. Vakai, Ngāue 13:13.

  54. ʻE lava ke maʻu ha tokoni ʻe taha ki he natula ʻo ʻenau taʻe-felotoí ʻi he Kalētia 2:11–14.

  55. Vakai, Kolose 4:10; 2 Tīmote 4:11.

  56. Vakai, 2 Kolinitō 1:19; 1 Tesalonika 1:1; 2 Tesalonika 1:1.

  57. Vakai, Ngāue 15:22, 32.

  58. Vakai, 1 Pita 5:12.