“Ko e Fakataha ʻa e Fāmili Naití mo e Niʻihi Kehe ki Saione,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá (2024)
“Ko e Fakataha ʻa e Fāmili Naití mo e Niʻihi Kehe ki Saione,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá
Tīsema 1830–ʻAokosi 1831
Ko e Fakataha ʻa e Fāmili Naití mo e Niʻihi Kehe ki Saione
Ko e Talangofua ki he ui ʻa e ʻEikí
Naʻe nofo ʻa Poli mo Siosefa Naiti mo hona fāmilí ʻi Niu ʻIoke. Naʻa nau maheni lelei mo e Palōfita ko Siosefá. Hili ʻenau ako ʻa e ongoongoleleí, naʻa nau fili ke kau ki he Siasí. ʻI he taimi naʻe kole ai ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú ke nau hiki ki ʻOhaioó, naʻe talangofua ʻa e fāmili Naití.
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 37; Kau Māʻoniʻoní, 1:35, 102, 119–120
Naʻe fiefia ʻa e fāmili Naití ʻi heʻenau tūʻuta ki ʻOhaioó. Naʻe pehē ʻe Līmani Kopelī, ko ha mēmipa ʻo e Siasí, ʻe lava ke nofo ha niʻihi ʻo e Kāingalotú ʻi hono kelekelé. Naʻe ʻi ai ha feituʻu feʻunga ai ke tō ha ngoue mo langa ha ngaahi ʻapi. Naʻe ngāue mālohi ʻa Siosefa Naiti mo hono ngaahi fohá ke teuteuʻi ʻa e ngoueʻangá ki he tō ngoué.
Kau Māʻoniʻoní, 1:137–39
Ka ʻi ha ʻaho ʻe taha, naʻe liliu ʻa e fakakaukau ʻa Līmaní fekauʻaki mo hono kelekelé. Naʻe ʻikai ke ne toe loto ke nofo ai ʻa e Kāingalotú. Naʻá ne talaange ki he fāmili Naití mo e tokotaha kotoa pē ke nau mavahe.
Kau Māʻoniʻoní, 1:139
Naʻe hohaʻa ʻa e Kāingalotú. Kuo ʻikai eni ke toe ʻi ai ha feituʻu ke nau nofo ai. Naʻa nau ʻeke ki he Palōfita ko Siosefá pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku totonu ke nau faí.
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 54; Kau Māʻoniʻoní, 1:139
Naʻe folofola ʻe he ʻEikí, ʻoku totonu ke ō ʻa e Kāingalotu ko ʻení ki Mīsuli ʻo langa ʻa Saione. ʻE hoko ʻa Saione ko ha kolo ʻe lava ke tānaki ki ai e kakai ʻa e ʻEikí. Te nau langa ha temipale ʻi Saione ke nau fakahoko ai ha ngaahi fuakava, pe ngaahi palōmesi mo e ʻOtuá. Te Ne tāpuakiʻi kinautolu kapau te nau tauhi ʻa e ngaahi fuakava ko ʻení. Naʻe fiefia ʻa e fāmili Naití ke nau ō.
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:1–8; 42:30–36; 45:59–66; 54:6–9; 57:1–2; Kau Māʻoniʻoní, 1:140
ʻI he fononga ʻa e fāmili Naití ki Mīsulí, naʻe puke lahi ʻaupito ʻa Poli. Naʻe hohaʻa hono husepāniti ko Siosefá, mo hono ngaahi fohá, naʻa ʻikai fuoloa ʻene moʻuí. Ka naʻe talaange ʻe Poli ki hono fāmilí, naʻá ne loto ke ʻi Saione kimuʻa peá ne mālōloó. Naʻá ne fiemaʻu lahi ange ia ʻi ha toe meʻa!
Kau Māʻoniʻoní, 1:140
Hili ha fononga lōloa, naʻe tūʻuta ʻa e fāmili Naití ʻi Mīsuli. Naʻe houngaʻia moʻoni ʻa Poli ki he ʻEikí ʻi heʻene moʻui ke mamata ki aí. Naʻe fakakaukau ʻa e fāmili Naití ʻoku fakaʻofoʻofa ʻa e fonuá. Naʻa nau tui te nau lava ʻo tauhi e fekau ʻa e ʻEikí ke langa ʻa Saione aí.
Kau Māʻoniʻoní, 1:144
Naʻe fai ʻe he Kāingalotú ha lotu makehe pea ui ʻa e fonuá ko Saione, ʻa ia ʻe haʻu ki ai e kakai ʻa e ʻEikí. Naʻe fokotuʻu ʻe he Palōfita ko Siosefá ha maka ke fakaʻilongaʻi ʻa e feituʻu ʻe tuʻu ai ʻa e tuliki ʻo e temipalé. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe mālōlō ʻa Poli. Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ko e Kāingalotu ʻe omi ki Saione pea maté te nau mālōlō ʻi hēvani.
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:1–2; Kau Māʻoniʻoní, 1:144–45