Ngaahi Tokoni Fakafolofolá
Ko e Vahaʻataimi ʻi he Ngata ʻa e Fuakava Motuʻá mo e Kamata ʻa e Fuakava Foʻoú


“Ko e Vahaʻataimi ʻi he Ngata ʻa e Fuakava Motuʻá mo e Kamata ʻa e Fuakava Foʻoú,” Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Foʻoú (2024)

Ko e Vahaʻataimi ʻi he Ngata ʻa e Fuakava Motuʻá mo e Kamata ʻa e Fuakava Foʻoú

Ko e tohi ʻa Malakaí ʻa e fakamuimuitaha ʻi he Fuakava Motuʻá. ʻOku fakaʻaho ʻene kikité ki he 430 BC nai. Hili ʻa Malakaí, naʻe ʻikai ke tau toe maʻu ha lekooti fakatohitapu ʻo ha leʻo fakaepalōfita kuo fakamafaiʻi kae ʻoua kuo toki aʻu ki he Fuakava Foʻoú. ʻOku ʻiloa ʻa e taimi ko ia ʻi he vahaʻa ʻo e Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú ko e taimi ʻi he vahaʻa ʻo e ongo fuakavá. “Naʻe kamata ke vahevahe ʻa e kakai ʻi he fonuá ki ha ngaahi faʻahi mo ha ngaahi kulupu, ʻi he ʻikai ha palōfitá, ʻo takitaha fakamatala ʻene totonu ke fakaʻuhingaʻi ʻa e folofolá mo tataki ʻa e kakaí. Naʻe hōloa ʻa e mahino moʻoni kia Sihová ʻi he ngaahi kulupú ni. Naʻe hoko ai ha fuʻu taimi lōloa ʻo e puputuʻú ʻo toki ngata ʻi he taimi naʻe fekauʻi mai ai ʻe he ʻOtuá ha palōfita foʻou ko Sione Papitaiso, ke kamataʻi ha kuonga fakakosipeli foʻou.”

ʻE lava ke tokoni hono ʻiloʻi ʻo e taimi ʻi he vahaʻa ʻo e Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú ke mahino lelei ange ai kiate kitautolu ʻa e fokotuʻutuʻu ki he ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní.

Naʻe anga fēfē hono maʻu ʻe he kau tangata tohí ha ivi tākiekina mo ha mālohí?

Naʻe ʻohofi ʻe he kau tau ʻa Pāpiloné ʻa Selusalema ʻi he 597 pea mo e 587 BC, ʻo fetuku pōpula ʻa e kau Siu tuʻukimuʻá ki Pāpilone. Naʻa nau ʻave ʻa e kau mēmipa ʻo e ngaahi fāmili ʻo e kau taulaʻeikí mo e houʻeikí, kau ʻātí, kau tufungá, mo e kau tangata mālohi ʻi he taú. Naʻe ʻikai ke ʻave ʻa e kau ngāue ʻi he ngoueʻangá mo kinautolu ʻi he ngaahi tūkui kolo mei he feituʻu ki ʻutá.

mape ʻo e ʻEmipaea Foʻou ʻo Pāpiloné ʻi he 600–587 BC

Naʻe ngāue lahi ʻa e kakai naʻe taki pōpulá ke kei pukepuke ʻenau tui fakalotú mo honau anga fakafonuá neongo hono tākiekina kinautolu ʻe he anga fakafonua ʻo Pāpiloné. Naʻa nau ohi mai ʻa e tohi māhina ʻa Pāpiloné, pea fetongi ʻe he lea faka-Alameá ʻa e lea faka-Hepeluú ʻi heʻenau lea fakaʻahó. Naʻe fakatahataha mai ʻa e kakai naʻe taki pōpulá ki ha ngaahi haʻofanga lotu fakalotofonua ʻi he fakaʻau ke mafola lahi ange ʻa e moihū ʻi he falelotu lahi faka-Siú.

Fakafuofua ki he 538 BC, naʻe ikunaʻi ʻe Sailosi ko e Tuʻi ʻo Peasiá ʻa Pāpilone. Naʻá ne fakaʻatā ʻa e kakai Siú ke nau foki ki honau fonua tupuʻangá ʻo toe langa ʻa e temipalé. Ka naʻe fili ha kakai tokolahi ke nofo pē ʻi Pāpilone. Hili ha meimei senituli ʻe taha mei he tuʻutuʻuni fakapuleʻanga ʻa Sailosí, naʻe fononga ha tangata tohi mo ha taulaʻeiki ko hono hingoá ko ʻĒsela mo ha kulupu ʻo ha kakai naʻe ʻave pōpula ki Selusalema. Naʻá ne akoʻi fakataha mo Nehemaia ʻa e kakaí ke nau talangofua kakato ki he fono ʻa Mōsesé. Naʻe tokoni ʻa ʻĒsela ke kamataʻi ha kuonga foʻou ʻo fakamamafaʻi ai hono lau tauʻatāina ʻo e folofolá.

Ko hono lau ʻe ʻĒsela ʻa e tohi ʻo e fonó ki he kakaí

Ezra Called as Scribe (Ko Hono Ui ʻo ʻĒsela ko ha Tangata Tohí), tā fakatātaaʻi ʻe Robert T. Barrett

Naʻe fokotuʻu ha kulupu foʻou ʻo ha kau tangata tohi ʻo nau hoko ko ha kau faiako tuʻukimuʻa ʻo e fonó, pea naʻa nau muimui pē ki he sīpinga ʻa ʻĒselá. Ko e kau tangata tohí ko ha kakai ako pea ko ʻenau maʻuʻanga moʻuí ko hono tauhi ʻa e lekōtí mo hiki tatau ʻa e ngaahi folofolá. Naʻa nau ako faivelenga ʻa e ngaahi tohi fakalotú ke mahino honau ʻuhingá mo ʻilo ha ngaahi fehālaaki fakatohi. Naʻa nau toe foaki atu ha ngaahi tatau ʻo e folofolá ʻi he kamata ke lahi mai ʻa e ngaahi falelotu lahí. Naʻe kamata ke taukei ʻa e kau kau tangata tohí ʻi hono fakaʻuhingaʻi ʻa e fono ʻa Mōsesé.

Ko e foʻi moʻoni mahuʻinga ki he ʻalu ke toe mālohi ange ʻa e kau tangata tohí ko e liliu ko ia ʻa e tefitoʻi lea fakafonua ʻa e kakaí mei he lea faka-Hepeluú ki he faka-Alameá. Neongo naʻe meimei faitatau pē ʻa e ongo leá ka naʻe ʻi ai pē hono kiʻi kehekehe pea ko e kau Siu ko ia naʻa nau poto pē ʻi he lea faka-ʻAlameá, naʻe faingataʻa ke mahino kiate kinautolu ʻa e folofolá ʻi he lea faka-Hepeluú. Ko ia naʻe pau ke fakafalala ʻa e kakaí ki he kau tangata tohí ke nau lau, fakaʻuhingaʻi, mo fakamatalaʻi ia kiate kinautolu.

ʻOku ʻikai ke fai ha ofo ʻi hono fakaʻuhingaʻi kehekehe ʻe ha ngaahi kulupu kehekehe ʻa e folofolá. Naʻe ʻalu ke lahi ange ʻa e māvahevahé mo e fetōkehekeheʻaki ʻa e sosaieti ʻo e kau Siú koeʻuhí he naʻe ʻikai ke ʻi ai ha kau palōfita ke tataki kinautolu. Naʻe ʻikai ke toe mahino ʻa e ʻuhinga totonu ʻo e fono ʻa Mōsesé, pea pehē pē foki ki he mahino totonu ʻo e hāʻele mai ʻa e Mīsaiá.

Naʻe tākiekina fēfē ʻe he anga fakafonua ʻo Kalisí ʻa e kau Siú?

Naʻe hoko ʻa e kau Kalisí ko e pule foʻou ia ki he māmaní ʻi he senituli hono fā BC. Naʻe taki mai ʻe ʻAlekisānita ko e Lahí ʻene kau taú ʻo nau ikunaʻi ʻa e ʻEmipaea ʻo Peasiá. Naʻe vave ʻene aʻu atu mei ai ki he Hahake Lotolotó, ʻo kapa kotoa ʻa e ngaahi puleʻanga naʻe fou atu aí, ʻo kau ai ʻa Siutea.

ʻI he vahaʻataimi ko ia ʻo e ngaahi ikuna ʻa ʻAlekisānitaá, naʻe haʻu fakataha ai pē mo e kau koloniá, kau fefakatauʻaki koloá, kau tangata nimameaʻá, mo ha kau ngāue mei Kalisi. Naʻe feinga ʻa ʻAlekisānita ke fakatahatahaʻi hono ʻemipaeá ʻaki hono fakamafola atu ʻa e anga fakafonuá mo e lea faka-Kalisí. Naʻe tupulaki ʻa e ngaahi laipeli faka-Kalisí, fale vaʻingá, ngaahi ʻapiako fakafilōsofeá mo hono akoʻi ʻo e lea fakafonuá, fale faiʻanga faivá, mo e ngaahi fakatahaʻanga alēlea fakakoló ʻi he ngaahi tukui kolo kotoa ʻo e ʻemipaeá. ʻOku faʻa ui ʻa e mafola ko ʻeni ʻo e anga faka faka-Kalisí ko hono akoʻi ʻo e anga fakafonua motuʻa ʻo Kalisí (Helenism).

Naʻe loto-fiemālie pē ha kau Siu ʻe niʻhi ke nau ohi mai ʻa e ngaahi tōʻonga moʻui ʻa Kalisí. Naʻe momou ha niʻihi pea nau tui kapau te nau fai ʻa e meʻa ko iá ʻe matavaivai honau tuʻunga totonu ko e kakai Siú. ʻI he taimi ko ʻení, naʻe mavahe atu ha kau Siu tokolahi mei Siutea ʻo nofo ʻi he ngaahi kolo kehe ʻo Kalisí, ʻo toe mafola lahi atu ange ai ʻa e kau Siú. Naʻe tokoni kimui ange ʻa e ngaahi tūkui koló mo e ngaahi falelotu lahi ʻo e kau Siú ʻi hono kotoa ʻo e ʻotu Meteleniané ki he mafola lahi atu ʻa e tui faka-Kalisitiané.

Naʻe iku ʻa e mafola ʻa e angafakafonua ʻo Kalisí ki hano liliu foʻou ʻo e ngaahi folofola Hepeluú ki he lea faka-Kalisí. Ko e fuofua liliu faka-Kalisi ʻoku kei tauhi maí ko e Sepituasinití (Septuagint) ʻa ia naʻe fai ʻi ʻAlekisenitulia, ʻIsipite. Naʻe hoko ʻa e liliu ko ʻení ko e folofola ia naʻe fakaʻaongaʻi lahi taha ʻe he kau Kalisitiane ʻi he kuonga muʻá ki hono fakamafola atu ʻo e ongoongoleleí ki he ngaahi fonua kehe mei Palesitainé.

Naʻe tākiekina fēfē ʻe he angatuʻu ʻa e kau Makapeó ʻa e kakai Siú?

Hili e pekia ʻa ʻAlekisānita ko e Lahí, naʻe vahevahe hono ʻemipaeá ʻe heʻene kau ʻeikitaú. Naʻe fokotuʻu ʻe Selekusi ko e taha ʻo ʻene kau ʻeikitaú ha ʻemipaea pē ʻoʻona. Naʻe aʻu ki ha taimi, naʻe puleʻi mai ʻe he kau taki Seleusití ʻa Palesitaine. ʻI he 167 BC, naʻe feinga ha taha ʻo e kau taki ko ʻení ke ne fakamālohiʻi ʻa e anga fakafonua faka-Kalisí mo e tui fakalotú ʻi he kau Siú. Naʻa nau fakaʻauha ʻa e temipale ʻi Selusalemá. Naʻa nau feilaulauʻi ha fanga puaka ʻi he ʻōlita ʻo e temipalé, ʻa ia naʻe lau ʻi he fono ʻa Mōsesé, ʻoku taʻemaʻá. Naʻe tapui ʻa e kau Siú mei hono tauhi ʻo e sāpaté, ngaahi fakafiefiá, mo hono fai ʻo e kamú.

Naʻe hanga ʻe he ngaahi tōʻonga mo e fakangatangata ko ʻení ʻo fakaʻitaʻi e kau Siú. Ko hono olá, naʻe taki ʻe ha taulaʻeiki ko Mataiasi mo hono ngaahi foha ʻe toko nimá ha fakafepaki angatuʻu. Naʻe faifai pea hoko hono foha ko Siutasí ko e taki ʻo e kau angatuʻú. Naʻe foaki kiate ia ʻa e hingoa ko e Makapeó, ʻa ia ko hono ʻuhingá ko e “hāmalá.”

Naʻe toe kapa ʻe he kau tau ʻa Makapeó ʻa Selusalema pea toe fakatapui ʻa e temipalé. ʻOku fakamanatua ʻe he Kātoanga ʻo e Fakatapuí (Hanukkah) ʻa e meʻa mahuʻinga ko ʻení. Naʻe faifai pea ola lelei hono fokotuʻu ʻe he kau taki ʻo e kau tau Makapeó ha puleʻanga tauʻatāina maʻá e kau Siú ʻa ia ko ʻene toki fuofua hoko ia ha meʻa pehē hili ha taʻu ʻe 400 tupu. Naʻe hoko leva ʻa Saimone ko e foha ʻo Mataiasí ko ha taulaʻeiki lahi mo ha kōvana ʻo Siutea, pea fokotuʻu ai ʻa e haʻa tuʻi Hasimoní.

Ko hai ʻa e kau Fālesí?

Naʻe takimuʻa mai ha ongo kulupu ʻo e kau Siú ʻi he senituli hono uá BC: ʻa ia ko e kau Fālesí mo e kau Sātusí.

Ko e kau Fālesí ko ha kulupu ia ʻo ha kau Siu mamahiʻi lotu ʻa ia ʻe lava pē ke ʻuhinga hono hingoá ko e “fakamavaheʻi.” ʻE lava pē ke fakafekauʻaki ʻeni mo ʻenau fakafepakiʻi ʻa e pule ʻa e haʻa tuʻi Hasimoní. ʻE toe lava pē foki ʻo fakaʻuhingaʻi ia ki heʻenau feinga ke fakamavaheʻi kinautolu mei he kau senitaile taʻemaʻá. Naʻe fakapapauʻi ʻe he kau Fālesí te nau muimui pau ki he fono ʻa Mōsesé, ko hono fakafepakiʻi ia ʻo e ivi tākiekina ʻo Kalisí. Naʻe hanga ʻe heʻenau tuiaki ke maʻa ʻa e ngaahi ouaú ʻo nau fakahalaiaʻi ai ha faʻahinga taha pē ʻoku ʻikai ke talangofua ki heʻenau laó mo e tukufakaholó. Ko hono fakalūkufuá, naʻe fakafepaki lahi ʻa e kau Fālesí kia Sīsū Kalaisi.

Ko e talanoa ʻa Sīsū ki he kau Fālesi ʻi Selusalema

Makehe mei he fono ʻa Mōsesé, naʻe kei pukepuke ʻe he kau Fālesí ʻa e fono naʻe ʻikai ke tohi, pe tukufakaholó. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he fono naʻe ʻikai ke tohí ʻa e founga ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e fono ʻa Mōsesé. Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni mo e ngaahi fakamatala ki he anga hono moʻui ʻaki ʻa e fono ʻa e ʻOtuá. Naʻe tala ʻe he kau Fālesí ko e ngaahi lao mo e ngaahi akonaki ko ʻení naʻe ʻohifo ia meia Mōsese kia Sōsiua, pea naʻá ne ʻoange ia ki he kaumātuʻa ʻo ʻIsilelí, ʻo nau toki tuku hifo ia ki he kau palōfitá. Naʻe tui ʻa e kau Fālesí naʻe tatau pē ʻa e mafai ʻo e fono tukufakaholo ko ʻeni naʻe ʻikai ke tohí mo e folofola kuo tohí. Naʻe faʻa hanga ʻe heʻenau ngaahi akonakí ʻo tukuhifo ʻa e tui fakalotú ki ha ngaahi tuʻutuʻuni pau ke muimui ki ai. Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi taimi naʻe faʻa fepakipaki ai ʻa Sīsū mo e kau Fālesí ʻi he fono naʻe ʻikai ke tohí pe “tukufakaholo ʻa e kaumātuʻá.”

Naʻe tui ʻa e kau Fālesí ki he moʻui hili ʻa e maté, kau ʻāngeló mo e ngaahi laumālié, ko ha toetuʻu fakataautaha, mo ha fakamaau aofangatuku.

Ko hai ʻa e kau Sātusí?

Neongo naʻe meimei ke haʻu e kau Fālesí mei he kakai angamahení, ka naʻe haʻu ʻa e kau Sātusí ia mei he kalasi māʻolunga ʻo e sosaietí. Naʻa nau fakafofongaʻi ʻa e kalasi tuʻumālie ʻa ia naʻa nau tali lelei ʻa e anga fakafonua faka-Kalisí. Ko e tokolahi taha ʻo ʻenau kulupu lotú ko e kau taulaʻeiki naʻe ngāue ʻi he temipalé.

ʻOku ʻikai ke fakapapauʻi honau tupuʻangá. ʻOku tui ʻa e kau mataotao ʻe niʻihi ʻoku maʻu ʻa e foʻi lea ko e Sātusí mei ha foʻi lea ʻoku ʻuhinga ko e “māʻoniʻoni.” Ko ia ai, ʻe lava ke ʻuhinga ʻa e hingoá ki ha “tokotaha māʻoniʻoni.” Ka ʻoku tui ha kau ako mataotao kehe ia naʻe maʻu ʻa e foʻi lea Sātusí mei he hingoa ko e Sātokí, ko e taulaʻeiki lahi ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e Tuʻi ko Tēvitá mo e Tuʻi ko Solomoné. Mahalo naʻe hanga ʻe he kau Sātusí ʻo fakafehokotaki kinautolu ki he fāmili ʻo Sātokí ke poupouʻi ʻenau tala ʻoku nau maʻu ha mālohi mo ha mafai ki he temipalé.

Naʻe tui pē ʻa e kau Sātusí ia ki he fono kuo tohí ʻo hangē ko ia ʻoku ʻi he Tolá [Torah] (ko e ʻuluaki tohi ʻe nima ʻo e Fuakava Motuʻá). Naʻa nau fakafisingaʻi ʻa e tui ki he kau ʻāngeló mo e ngaahi laumālié, ko e Toetuʻú, mo e moʻui hili ʻa e maté. Naʻa nau fakamamafaʻi ʻoku mahuʻinga ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi feilaulau ʻi he temipalé ki hono tauhi ha vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá. Naʻa nau fakafepakiʻi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene fakamaʻa ʻa e temipalé, ʻa ia naʻa nau sio ki ai ko hano fakafepakiʻi ia honau mafaí.

Naʻe uesia fēfē ʻe he pule ʻa Lomá pea mo Hēlota ko e Lahí ʻa e kau Siu ʻi Siuteá?

Naʻe ʻikai ke fuʻu fuoloa ʻa e tauʻatāina ʻa e kau Siú. ʻI he hoko fakafokifā ʻa e tau fakalotofonua ʻi he vahaʻa ʻo e kau Siu ʻi Siutea naʻa nau feʻauʻauhi ki he mafai pulé, naʻe hū mai ʻa e kau Lomá ʻo kau ai. Naʻe kapa ʻe he ʻeikitau Loma ko Pomupeí ʻa Selusalema ʻi he 63 BC, pea kuo toe kapa leva ʻa e fonua ko Siuteá. Naʻe faifai pea fokotuʻu ʻe Loma ʻa Hēlota ko e Lahí ke ne puleʻi ʻa Siutea.

Naʻe fiemālie ʻa e kau Lomá ʻia Hēlota koeʻuhí he naʻá ne lava ʻo fakamelino ha vahefonua naʻe faʻa hoko ai ha palopalema. Naʻe lava ʻa Hēlota ʻo hoko ko ha pule lelei. Naʻá ne fakalahi mo fakamālohia ʻa e ngaahi kauʻāfonua ʻo Siuteá. ʻI heʻene tokoní mo e ivi takiekiná, naʻe lava ke maʻu ai ʻe he kau Siú ha tauʻatāina ke lotu ʻi ha faʻahinga feituʻu pē ʻi he ʻEmipaea Lomá. Naʻe toe fakaleleiʻi foki mo fakalahi ʻe Hēlota ʻa e temipale ʻi Selusalemá, ʻa ia naʻe ʻiloa kimui ko e temipale ʻo Hēlotá.

ko e sīpinga ʻo e temipale ʻo Hēlotá ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻa e sio ki ai ʻi he AD 67

Naʻe toe ʻiloa foki ʻa Hēlota ʻi heʻene anga-fītaʻá. Naʻá ne fakamelemoʻi ʻa e taulaʻeiki lahí ʻa ia ko e tuongaʻane hono uaifí, koeʻuhí ka ne lava ʻe ia ʻo toe fokotuʻu ha taulaʻeiki lahi foʻou. Naʻá ne fakafepakiʻi fefeka mo fakamamahiʻi ha faʻahinga taha pē ʻoku ngalingali te ne faʻufaʻu ke liukavaʻi ia. ʻI heʻene huʻuhuʻú, naʻá ne fekauʻi ke tamateʻi hono uaifi ko Meleané. Kimui ange aí, naʻá ne tuʻutuʻuni ke fakapoongi foki mo hona ongo fohá. ʻI heʻene manavahē ki he ongoongo ʻo hono ʻaloʻi ʻo e Mīsaiá, naʻá ne tuʻutuʻuni ke tamateʻi ʻa e fānau taʻu ua mo siʻi ange ʻi Pētelihemá.

Hili ʻa e pekia ʻa Hēlota ʻi he 4 BC, naʻe vahevahe hono puleʻangá ʻi hono ngaahi foha ʻe toko tolú. Naʻe puleʻi ʻe ha taha ʻo kinautolu, ʻa ia ko Hēlota ʻAnitipasi ʻa Kāleli. Ko e Hēlota ia naʻe lahi taha ʻa e toutou talanoa ki ai lolotonga ʻa e taimi ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisí.

Naʻe hanga ʻe he kau Lomá ʻo tukuange ʻa e foha ʻo Hēlota ko ʻAsilasí mei heʻene pule ʻi Siuteá koeʻuhí ko e ngaahi fepakipaki ʻi aí. Naʻe kamata ʻi he AD 6 ʻa hono fokotuʻu ʻe Loma ha kau kōvana ki he vahefonua ʻo Siuteá. Naʻe fokotuʻu ʻa Ponitiusi Pailato ko ha kōvana ʻi he AD 26.

ko e mape ʻo e ʻEmipaea Lomá ʻi he taimi naʻe ʻaloʻi ai ʻa Kalaisí

Ko hai ʻa e kau Helotianí pea mo e kau Seilotí?

Naʻe saiʻia ha kulupu ʻo e kau Siú ki he pule ʻa Hēlota ʻAnitipasí pea naʻa nau tapou ki he kakaí ke poupouʻi ia. Ko hono ʻuhinga ia naʻe ui ai kinautolu ko e kau Helotianí. Naʻa nau faʻa kau fakataha mo e kau Fālesí ke fakafepakiʻi ʻa Sīsū koeʻuhí he naʻa nau pehē ʻokú Ne tuʻu fakatuʻutāmaki ki heʻenau ngaahi taumuʻa fakapolitikalé.

Naʻe kehekehe e anga e vakai ʻa e kau Helotianí mei he kau Seilotí. Naʻe fakafepakiʻi ʻe he kau Seilotí e pule ʻa Lomá ʻo nau fakaʻamu ke tauʻatāina e kau Siú. Naʻe pehē ʻe he kau Seilotí ʻoku lelei pē ʻa e fetāʻakí ʻi hono feinga ke liua ʻa Lomá. Hili ʻa e pekia ʻa Sīsuú, naʻe takimuʻa ʻa e kau Seilotí ʻi he feinga ke liukavaʻi ʻa Lomá ʻo iku ai ki hono fakaʻauha ʻo Selusalema ʻi he AD 70.

Ako Lahi Ange

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Bible Dictionary, “Malachi,” Gospel Library.

  2. S. Kent Brown mo Richard Neitzel Holzapfel, “Ko e Taʻu ʻe 500 ne Molé: Meia Malakai kia Sione Paptaiso,” Liahona, Tīsema 2014, 56.

  3. Vakai, Bible Dictionary, “Captivities of the Israelites,” “Scribe,” Gospel Library; Joshua M. Matson, “Bridging the Biblical Gap: The History of Judea between the Testaments of the Bible,” ʻi he Hilton and Frederick, Learn of Me, 17–18; vakai foki, 2 Tuʻi 24–25; 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 36; Selemaia 39.

  4. Vakai, Matson, “Bridging the Biblical Gap,” 18.

  5. Vakai, ʻĒsela 1.

  6. Vakai, ʻĒsela 7:1–10; vakai foki, Nehemaia 8:9–12.

  7. Vakai, Nehemaia 8:5–8.

  8. Vakai, Richard Neitzel Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament: An Illustrated Reference for Latter-day Saints (2009), 215.

  9. Vakai, Nehemaia 8:5–8; Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament, 348.

  10. Vakai, Brown and Holzapfel, “Ko e Taʻu ʻe 500 ne Molé,” 59–60.

  11. Vakai, Matson, “Bridging the Biblical Gap,” 23.

  12. Vakai, Matson, “Bridging the Biblical Gap,” 24.

  13. Vakai, Bible Dictionary, “Diaspora,” “Dispersion.”

  14. Vakai, Holzapfel and others, Jesus Christ and the World of the New Testament, 8.

  15. Vakai, Levitiko 11:7; Teutalōnome 14:8.

  16. Vakai, Brown mo Holzapfel, “Ko e Taʻu ʻe 500 ne Molé,” 58; Matson, “Bridging the Biblical Gap,” 23–25.

  17. Bible Dictionary, “Maccabees,” Gospel Library.

  18. Matson, “Bridging the Biblical Gap,” 26; vakai foki, Bible Dictionary, “Feasts.”

  19. ʻE toe lava pē foki ke maʻu ʻa e foʻi lea ko e Fālesí mei he foʻi veape faka-Hepelū ʻoku ʻuhinga “ke fakamatalaʻi.” ʻE lava ke ʻuhinga ʻeni ki he fatongia ʻo e kau Fālesí ki hono fakamatalaʻi e fono ʻa Mōsesé (vakai, Richard Neitzel Holzapfel and S. Kent Brown, Between the Testaments: From Malachi to Matthew [2002], 178); vakai foki, Bible Dictionary, “Pharisees,” Gospel Library.

  20. Vakai, Jennifer C. Lane, “Hostility toward Jesus: Prelude to the Passion,” ʻi he Hilton and Frederick, Learn of Me, 147–60; Holzapfel and Brown, Between the Testaments, 177–81.

  21. Vakai, Sione 11:55–57.

  22. Vakai, Avram R. Shannon, “Rabbinic Literature and the New Testament,” in Blumell, New Testament History, Culture, and Society, 125.

  23. Vakai, Fakahinohino ki he Folofolá, “Fālesí,” Gospel Library.

  24. Vakai, Maʻake 7:3; vakai foki, veesi 1–13.

  25. Vakai, Holzapfel and others, Jesus Christ and the World of the New Testament, 27.

  26. Vakai, Bible Dictionary, “Sadducees,” Gospel Library.

  27. Vakai, Holzapfel and Brown, Between the Testaments, 181.

  28. Vakai, Holzapfel and Brown, Between the Testaments, 182; D. Kelly Ogden and Andrew C. Skinner, Verse by Verse: The New Testament, vol. 1, The Four Gospels (2006), 752.

  29. Vakai, Mātiu 21:12–16, 23–27; 26:3–4; Sione 2:13–22.

  30. Vakai, Holzapfel and Brown, Between the Testaments, 81–83.

  31. Vakai, Bible Dictionary, “Roman Empire,” “Herod,” Gospel Library.

  32. Vakai, Matson, “Bridging the Biblical Gap,” 33.

  33. Vakai, Holzapfel and Brown, Between the Testaments, 93; Matson, “Bridging the Biblical Gap,” 33.

  34. Vakai, Mātiu 2:16–18.

  35. ʻOku ʻi ai ʻa e fakamoʻoni naʻe pekia ʻa Hēlota ʻi he 4 BC (vakai, Richard Neitzel Holzapfel, “King Herod,” BYU Studies, vol. 36, no. 3, [1996–97], 55, 63, 68). Naʻe fokotuʻu ʻa e founga ki he lau ʻahó ʻi he BC (“kimuʻa ʻia Kalaisi”) mo AD (Anno Domini, ko e lea faka-Latina ki he “ʻi he taʻu ʻo e ʻEikí”) ʻa ia naʻe fokotuʻu ia ʻe ha mōnike Kalisitiane ʻi he senituli onó AD. ʻOku fehangahangai ʻa e taʻu naʻe mate ai ʻa Hēlotá mo e founga lau ʻaho ko ʻení koeʻuhí ʻi he fakamatala ʻa Mātiú, naʻe tuʻi ʻa Hēlota ia ʻi he taimi naʻe ʻaloʻi mai ai ʻa Sīsū ʻi Pētelihemá (vakai, Mātiu 2:1). ʻOku tau ʻiloʻi foki meia Mātiu naʻe toki ʻilo kimui ʻe he Kau Tangata Potó ʻa Sīsū ʻi Pētelihema ko ha tamasiʻi kei siʻi. Hili pē ʻenau ʻaʻahí, naʻe tuʻutuʻuni ʻe Hēlota ke tamateʻi ʻa e fānau taʻu ua mo siʻi ange kotoa pē ʻi Pētelihema. Kapau ʻoku tonu ʻa e ʻaho pekia ʻo Hēlotá, pea ʻoku fakamahino mai heni ta naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū ia kimuʻa ʻi he 4 BC. ʻOku ʻikai ke tui tatau ʻa e kau ako mataotaó ki he ʻaho totonu naʻe ʻaloʻi ai ʻa e Fakamoʻuí (vakai, Lincoln H. Blumell and Thomas A. Wayment, “When Was Jesus Born: A Response to a Recent Proposal,” BYU Studies, vol. 51, no. 3 [2012], 53–81).

  36. Vakai, Mātiu 14:1; Maʻake 6:14; Luke 9:7; 13:31; 23:7–15; vakai foki, Matson, “Bridging the Biblical Gap,” 34.

  37. Ko ʻAsilusi ʻa e tuʻi ʻoku lau ki ai ʻi he Mātiu 2:22.

  38. Vakai, Matson, “Bridging the Biblical Gap,” 34.

  39. Vakai, Mātiu 22:15–22; Maʻake 3:6; Ogden and Skinner, Verse by Verse, 746.

  40. Vakai, Holzapfel and Brown, Between the Testaments, 202–6.