“Fahiʻanga Papa Hauní,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá (2024)
“Fahiʻanga Papa Hauní,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá
ʻOkatopa 1838–Fēpueli 1839
Fahiʻanga Papa Hauní
Ko ha ʻohofi mo ha mana
Naʻe taʻu 11 ʻa Uiliate Sāmita. Naʻe nofo hono fāmilí ʻi he Fahiʻanga Papa Hauní, Mīsuli mo ha Kāingalotu kehe. Naʻa nau loto ke nau fakataha vave mo e Kāingalotu ʻi Hihifo Mamaʻó.
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:7–8; Kau Māʻoniʻoní, 1:385–86
ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe fakataha ai ʻa Uiliate mo ʻene tamaí mo hono ongo tokoua ko Satiasi mo ʻAlamaá. Fakafokifā kuo nau fanongo ki he ngaahi pā ʻa e fana mo e kikī. Kuo omi ha kakai ke ʻohofi ʻa e Kāingalotú.
Kau Māʻoniʻoní, 1:386–87
Naʻe lele ʻa e tokotaha kotoa ke nau hao. Naʻe toitoi ha kau tangata mo ha fānau ʻi he fale tuki ukameá. Naʻu hū foki ki ai mo e tamai mo e ongo tokoua ʻo Uiliatí, ka naʻe mavahevahe ʻa Uiliate meiate kinautolu. Naʻá ne toitoi ʻi mui ʻi ha fokotuʻunga fefie. Naʻá ne fanongo ki he pā ʻa e ngaahi faná ʻi he feituʻu naʻá ne ʻi aí.
Naʻe lele ʻa Uiliate ki ha ngaahi feituʻu ke toitoi ai. Naʻe faifai kuo ʻikai toe pā ha fana. Kuo mavahe ʻa e kau ʻohofí mei he Fahiʻanga Papa Hauní.
Kau Māʻoniʻoní, 1:391
Naʻe haʻu ʻa Uiliate ki he fale tuki ukameá ke kumi hono fāmilí. Kuo tāmateʻi ʻene tamaí mo Satiasi. Ka naʻe kei moʻui pē ʻa e tehina ʻo Uiliate ko ʻAlamaá.
Kau Māʻoniʻoní, 1:391
Naʻe fanaʻi ʻa ʻAlamā ʻi hono alangá. Naʻá ne lavea lahi. Naʻe fua hake ʻe Uliate ʻa ʻAlamā ʻo ʻave ia ki he tēniti honau fāmilí.
Kau Māʻoniʻoní, 1:391–92
Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe he faʻē ʻa Uiliate ko ʻAminataá, pe te ne tokoniʻi fēfē nai ʻa e alanga ʻo ʻAlamaá. Ka naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá. Naʻá ne lotu, pea naʻá ne fanongo ki ha leʻo naʻá ne talaange ʻa e meʻa totonu ke ne faí.
Kau Māʻoniʻoní, 1:392
Naʻe fufulu ʻe ʻAmanitā ʻa e lavea ʻo ʻAlamaá ʻaki ʻa e efuefu. Hili ia peá ne momosi ha akaʻi ʻakau ʻo ne ʻai ki hono laveá. Naʻá ne lalava hono alangá ʻaki ha konga tupenu. Naʻá ne talaange “Tokoto pehē ai pē ʻo ʻoua te ke toe ngaué, kae hanga ʻe he ʻEikí ʻo ngaohi haʻo alanga foʻou.”
Kau Māʻoniʻoní, 1:392–93
Naʻe pehē ʻe he kōvana ʻo Mīsulí kimui ange, kuo pau ke mavahe ʻa e Kāingalotú mei he vahefonuá ka ʻikai ʻe tāmateʻi kinautolu. Ka naʻe teʻeki ai pē ke sai ʻa e alanga ʻo ʻAlamaá. Naʻe lotu ʻa ʻAmanitā ʻo kole ha tokoni ki he ʻEikí. Naʻe talaange ʻe ha leʻo kiate ia, he ʻikai teitei liʻaki ʻe Sīsū ʻa hono fāmilí. Naʻe ongoʻi ʻe ʻAmanitā he ʻikai pē ke fakalaveaʻi ia ʻe ha faʻahinga meʻa.
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:83; Kau Māʻoniʻoní, 1:412, 419–20
ʻI he hili pē e lotu ʻa ʻAmanitaá, naʻá ne fanongo ki he kikī ʻa ʻene fānaú. Naʻá ne lele ke kumi kinautolu, ʻi heʻene maʻú, naʻe ʻosi lele takai ʻa ʻAlamā. Naʻá ne talaange, “Mami kuó u sai au ia!” Naʻe fakamoʻui hono alangá! Ko ha mana ia mei he ʻEikí. Naʻe mavahe ʻa ʻAmanitā mo ʻene fānaú mei Mīsuli ke kumi ha feituʻu malu fakataha mo e toenga ʻo e Kāingalotú.
Kau Māʻoniʻoní, 1:420