“Ko e Fāmili Siakisoní,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá (2024)
“Ko e Fāmili Siakisoní,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá
Mē–Nōvema 1856
Ko e Fāmili Siakisoní
Ko ha fononga ʻo e tuí mo ha fakahaofi
Hili e ʻalu ʻa e fuofua kulupu ʻo e Kāingalotú ki he Teleʻa Sōlekí, naʻe lauafe foki mo ha Kāingalotu kehe naʻa nau ō. Naʻá na fononga ʻi ha fononga lōloa, pea naʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻEikí. Ko e fāmili ʻe taha naʻa nau fakahoko ʻa e fonongá ko e fāmili Siakisoní. Naʻa nau liʻaki honau ʻapi ʻi ʻIngilaní pea naʻa nau fiefia ke ō ʻo tokoni ki hono langa ʻe he Kāingalotú ʻa Saioné.
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136:1–11; Kau Māʻoniʻoní, 2:259–60
Naʻe kolosi ʻa e fāmili Siakisoní ʻi he tahí ʻi ha vaka. Naʻa nau heka lēlue leva ʻi he konga ʻo e fonongá ki he Teleʻa Sōlekí. Pea pau leva ke nau lue ʻi he toenga ʻo e fonongá.
Kau Māʻoniʻoní, 2:259–60
Naʻa nau faʻu ha kiʻi saliote toho tangata siʻisiʻi ke ʻave ai ʻenau meʻakaí, valá, mo e ngaahi meʻa kehe naʻa nau loto ke ʻavé. Naʻe hao ha Kāingalotu tokolahi ki he teleʻá ʻi he foungá ni.
Kau Māʻoniʻoní, 2:260–64
Naʻe toho ʻe ʻElisapeti mo ʻĒlone Siakisoni ʻena saliote toho tangata mamafá. Naʻe lue lalo ʻena fānaú, Māʻata, Mele, mo ʻĒlone ko e Siʻí. Ko ha ngāue naʻe faingata‘a. Naʻa nau fakaʻamu ke nau aʻu ki he teleʻá kimuʻa ʻi he faʻahitaʻu momokó. Ka ʻi he hoko mai ʻa e faʻahitaʻu fakatōlaú, naʻe kei mamaʻo pē ʻa e hala ke nau fononga aí. Naʻe kamata ke momoko, pea naʻe fakaʻau ke ʻosi ʻenau meʻakaí.
Kau Māʻoniʻoní, 2:260–64, 267, 270–71
ʻI Sōleki Sití, naʻe ʻiloʻi ʻe Pilikihami ʻIongi fekauʻaki mo e Kāingalotu naʻe omi ki he teleʻá. Naʻá ne hohaʻa kiate kinautolu. ʻI he ʻaho hono hokó ʻi he lotú, naʻá ne talaange ki he tokotaha kotoa pē ʻoku faingataʻaʻia ʻa e Kāingalotu ko ʻení. Naʻá ne kole ange ke nau fakafonu ʻa e ʻū salioté ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻe fiemaʻu ʻe he Kāingalotú. Naʻá ne pehē, “Mou ʻalu atu ʻo ʻomi ʻa e kakai ko iá.”
Kau Māʻoniʻoní, 2:267–69
Naʻe toʻo ʻe he houʻeiki fafine ʻi he fakatahá ʻa ʻenau ngaahi sitōkeni māfaná ʻo faʻo ki he ʻū salioté. Naʻe foaki ʻe ha niʻihi kehe ʻenau meʻakaí, sipi kafú, suú, mo e valá. Hili ha ʻaho ʻe ua mei ai, naʻe mavahe ha kau tangata ʻe toko 50 tupu mo ha ngaahi saliote ʻe 20 mei he teleʻá ke nau ō ʻo tokoni.
Kau Māʻoniʻoní, 2:269
ʻI he kei luelue ʻa e fāmili Siakisoní, naʻe kamata ke tō ʻa e sinoú. Naʻe puke lahi ʻaupito ʻa ʻĒlone. Naʻe faingataʻa ke ne lue. Naʻe fiemaʻu ke kolosi ʻa e Kāingalotú ʻi ha vaitafe momoko, pea naʻe toe vaivai ange ai ʻa ʻĒlone. ʻI he pō ko iá, naʻe mālōlō ʻa ʻĒlone. Ko e meʻa fakamamahí, he naʻe pau ke kei hoko atu pē ʻa e fononga hono fāmilí kae tuku ia.
Kau Māʻoniʻoní, 2:271–74
ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe lahi ange ʻa e sinoú ʻi he kelekelé. Naʻe teke mo toho ʻe he fāmili Siakisoní mo e Kāingalotu kehé ʻenau ngaahi saliote toho tangatá ʻi he sinoú. Naʻa nau lotu ʻi he ʻaho kotoa ke tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá.
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136:29; Kau Māʻoniʻoní, 2:274–75
ʻI ha pō ʻe taha, naʻe hohaʻa ʻa ʻElisapeti ki heʻene fānaú. Naʻa nau fiekaia mo mokosia. Te nau aʻu nai ki he Teleʻa Sōlekí? Naʻá ne tō ʻo mohe peá ne misi naʻá ne mamata kia ʻĒlone. Naʻá ne talaange, “ʻAi ke ke fiefia ʻElisapeti.” Naʻá ne talaange ʻoku haʻu ha tokoni.
Kau Māʻoniʻoní, 2:275–76
Naʻe moʻoni ʻa ʻĒlone. Naʻe ʻikai fuoloa kuo aʻu mai ʻa e kau tangata mei Sōlekí mo ʻenau ʻū salioté. Naʻa nau foaki ki he Kāingalotú ha meʻakai mo ha vala. Naʻe fiefia ʻa e Kāingalotú mo kakata mo fāʻofua ki he kau tangatá. Naʻa nau hivaʻi ha himi mo fakamālō ki he Tamai Hēvaní ʻi hono tali ʻenau ngaahi lotú.
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136:28; Kau Māʻoniʻoní, 2:276
ʻI he faifai pea nau aʻu ki he teleʻá, kuo Sāpate. Naʻe talaange ʻe Pilikihami ʻIongi ki he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻi Sōleki Sití, he ʻikai te nau ʻalu ki he lotú, ʻoku totonu ke nau ʻalu ʻo talitali ʻa e Kāingalotu naʻe toki tūʻutá. Naʻa nau fakafeʻiloaki ki he Kāingalotu mokosia mo helaʻiá pea fakaafeʻi kinautolu ke nau nofo ʻi honau ngaahi ʻapí.
Kau Māʻoniʻoní, 2:279–81