“Mavahe mei Nāvū pea Fononga Fakahihifó,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá (2024)
“Mavahe mei Nāvū pea Fononga Fakahihifó,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava
Sune 1844–Siulai 1847
Mavahe mei Nāvū pea Fononga Fakahihifó
ʻOku fakahoko mo tauhi ʻe he Kāingalotú ʻenau ngaahi palōmesi ki he ʻEikí
Kuo pekia ʻa Siosefa Sāmita. Kuo tataki ʻi he taimí ni ʻe Pilikihami ʻIongi mo e Kau ʻAposetolo kehé ʻa e Siasí. Naʻe ʻiloʻi ʻe Pilikihami kuo ʻikai ke toe malu ʻa e Kāingalotú ʻi Nāvū. Kuo pau ke nau mavahe. Ka naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke nau ʻuluaki fakaʻosi hono langa ʻo e temipalé. Naʻá Ne finangalo ke nau fakahoko ha ngaahi fuakava mo Ia pea ke silaʻi kinautolu ko ha ngaahi fāmili.
Hili ha ngaahi māhina siʻi, naʻe mateuteu ʻa e temipalé ke fakahoko ʻe he kakaí ha ngaahi fuakava ai. Naʻe omi ha Kāingalotu ʻe lauafe ki he temipalé. Naʻe nofo ʻa Pilikihami ʻi he temipalé ʻo aʻu ki he poʻulí ke tokoniʻi kinautolu ke nau fai ha ngaahi fuakava mo e ʻEikí. Faifai, pea talaange ʻe Pilikihami ki he tokotaha kotoa pē naʻe fiemaʻu ke nau mavahe mei Nāvū.
Kau Māʻoniʻoní, 1:638
ʻI he ʻā hake ʻa Pilikihami ʻi he pongipongi hono hokó, naʻe tokolahi ange ʻa e Kāingalotu naʻe tatali ʻi he temipalé. Naʻe talaange ʻe Pilikihami kiate kinautolu naʻe ʻikai malu ke nofo ʻi Nāvū. Naʻe fiemaʻu ke nau kumi ha nofoʻanga foʻou ʻi he Hihifó. Naʻá ne palōmesi ange te nau lava ʻo langa ha temipale foʻou ʻi heʻenau aʻu ki aí.
Kau Māʻoniʻoní, 1:638–39; 2:15–16
Ka naʻe ʻikai mavahe ʻa e Kāingalotú. Naʻa nau fie fakahoko ha ngaahi fuakava mo e ʻEikí kimuʻa pea kamata ʻenau fononga ki ha nofoʻanga foʻoú.
Kau Māʻoniʻoní, 1:639
Naʻe mamata ʻa Pilikihami ki honau fofongá pea liliu ʻene fakakaukaú. Naʻá ne fakaʻaongaʻi e toenga ʻo e ʻahó mo e ʻaho hono hokó ke tokoniʻi e Kāingalotú ke nau fai ha ngaahi fuakava ʻi he temipalé.
Kau Māʻoniʻoní, 1:639
Hili hono fakahoko ʻe he Kāingalotú ha ngaahi fuakava mo e ʻEikí, naʻe taimi leva ke nau mavahe mei Nāvū. Naʻe ʻiloʻi ʻe Pilikihami naʻe teuteuʻi ʻe he ʻEikí ha feituʻu maʻanautolu. Naʻá ne mamata ki ai ʻi ha meʻa-hā-mai. Naʻe kamata ʻenau fonongá. Naʻe momoko e ʻeá, pea pelepela e kelekelé. Naʻe puke ʻa e kakaí. Kuo fakaʻau ke ʻosi ʻenau meʻakaí.
Kau Māʻoniʻoní, 2:19–22, 24–25
Naʻe kei toe lahi pē ʻa e fononga ke fakahoko ʻe he Kāingalotú. Naʻe fifili ʻa Pilikihami pe te nau lava fēfē ʻo fai ha fononga lōloa mo faingataʻa pehē. Naʻá ne lotua e tokoni ʻa e ʻOtuá.
Kau Māʻoniʻoní, 2:53
Naʻe foaki ʻe he ʻEikí ha fakahā kia Pilikihami. Naʻá Ne akoʻi ʻa Pilikihami ki he founga ke tataki ʻaki ʻa e Kāingalotú. Naʻá ne pehē ʻoku totonu ke nau fetokoniʻaki ke tokangaʻi ʻa e masivá.
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136:1–8
Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻoku totonu ke manatuʻi ʻe he Kāingalotú ʻa e ngaahi fuakava kuo nau fai mo Iá. Kapau naʻa nau manatuʻi, te Ne tāpuakiʻi mo tokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau fonongá.
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136:4, 11, 42; Kau Māʻoniʻoní, 2:54
Naʻe kei faingataʻa pē ʻa e fonongá. Naʻe mālōlō ha niʻihi. Ka koeʻuhí ko ʻenau ngaahi fuakava ʻi he temipalé, naʻe ʻiloʻi ʻe he Kāingalotú te nau toe mamata ki he kau mēmipa honau fāmilí.
Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻe tūʻuta ʻa e fuofua Kāingalotú ki he Teleʻa Sōlekí ʻi he 1847. ʻI he mamata ʻa Pilikihami ʻIongi ki he teleʻá, naʻá ne pehē, “Ko e feituʻu totonú ʻeni.” Ko e feituʻu tatau pē ia naʻá ne mamata ki ai ʻi ha meʻa-hā-mai. Ko e feituʻu ʻeni ʻe malu ai ʻa e Kāingalotú. Te nau lava heni ʻo moihū ki he ʻEikí mo fai ʻEne ngāué ʻi he melino.
ʻI he fakalau ʻa e ngaahi taʻú, naʻe fakaʻau ke tokolahi ange ʻa e Kāingalotu naʻa nau aʻu mai [ki he teleʻá]. Naʻa nau langa mo ha ngaahi temipale lahi ange, ʻa ia ʻe lava ke fai ai ʻe he kakaí ha ngaahi fuakava mo e ʻEikí. Naʻa nau fekauʻi atu ha kau faifekau ʻi he funga ʻo e māmaní ke akoʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe hokohoko atu ʻa e tupulaki ʻa e Siasi ʻo e Fakamoʻuí, ʻo tāpuekina ai e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he feituʻu kotoa pē.