“Ko ha ʻTaʻofiʼ ʻi Kana,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá (2024)
“Ko ha ‘Taʻofi’ ʻi Kana,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá
Sune 1989–Nōvema 1990
Ko e “Taʻofi” ʻi Kaná
Ko e kei faivelenga neongo ʻoku ʻikai lava ʻa e Kāingalotú ke fakatahataha
Naʻe ngāue fakafaifekau ʻa ʻĀlisi Sionisoni ʻi hono fonua tupuʻanga ko Kaná. Naʻá ne saiʻia ʻi hono vahevahe ʻene fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí mo tokoni ke tupulaki ʻa e Siasí.
Kau Māʻoniʻoní, 4:492–93
ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe maʻu ai ʻe ʻĀlisi ha ongoongo fakamamahi. Kuo pehē ʻe he puleʻanga ʻi Kaná he ʻikai toe ʻi ai ha ngaahi fakataha ʻa e Siasí. He ʻikai lava ke toe faiako ʻa e kau faifekaú.
Kau Māʻoniʻoní, 4:493
Naʻe fekau ʻe he kau ʻōfisa polisí ʻa e kau faifekaú ke nau mavahe mei honau ngaahi fale nofoʻangá pea ʻave ʻenau pasikalá. Naʻe tuku pōpula ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Siasí. Naʻe lokaʻi ʻe he kau sōtiá ʻa e ngaahi fale ʻo e Siasí pea naʻe ʻikai ke nau loto ke hū mai ha taha ki loto. Naʻe ui ʻeni ʻe he kakaí ko e “taʻofí.”
Kau Māʻoniʻoní, 4:493–94
Naʻe pau ke foki ʻa e kau faifekaú ki ʻapi. Naʻe ʻalu ʻa ʻĀlisi ʻo nofo mo hano kaungāmeʻa ʻi ha kolo ʻe taha. Naʻá ne hohaʻa naʻa ʻikai lava ke ne fakaʻosi ʻene ngāue fakafaifekaú.
Kau Māʻoniʻoní, 4:494
Naʻe puputuʻu, loto-mamahi, mo ilifia ʻa e Kāingalotu ʻi Kaná. Naʻa nau fifili pe ko e hā ʻa e fehalaaki kuo nau faí. Te nau toe lava nai ʻo ʻalu ki he lotú?
Kau Māʻoniʻoní, 4:494
Neongo naʻe ʻikai ke nau lava ʻo fakataha mo honau ngaahi uōtí, ka naʻe kei ʻofa pē ʻa e Kāingalotú ki he ʻEikí mo fie hū kiate Ia. Naʻa nau fakahoko ha ngaahi houalotu sākalamēniti ʻi honau ngaahi ʻapí. Naʻe tāpuakiʻi ʻa e maá mo e vaí ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ne nau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí pea tufa ia ki he toenga ʻo e fāmilí.
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:32; Kau Māʻoniʻoní, 4:495
Hili ha ngaahi māhina, ʻoku kei hoko atu pē ʻa e taʻotaʻofí. Naʻe hivaʻi ʻe he Kāingalotú ha ngaahi himi mo feakoʻiʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi honau ʻapí. Naʻa nau feʻaʻahiʻaki ke tokoni ke fakamālohia ʻenau tuí. Naʻa nau tuku mavahe ʻenau vahehongofulú ke totongi ʻi he taimi ʻe lava ke nau foki ai ki he lotú. Naʻa nau lotu mo ʻaukai ke ngata ʻa e taʻotaʻofí.
Kau Māʻoniʻoní, 4:516–17
Hili ha māhina ʻe 18, naʻe fakakaukau ʻa e puleʻangá ʻe lava ke toe fakahoko ʻe he Siasí ha ngaahi fakataha. Naʻe kole ange ʻe ha palesiteni fakamisiona foʻou ke talanoa kia ʻĀlisi, ʻa ia kuó ne hoko ʻi he taimí ni ko ha tokotaha ako ʻi he kolisí. Naʻá ne fehuʻi ange, “Te ke loto ke toe foki mai ʻo ngāue fakafaifekau hili ʻa e akó?” Naʻe talaange ʻe ʻĀlisi, “ʻIkai. ʻOku ou fie ngāue ʻi he taimí ni pē!”
Kau Māʻoniʻoní, 4:517–19
Naʻe fiefia ʻaupito ʻa ʻĀlisi mo e Kāingalotu kehé ʻi heʻenau lava ʻo toe ʻalu ki he lotú! ʻI he ʻuluaki Sāpate hili ʻa e taʻotaʻofí, naʻe houa ʻe ua ʻa e houalotu sākalamēnití koeʻuhí naʻe fiemaʻu ʻe ha kakai tokolahi ke fai ʻenau fakamoʻoní. Naʻa nau fevahevaheʻaki ʻa e founga kuo tāpuekina ai kinaua ʻe he ʻEikí mo tokoni ke tauhi maʻu ʻenau tuí ke mālohí.
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 20:75; Kau Māʻoniʻoní, 4:518