Ngaahi Talanoa ʻo e Folofolá
Ko ha Fakahā maʻa ʻEma


“Ko ha Fakahā maʻa ʻEma,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá (2024)

“Ko ha Fakahā maʻa ʻEma,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá

Siulai 1830

2:51

Ko ha Fakahā maʻa ʻEma

Kuo Fili ʻe he ʻEikí ke fakahoko ʻEne ngāué

Ko e taʻataʻalo fakamāvae ʻa Siosefa kia ʻEma.

Naʻe vave ʻaupito e liliu ʻa e moʻuí kia ʻEma mo Siosefa. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa ʻoku totonu ke tuku ʻene tokanga taha ki he ngoué. Ka ʻoku totonu ke fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa hono taimí ke akoʻi ʻa e kakaí fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo tokoni ke tupulaki e Siasi ʻo e ʻEikí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24:7–9; Kau Māʻoniʻoní, 1:96

Ko e sio ʻa ʻEma ki tuʻa ʻi he matapā sioʻatá ʻi he mavahe ʻa Siosefá.

Naʻe lahi ha ngaahi fehuʻi ʻa ʻEma fekauʻaki mo e liliu ko ʻení. Naʻe ʻikai ke ne ʻilo pe ko e hā ʻoku totonu ke ne fai lolotonga e ngāue ʻa Siosefa ki he ʻEikí. Te ne toe tokoni nai foki mo ia ki he ʻEikí mo Hono Siasí?

Kau Māʻoniʻoní, 1:96

ʻEma mo Siosefa Sāmita ʻokú na malimali.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia ʻEma ʻo fakafou ʻi ha fakahā naʻe foaki kia Siosefa. Naʻá Ne ui ia, “ʻEma Sāmita, ko hoku ʻofefine.” Naʻá Ne folofola kia ʻEma kuó Ne fili ia pea ui ia ke fai ʻEne ngāué. Ko ha fefine makehe ia, pea naʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga ke ne fai.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:1–3

Ko hono vahevahe ʻe ʻEma ʻa e ongoongoleleí.

Naʻe kole ʻe he ʻEikí kia ʻEma ke fononga mo Siosefa. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEma ʻa e folofolá mo akoʻi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻá Ne folofola kia ʻEma ke fakamuʻomuʻa Ia ʻi heʻene moʻuí mo tauhi ʻene ngaahi fuakavá. Naʻá Ne palōmesi kia ʻEma te ne maʻu Hono Laumālié. Naʻá Ne finangalo ke ne ako, tupulaki, mo maʻu ʻEne ngaahi tāpuakí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:2, 6–10, 15

Ko hono tataki ʻe ʻEma ha himi ʻi ha fakatahaʻanga ʻa e Siasí.

Naʻe fakahā foki ʻe he ʻEikí kia ʻEma ʻokú Ne hōifua ke fanongo ki he hiva ʻEne fānaú. Naʻá Ne folofola ʻoku hangē ʻa e ngaahi hiva ʻa Hono Kāingalotú ko ha lotu kiate Iá. Naʻá Ne kole kia ʻEma ke faʻu ha tohi himi ʻe lava ke hiva fakataha mei ai ʻa e Kāingalotú. Naʻe maʻu ʻe ʻEma ha ngaahi hiva fakaʻofoʻofa lahi fekauʻaki mo e ʻEikí mo ʻEne ongoongoleleí pea fakatahatahaʻi ia ki ha tohi himi.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:11–12; Kau Māʻoniʻoní, 1:221–22

ʻOku taʻataʻalo ʻa ʻEma mo Siosefa ki he ngaahi kaungāʻapí.

Naʻe hokohoko atu e liliu ʻa e moʻui ʻa ʻEma mo Siosefá, ka naʻe ʻiloʻi ʻe ʻEma naʻe ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate ia pea naʻe ʻi ai ha taumuʻa maʻana. Naʻá ne tauhi ki he ʻEikí mo e kakai naʻa nau feohí. Naʻá ne tokoniʻi ʻa e Siasi ʻo Sīsuú ke tupulaki.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:13–15; Kau Māʻoniʻoní, 1:221–23